Milatović: NATO temelj bezbjednosti za sve članice, spremnost Alijanse da odgovori na izazove obezbjeđuje nam zaštitu

Kolektivna odbrana i spremnost Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove, obezbjeđuje nam zaštitu, predvidljivost i stabilnost, jačanje pravosuđa i izgradnju građanskog društva, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

On je to kazao na današnjoj panel diskusiji pod nazivom "75 godina NATO: Bezbjednosni štit u svijetu neizvjesnosti".

"Prije 75 godina Evropa se oporavljala od Drugog svjetskog rata. Zemlje Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike osnovale su NATO - garanciju kolektivnog mira. Pristupanje NATO-u važan je korak u savremenoj istoriji Crne Gore", kazao je Milatović.

On je precizirao da je članstvo u NATO-u garant prevazilaženja regionalnih problema i trvenja.

"Ruska agresija na Ukrajinu jedna je od takvih. Tokom Hladnog rata, Švedska i Finska nisu osjećale stepen prijetnje koji bi uzdrmao njihovu neutralnost, a danas su članice NATO. Rat u Ukrajini jeste problem globalne bezbjednosti, posebno na istočnim granicama", dodao je Milatović.

On je poručio da se Crna Gira saosjeća sa patnjama ukrajinskog naroda, pa je i, kako je kazao, pružila pomoć toj zemlji kroz različite mehanizme.

"Značaj NATO je i u tome što odgovara na brojne izazove poput hibridnih prijetnji, sajber napada kojima smo i mi bili izloženi. Uz podršku Francuske i Slovenije u Podgorici otvaramo regionalni centar za sajber bezbednost", dodao je Milatović.

Poručuje da je NATO temelj bezbjednosti za sve članice, te da je Crna Gora posvećena regionalnoj stabilnosti.

"Crna Gora nema otvorenja pitanja sa susjedima. Nestabilan region ne može donijeti korist nijednoj državi", dodao je Milatović.

On je istakao da pored predsjednika države, potrebno je da svi činioci, a posebno Vlada, kako je naveo, usklade vanju politiku sa bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU) i NATO.

"Bitno je da Crna Gora odgovara na izazove, kako bismo sljedećim generacijama ostavili perspektivniju državu i društvo", kazao je Milatović.

Izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore Azra Karastanović kazala je da realizuju konferenciju koja ima za cilj da obilježi 75 godina NATO saveza.

"Ruska agresija imala je za cilj da podrije veze članica . To se nije dogodilo već je bilo katalizator promjena", kazala je ona.

Zamjenica pomoćnika generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Carmen Romero kazala je da je NATO osnovan na obećanju da je napad na jednog napad na sve.

"Ruska agresija utiče i na druge regione, uključujući i Zapadni Balkan. Ova godišnjica je bitna da podsjetimo naših milijardu stanovnika širom Alijanse na naše vrijednosti", poručila je Romero.

Predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović Đurišić čestitala je ambasadorima Švedske i Finske na članstvu, dodajući da je to još jedan dokaz ispravnosti alijanse.

"Imali smo jako dobro iskustvo u oblasti odbrane. Kada je Crna Gora u pitanju, vraćam priču na 2006. godinu, kada je jedan broj nas formirao ASCG. To je bio veliki iskorak koji je doprinio činjenici da smo neposredno poslije nezavisnosti koncipirali spoljnu politiku - ne samo članstvo u EU, već i u NATO", kazala je Pejanović Đurišić.

Ona je poručila da nema te države koja je u stanju, kako kaže, da samostalno garantuje bezbjednost, "prešli smo jako dug put do članstva, što nije slučaj sa Finskom i Švedskom. Mi više ne radimo na evroatlantskim integracijama, jer smo već integrisani u NATO. Bitno je da se toga pridržavamo."

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken poručila je da žele da vide NATO jačim, te da žele da sarađuju sa njihovim saveznicima.

"Radimo sa Crnom Gorom na izgradnji sajber bezbjednosti", kazala je.

