Gubitak stranih firmi u Rusiji preko 107 milijardi
Korporativni svijet trpi posljedice ruske invazije na Ukrajinu
Egzodus korporacija iz Rusije od početka invazije na Ukrajinu 2022. koštao je strane kompanije preko 107 milijardi dolara u otpisima vrijednosti i izgubljenim prihodima, pokazala je analiza agencije Rojters. Obim gubitaka povećan je za trećinu od posljednjeg mjerenja u avgustu prošle godine, što naglašava razmjere finansijskog udarca koji je invazija nanijela korporativnom svijetu.
“Dok se ruska invazija nastavlja usljed slabljenja zapadne vojne pomoći... kompanije koje i dalje žele da izađu iz Rusije vjerovatno će se suočiti sa dodatnim poteškoćama i biti primorane da prihvate veće otpise i gubitke”, kazao je za Rojters Ian Mesi, šef odsjeka za korporativne obavještajne podatke u kompaniji S-RM. On je dodao da je ruski predsjednik Vladimir Putin na nedavno održanim izborima dobio novi mandat da nasatvi sa izolacijom od zapada, što uključuje dodatnu zapljenu imovine i politički pritisak.
Moskva zahtijeva popuste od najmanje 50% na prodaju strane imovine i stalno pooštrava zahtjeve za izlazak iz Rusije, često prihvatajući nominalne naknade od samo jedne rublje.
Zapadne zemlje su zamrznule oko 300 milijardi dolara zlatnih i deviznih rezervi Banke Rusije nakon ruske invazije.
Rusija je obećala da će uzvratiti na predlog EU da raspodijeli milijarde eura prihoda na rusku zamrznutu imovinu, upozoravajući na katastrofalne posljedice. Zapadne banke su takođe zabrinute zbog pravnih posljedica koje bi eventualna zapljena prihoda na rusku imovinu mogla donijeti, podsjeća Rojters.
Sa druge strane, Moskva je već preuzela privremenu kontrolu nad imovinom koja je u vlasništvu nekoliko zapadnih kompanija. “Ne postoji zapadna imovina u Rusiji koja se može smatrati bezbjednom dok god je Kremlj u ratu”, kazao je Mesi.
Ruska državna agencija RIA je izračunala da bi Zapad izgubio imovinu i investicije u vrijednosti od najmanje 288 milijardi dolara ukoliko bi Moskva uzvratila.
Međutim tvrdolinijaški pristup Moskve nanosi štetu i Rusiji.
Pravnik Džeremi Zaker, ekspert za sankcije, kazao je da je iznenađujuće veliki broj klijenata njegove firme iz raznih grana industrije odlučio da napusti Rusiju u potpunosti i da vjerovatno neće željeti da se vrate čak i nakon okončanja neprijateljstva.
Usljed toga, iz zemlje su izašle i određene tehnologije tako da Rusija više ne može da podrži neke vrste visokotehnološke proizvodnje, kazao je Zaker. “Za mene je to pokazatelj značajnog stepena štete za ekonomiju”, kazao je on za Rojters.
Ukazom iz 2022. Moskva je zabranila investitorima iz “neprijateljskih” zemalja - onih koje su uvele sankcije Rusiji zbog njenih akcija u Ukrajini - da prodaju udjele u ključnim energetskim projektima i bankama bez eksplicitnog predsjedničkog odobrenja.
U međuvremenu, mnogi proizvođači robe za svakodnevnu upotrebu uzdržavaju se od potpunog izlaska iz Rusije tvrdeći da se obični Rusi oslanjaju na nihove proizvode.
( N.B. )