Kontakte ispituju, a epidemija na vratima: Slučaj morbila "uvezen" iz Sarajeva

Higijensko-epidemiološka služba barskog Doma zdravlja, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje (IJZ) juče je, dan nakon otkrivanja prvog slučaja morbila, tražila od škole koju pohađa oboljelo dijete imena učenika i provjeravala njihov vakcinalni status.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, nastava u OŠ “Jugoslavija” juče se odvijala nesmetano uprkos pojavi malih boginja, a Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) proslijedilo je školama vodič za istraživanje i postupanje u slučaju epidemije ove zarazne bolesti.

Na jučerašnjoj konferenciji za medije u IJZ saopšteno je da je oboljelo dijete, sa oko 60 druge djece i desetak trenera, boravilo u Sarajevu 9. i 10. marta, te da je u pitanju importovani slučaj obolijevanja.

Morbili stigli iz Sarajeva, gdje bukti epidemija

Načelnik odjeljenja za imunoprofilaksu u IJZ, epidemiolog Adis Martinović kazao je da je dijete dobilo prvi simptom, temperaturu, 22. marta, a nakon nekoliko dana i osip, pa je testirano na morbile.

“Pedijatrijska služba u Baru je preduzela sve neophodne mjere da se provjere svi kontakti, oni su svi pod nadzorom”, rekao je Martinović.

Upitan šta podrazumijeva nadzor i da li su kontakti u samoizolaciji, Martinović je rekao da to nije samoizolacija i da mogu da se kreću, ali da imaju obavezu da se jave u slučaju pojave simptoma.

Dijete iz Bara koje je oboljelo od malih boginja na vrijeme je izolovano, ocijenio je juče direktor IJZ Dragan Laušević i pojasnio da se istražuju svi kontakti oboljelog djeteta.

“Pored vakcinacije, moraćemo da primjenjujemo neke protivepidemijske mjere. Zato je najbolja stvar kada imamo bezbjednu djelotvornu vakcinu”, kazao je Laušević, ističući da je vakcina efikasna i bezbjedna i koristi se 60 godina.

On je, govoreći o prirodi infekcije malih boginja, kazao da je problem to što inficirana osoba nekoliko dana prije pojave ospe može da širi infekciju.

“Teško je za kontrolu, zbog toga je jedina prava mjera vakcinacija”, rekao je Laušević i pojasnio da jedan oboljeli može da zarazi 12 do 13 osoba.

Laušević je naglasio da su tokom prošle godine u Evropi u gotovo svim državama registrovani slučajevi malih boginjama, ukupno gotovo 60.000 novooboljelih.

Rekao je da je Evropskoj uniji (EU) najveći broj oboljelih sada među odraslima, ali su najveći rizici od komplikacija i umiranja među odojčadima.

On je kazao da je u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano gotovo hiljadu oboljelih, od čega u Sarajevu 630.

“Naša infekcija je improtovana iz Sarajeva, gdje je zaraženo dijete boravilo”, kazao je Laušević.

On je naglasio da se svuda u okolnim državama bilježe epidemije malih boginja, zbog čega su upozoravali da je samo pitanje trenutka kada će se to desiti u Crnoj Gori.

Laušević je kazao da skoro 27 hiljada djece nije primilo prvu, a još oko 20 hiljada nije primilo drugu dozu.

Kako je naveo, u trenutku kada epidemija “bukne” u Crnoj Gori, to se objavljuje na svim sajtovima u svijetu i potencijalno se sugeriše da Crna Gora predstavlja rizično mjesto, što može ugroziti ljetnju turističku sezonu.

Nevakcinisana djeca udaljavaju se iz škola

U vodiču koji je dostavljen školama, piše da se u slučaju pojave oboljelih od malih boginja u vaspitno-obrazovnim ustanovama svoj djeci koja nisu vakcinisana u skladu sa uzrastom i kalendarom vakcinacije, rješenjem zdravstveno-sanitarne inspekcije onemogućava pohađanje vrtića ili nastave u školama do isteka dva period maksimalne inkubacije od posljednjeg slučaja u toj ustanovi.

Za djecu u osnovnoj i srednjoj školi koja po ovom osnovu ne mogu fizički prisustvovati nastavi, neophodno je organizovati online nastavu.

“Djeci kojoj je po ovom osnovu onemogućena nastava, ukoliko se podvrgnu vakcinaciji omogućava se povratak redovnom pohađanju nastave”, piše u vodiču.

Navedene mjere iz vodiča će u slučaju pojave epidemije Ministarstvo zdravlja objaviti kroz naredbu, a kontrolisanje sprovođenja je u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove.

U vodiču školama piše da je početno postupanje kod sumnje na male boginje vrlo slično kao za ostale respiratorne zarazne bolesti, pa je ključno da djeca sa simptomima kao što su kijanje, kašalj, groznica, crvenilo očiju, opšta slabost i osip, fizički ne prisustvuje nastavi.

Ukoliko se razviju simptomi ili znaci oboljenja tokom nastave, potrebno je dijete izmjestiti u posebnu prostoriju i odmah pozvati roditelje da ga preuzmu, a tu prostoriju temeljno provjetriti i dezinfikovati.

Potrebno je da škole kontaktiraju nadležnu epidemiološku službu Doma zdravlja ili IJZ, a osjetljivi kontakti treba da budu što prije vakcinisani.

“U situaciji ako je osoba već bila u kontaktu sa oboljelim, vakcinacija sprovedena u prva tri dana nakon izloženosti može pomoći u preveniranju pojave simptoma ili ublažavanju toka bolesti”, piše između ostalog u vodiču.

Navodi se da tokom perioda inkubacije, koji iznosi sedam do 21 dan nakon kontakta sa oboljelom osobom, osjetljiva djeca koja su bila u kontaktu ne bi trebalo da pohađaju školu i vrtić, niti da idu na okupljanja poput rođendana, slavlja, predstava…

Šta kažu smjernice IJZ

Prema vodiču IJZ, definicija epidemije morbila predstavlja dva ili više laboratorijski dokazana i vremenski povezana slučaja morbila koji su epidemiološki ili virusološki povezani.

U vodiču piše da je poželjko formirati multisektorski tim, radnu grupu, za koordinaciju aktivnosti na odgovarajućem administrativnom nivou, najčešće opština, kako bi se ojačali kapaciteti i unaprijedile mogućnosti pravovremenog odgovora na epidemiju morbila.

Svi sumnjivi slučajevi treba da budu adekvatno istraženi i svi mogući kontakti identifikovani, a istraživanje treba započeti bez odlaganja i idealno u sklopu prvih 48 sati nakon uspostavljanja sumnje na obolijevanje od morbila.

U smjernicama, između ostalog, piše da osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelom osobom tokom perioda zaraznosti, odnosno četiri dana prije i četiri dana nakon izbijanja ospe, treba da se identifikuju i stave pod pojačan nadzor.

“Osjetljivi kontakti, koji nemaju medicinskih kontraindikacija i koji su odgovarajućeg uzrasta, treba što prije da budu vakcinisani sa vakcinom protiv malih boginja. Čak i u situaciji ako je osoba koja je bila u kontaktu sa oboljelim već inficirana, vakcinacija sprovedena u prva tri dana nakon infekcije može pomoći u ublažavanju toka bolesti i preveniranju pojave simptoma”, navodi se u vodiču.

Prema tvrdnjama nadležnih, Crna Gora trenutno raspolaže dovoljnom količinom vakcine protiv malih boginja.

( Ana Komatina )