Crnoj Gori dati datum za članstvo, ostatku ponudu

Pozitivna i kontinuirana dinamika EU puta Crne Gore bi za region značila da se nešto u odnosu Unije i zapadnog Balkana konačno kreće da pomjera u pozitivnom pravcu i tog značaja Crne Gore za region su svjesni mnogi i u zemljama članicama, uključujući i Berlin.

To je za “Vijesti” ocijenio analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, Adnan Ćerimagić, komentarišući da li u regionu očekuju da bi Evropska komisija (EK) mogla Crnoj Gori u junu dati pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).

“Ali, da bi se zaista stvorila i ojačala ta regionalna dinamika, EU će morati razmišljati i o konkretnom okvirnom datumu za punopravno članstvo Crne Gore, ali i ponudi za ostatak regiona, koja bi uključivala nešto veliko bez obzira na to da li će EU okončati svoje interne reforme ili ne”, rekao je Ćerimagić.

On je ocijenio da bi jedna mogućnost bila da EU Crnoj Gori ponudi konkretni datum i mjesto upražnjeno od Ujedinjenog Kraljevstva, a da ostatku regiona kaže da će mjesta biti i za njih ukoliko i kada dođe do internih reformi u EU.

“Ukoliko ne dođe, da će onda barem postati dio jedinstvenog tržišta EU i da će građani i privrede uživati u sve četiri slobode kretanja. Time bi cilj bio vezan isključivo za reforme u kandidatkinjama”, ocijenio je Ćerimagić.

Najviši državni zvaničnici očekuju da će Crna Gora u junu dobiti pozitivan IBAR, a iz Vlade su više puta podsjetili da su posvećeni tom cilju. Premijer Milojko Spajić je sredinom marta saopštio da je fokusiran na dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila i isporučivanje rezultata, a nakon toga će se baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade.

“Kada dobijemo rezultate, bavićemo se svim drugim pitanjiima, ali je najbitnije da se dobije taj rezultat”, kazao je Spajić.

Za poglavlja 23 i 24 ima ukupno 83 privremena mjerila, od čega je, prema nedavnim neformalnim procjenama Evropske komisije, neispunjeno 31. Prema novoj metodologiji pristupanja iz 2020, koju je prihvatila Crna Gora, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori. Crna Gora sa EU pregovora od 2012. godine i za taj period otvorila je sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri.

Politički analitičar iz Sjeverne Makedonije Siniša Pekevski je kazao “Vijestima” da Crna Gora ide u pravom smjeru, ali da ipak treba puno više da radi na poglavlju 23 - Pravosuđe, gdje ima puno strari koje treba da se unaprijede.

“Naglasiću da je Crna Gora posvećena tom cilju, ali ako hoće da brže zatvara ta poglavlja mora posvećenije i brže raditi na tim poljima koji su veoma važni za EU i koji su notirani kao veoma senzitivna polja koja se moraju poboljšati”, kazao je Pekevski.

Odgovarajući na pitanje da li u regionu vlada mišljenje da Crna Gora može da očekuje pozitivan IBAR do predviđenog roka, Pekevski vjeruje da hoće:

“Zato što se EU se suočava sa velikim izazovima (kriza u Ukrajini, izborni model u BiH, izbori u S. Makedoniji) u narednom periodu. Bitno je da podrži dobre politike koje idu u pravom smjeru, iako ne brzinom kojom bi EU željela, ali bitno je da se da podsticaj i da se nagradi trud koji je Crna Gora uložila u prethodnom periodu”, istakao je Pekevski.

“Vijesti” su nedavno objavile, pozivajući se na izvor upoznat sa pregovaračkim procesom, da je potrebno da Crna Gora ispuni barem neka privremena mjerila, poput usvajanja medijskih zakona, barem još jednog zakona u nadležnosti Ministarstva pravde, kao i eventualno pokretanje još neke istrage u vezi sa visokom korupcijom.