Anika Ben David, ambasadorka Švedske poručila je da je Švedska napustila politiku neutralnosti koja je, kako je navela, trajala više od 2 vijeka, "poslije Napoleonovih ratova kada smo izgubili Finsku od Rusije, ovo je trajalo do kraja Hladnog rata, kada smo primijenili doktrinu neutralnosti ka politici neučešća u ratovima."

Ona je naglasila da je vojna neutralnost neodrživa u današnjem svijetu. "Znamo da je demokratija najbolji sistem, najbolja odbrana. Neutralnost je za nas neodrživa i neefikasna, a i nemoralna."

Ambasador Finske u Crnoj Gori Niklas Lindkvist kazao je da je u februaru 2022. godine podrška članstvu NATO u Finskoj bila 28% a nekoliko nedelja kasnije, poslije napada, više od 50%.

"Mi smo i prije toga imali Vlade koje su spominjale NATO, ideja je i ranije postojala. Imali smo zaključak da bi članstvo bilo dobra ideja, a parlament je glasao za to velikom većinom. Vidjećemo šta će se desiti kada se završi rat, da li će podrška ostati jaka", kazao je Lindkvist.

Menadžer za komunikacije Atlantskog saveza Matija Otašević poručio je da je Srbija formalno neutralna.

"Sa jedne strane u partnerstvu je za mir, sa druge strane nabavlja oružje od Rusije. Da li je moguća promjena u Beogradu?", dodaje Otašević.

Izvršni direktor Savjeta za strateške politike (CfSP) Nikola Lunić kazao je da u ovom trenutku nemoguća je promjena u Srbiji, te da su tome, kako je naveo doprinijeli obrazovanje, ali i emocije.

"Emotivno sjećanje na 1999, a s druge strane populistički političari. Nemamo ni jednu stranku koja je otvoreno za integracije. Vojna neutralnost Srbije je neodrživa.", dodao je.

"Iako Srbija ima nešto veće resurse od Crne Gore, nema jednu bitnu stvar- potencijal savezništva. Poruka Milatovića je poruka cijelom regionu - ta posvećenost kolektivnom sistemu, Srbija ima jednu pseudo neutralnost koja ne može biti održiva", kazao je Lunić.

On je naveo da političari često pominju da je na Kosovu zamrznut konflikt.

"U vojnom kontekstu, to je priprema za rat. Vidjeli smo to u Nagorno Karabahu. Gdje da nađemo izbor - jednog lidera koji će voditi naciju. Vojna neutralnost se svodi na koncept kompletne odbrane. Ona nije priznata ni od međunarodnih organizacija. Srbija nema istoriju neutralnosti. Nemojmo praviti znak jednakosti između nesvrstanosti i neutralnosti", dodao je.

"Vučić je rekao da je Srbija vojno, ali ne spoljnopolitički neutralna. Evropski put je ušao u Ustav Srbije. Ono što čujemo retoriku i kroz medije. Srbija neće i ne želi da čuje ko je 90-tih bio strateški partner Rusiji - bila je Hrvatska. Rusija je isporučila migove Hrvatske. Jovan Jovanović Zmaj je napisao pjesmu u kojoj kaže "...hvala ti hvala srpska nemajko, blažen ko u tebe nade polaže", poručio je Lunić.

Na pitanje da li Crna Gora može biti sigurna od vanjskih sukoba koji se prelivaju Pejanović Đurišić je odgovorila da ono što vide su otvorene krizne tačke, "Ne samo EU i NATO su pokazale koliko je važno kompletiranje bezbjednosne arhitekture"

"Odgovor naših komšija nije bio adekvatan. Komšije se rukovode kratkoročnim interesima. Živimo vrijeme na ovom prostoru gdje postoji manjak liderstva. Uticaji Rusije i Srbije imaju cilj da pokažu da Crna Gora nije održiva. Vjerujem da činjenica gde je Crna Gora priznata kao kredibilan partner, gde imamo njihovu podršku, kako bi sve ono sa čim se suočavamo bilo prevaziđeno", kazala je.

Meken je dodala da su jako ponosni na strateške odnose sa Crnom Gorom.

"Brinemo o vezama i želimo da ih produbimo i jačamo. Blisko sarađujemo sa oružanim snagama i želimo da vaše oružane snage imaju pristup obrazovanju - najboljim vojnim koledžima", poručila je.

