IJZCG: Potrebna implementacija edukativnih i preventivnih programa o negativnim efektima alkohola

SZO je, podsjeća IJZCG, na osnovu istraživanja, iznijela stav da ne postoji bezbjedno konzumiranje alkoholnih pića. "Rizik po zdravlje osobe koja pije počinje od prve kapi bilo kog alkoholnog pića", poručili su iz Instituta

4137 pregleda1 komentar(a)
Institut za javno zdravlje (ilustracija), Foto: IJZCG

Institut za javno zdravlje (IJZCG) je, povodom 1. aprila - Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, poručio da postoji izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o negativnim efektima alkohola, ne samo u okviru obrazovnog sistema, već i u okviru lokalnih zajednica, kao i na nacionalnom nivou.

Svjetski dan borbe protiv alkoholizma obilježava se sa ciljem podizanja svijesti stanovništva o štetnom dejstvu alkohola.

"Alkohol je toksična i psihoaktivna supstanca koja ima svojstvo izazivanja zavisnosti. Postoji uzročna veza između konzumiranja alkohola i više od 200 vrsta bolesti i povreda (poremećaja mentalog zdravlja, poremećaja ponašanja, više vrsta raka, kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre i drugih nezaraznih bolesti). Više od 3 miliona smrtnih slučajeva godišnje (5,3% svih smrtnih slučajeva), na globalnom nivou, rezultat je štetne upotrebe alkohola", napominje Institut.

Ukazuju i da upotreba alkohola ima značajne individualne, društvene i ekonomske posljedice, pa samim tim predstavlja veliki javnozdravstveni i društveni problem.

Svjetska zdravstvena organizacija je, podsjećaju, na osnovu istraživanja, iznijela stav da ne postoji bezbjedno konzumiranje alkoholnih pića. Rizik po zdravlje osobe koja pije, poručuju iz Instituta, počinje od prve kapi bilo kog alkoholnog pića.

"Značajan dio tereta bolesti koji se može pripisati alkoholu proizilazi iz nenamjernih i namjernih povreda uzrokovanih saobraćajnim nesrećama, nasiljem i samoubistvom. Fatalne povrede uzrokovane konzumacijom alkohola češće su među mlađim starosnim grupama. Oko 13,5% ukupnog broja smrtnih slučajeva, kod osoba uzrasta 20 do 39 godina, može se pripisati alkoholu", navodi IJZCG.

Prema Evropskom školskom istraživanju o upotrebi psihoaktivnih supstanci (ESPAD - European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) iz 2019. godine, 77 odsto šesnaestogodišnjaka je makar jednom u životu konzumiralo alkohol, a svaki četvrti šesnaestogodišnjak je iskusio pijanstvo. U godini dana prije istraživanja, alkohol je konzumiralo 63 odsto mladih tog uzrasta.

"Podaci nam pokazuju da postoji izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o negativnim efektima alkohola, ne samo u okviru obrazovnog sistema već i u okviru lokalnih zajednica kao i na nacionalnom nivou", zaključuje se u saopštenju.