Ćerimagić je ocijenio da bi pozitivan IBAR bio, prije svega, dobra vijest za Crnu Goru jer bi to značilo da su mjerila konačno ispunjena i potrebne reforme završene.

“Pored toga, Crna Gora bi mogla krenuti sa zatvaranjem ostalih poglavlja. Podsjetiću vas da je zadnje poglavlje, o vanjskim odnosima, zatvoreno prije čak sedam godina”, kazao je Ćerimagić.

On je ocijenio da je Evropska komisija u svom izvještaju iz novembra 2023. godine ocijenila da je Crna Gora bila dobro pripremljena u sedam poglavlja, uključujući tri već privremeno zatvorena, te da joj je u još četiri poglavlja nedostajalo jako malo.

“Njihovim mogućim zatvaranjem u narednom periodu konačno bi se moglo krenuti vidjeti svjetlo na kraju tunela ovog procesa, i siguran sam da bi to bilo poticaj daljim dubinskim i suštinskim reformama u Crnoj Gori”, kazao je Ćerimagić.

Otvaranje pregovora sa BiH ne znači da je EU ozbiljna po pitanju proširenja

Sagovornici “Vijesti” su saglasni da to što je Evropsko vijeće odobrilo otvaranje pregovora sa BIH ne predstavlja naročit znak da se EU više posvetila zapadnom Balkanu.

“U Briselu bi željeli da odluku o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa BiH vidimo kao dio jednog novog zamaha u politici proširenja. Odluka je prošla mnogo brže i lakše nego sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ona, takođe, omogućava Bosni i Hercegovini da prati isti put kao Ukrajina i Moldavija. Ali, nisam uvjeren da ovo pokazuje da je EU ozbiljna po pitanju proširenja”, ocijenio je Ćerimagić.

On je podsjetio da, kada je EU 2011. i 2013. godine odlučila da otpočne pristupne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom, obje zemlje su dobile jasan datum do kada bi pristupni pregovori trebalo da formalno počnu. Takođe, pregovarački okviri su, kako je rekao, usvojeni bez uslova.

Istakao je da u slučaju Ukrajine i Moldavije, a sada i Bosne i Hercegovine, ne postoji krajnji datum za formalni početak pristupanja, a uslovi su postavljeni za usvajanje pregovaračkog okvira.

“Sada čak čujemo i glasine da bi Bosna i Hercegovina možda trebalo da ispuni uslove da Evropska komisija uopšte počne sa izradom pregovaračkog okvira. To znači da se proces pristupanja dalje sjecka na još manje komade”, istakao je on.

Ćerimagić je kazao da će to na srednji rok oslabiti sposobnost EU da izvrši značajniji uticaj u zemljama kandidatima.

Siniša Pekevski je ocijenio da otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU, predstavlja pozitivni pomak, ali da ne vjeruje da se EU ozbiljno posvetila zapadnom Balkanu:

“Fokus EU je u ovom momentu uprt u Ukrajinu i podršci Ukrajini. Mislim da se zaboravlja zapadni Balkan i obećanja koja su data zemljama kandidatima”.

Pekevski je kazao da u narednom periodu očekuje veću ekonomsku krizu u EU, koja će biti podstaknuta cijenama energenata, izborima u SAD koji ce uticati na EU i rastom ekonomije, te naglašava da da će fokus ponovo biti na tome, a ne na zapadnom Balkanu.

“EU bi trebalo uporedo i da pruža pomoć Ukrajini, ali i da ne zaboravlja da treba pomagati i integrirati zapadni Balkan, a ne ostaviti zapadni Balkan kao sporednu stvar”, kazao je Pekevski.

Saslušanje ministara i glavnog pregovarača 5. aprila

Odbor za evropske integracije će 5. aprila održati konsultativno saslušanje na temu “Procjena ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”.

Biće saslušani ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministar pravde Andrej Milović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji Predrag Zenović.

( Željka Vučinić )