Na pitanje kako vide ulogu Crne Gore kao najboljeg kandidata za članstvo u EU s obzirom na jake anti NATO uticaje Ben David je odgovorila da je Crna Gora napravila jak geostrateški izbor.

"Agenda za budućnost koju je Crna Gora odabrala je najbolja agenda budućnost. Mislim da je od ključne važnosti da se EU reforma nastavi. Crna Gora ima stvarnu šansu da napravi važan proboj u procesu pristupanja kroz naporan rad u skupštini u kojem se zaista daju rezultati. Fokusirajte se na očuvanje političkog pejzaža. Mi smo na istorijskoj prelomnici Evrope, Crna Gora ima opipljivu šansu da postane 28. članica EU do 2028. Potrebna nam je Crna Gora i države koje su čvrste u demokratskoj orijentaciji", poručila je švedska ambasadorka.

Lindkvist je dodao da je stabilnost u regionu povezana sa političkom voljom.

"Dobar način da se borimo protiv napada od Rusije, te da povećamo svoju saradnju između država koje vjeruju u međunarodni red. Zavisi od država Zapadnog Balkana kako će se razvijati u ovom smislu. I dalje smo u OEBS -u. Problem je što jedna članica vodi rat, ali dogodine Finska predsjedava, vidjećemo kako ćemo taj problem riješiti. Imate države koje se dobro poznaju i sarađuju u različitim sektorima. Zapadni Balkan može dobiti mnogo ako se razvija u tom pravcu", dodao je.

Na pitanje da je Srbija potrošila skoro 3 milijarde na naoružanje, a dobila je oružje od Rusije. Zašto se Srbija naoružava?

Lunić je precizirao da je Srbija imala izdvajanje za vojni budžet od dva odsto, a smanjila ga na 1,75 odsto ove godine.

"Vučić je najavio nova izdvajanja. Ako gledamo koncept vojne neutralnosti, izdavanja su mala. Nije moguće stvoriti totalnu odbranu sa takvim izdvajanjem. Ratove dobijaju finansijska sredstva. Srbija poštuje pravila izvoza naoružanja, ali ipak oružje iz Srbije završava u Ukrajini", dodao je.

On je istakao da se Vučić tri puta sastao sa Zelenskim.

"Javnost Srbije dobija iluziju da će se ruski tenkovi pojaviti na Dunavu. Znamo da privredni rad Srbije najviše zavisi od saradnje sa EU. To smo čuli kad je otvorena željeznička konekcija sa Bugarskom. Crna Gora sa svojih 75 miliona vojnog budžeta, ima sasvim sigurno ograničene resurse za doprinos. Nije bitna veličina doprinosa, bitna je posvećenost. Čuveni član 5, sjevernoatlantskog ugovora - napad na jednu zemlju je napad na sve", rekao je.

On je naglasio da se ne obavezuje svaka zemlja da uđe u rat, "sasvim sigurno svijet i bezbjednosna arhitektura se mijenjaju"

Na pitanje koliko je vladajući DPS bio odlučan o ulasku o NATO Pejanović Đurišić je kazala da svi politički subjekti imaju oklijevanja i preračunavanja.

Dodala je da od 2002 nije dio DPS strukture.

"Usvajanje vrijednosti na svim nivoima, a u tome smo djelimično uspjeli. Komunikacija sa građanima nije bila najefektnija. Parametar podrške NATO fluktuira i u Britaniji. Kod nas dodatno zbog emocije i sjećanja na 1999. Ona je podložna korišćenju za manipulaciju. Još jedan elemenat koji pokazuje koliko je bitno izgraditi institucije. Ako nemamo institucije, ministarstva, to je prazna školjka koja će nam se vratiti", poručila je Pejanović Đurišić.

Na pitanje da li će braniti SAD ukoliko predsjednik opet postane Tramp, kazali su da im je SAD već dugo partner, da misle da hoće, ambasadorka Švedske Ben David poručila je da kao diplomata ne želi unaprijed da kaže, već da će o tome raspravljati ako se to desi.

( Aljoša Turović )