Ukrajinski parlamentarci zatražili da Sjeverna Makedonija prizna rusku agresiju i Holodomor kao genocid
Prema ustaljenoj praksi, makedonski parlament ne održava sjednice u predizborno vrijeme kako ne bi bilo zloupotrebe parlamentarne govornice. No, 4. marta je Sobranje otvorilo vrata za susret još uvijek aktualnih makedonskih zastupnika s kolegama iz Vrhovne rade Ukrajine
Ukrajinski zastupnici Mihailo Borisovič Radutskij i Olga Vitalivna Stefanišina zatražili su da novi parlament Sjeverne Makedonije, koji će se formirati nakon izbora zakazanih za 8. maj, prizna rusku agresiju na Ukrajinu i veliku glad (Holodomor) iz 1930-ih godina kao genocid nad ukrajinskim narodom.
Podršku su dali predstavnici i makedonske vlasti i opozicije.
Prema ustaljenoj praksi, makedonski parlament ne održava sjednice u predizborno vrijeme kako ne bi bilo zloupotrebe parlamentarne govornice. No, 4. marta je Sobranje otvorilo vrata za susret još uvijek aktualnih makedonskih zastupnika s kolegama iz Vrhovne rade Ukrajine.
"Željeli bismo da Sjeverna Makedonija ne prekine tradiciju kontinuirane pomoći Ukrajini. Željeli bismo da donese odluke u dvije stvari i ovdje ćemo tražiti vašu podršku. Prije svega, da Sjeverna Makedonija prizna Holodomor kao genocid, kao što su to učinile vodeće zemlje u svijetu, a drugo, tražili bismo od Makedonije da prizna djelovanje agresorske države Rusije kao genocid nad ukrajinskim narodom", rekao je ukrajinski zastupnik Radutskij, predsjednik Komisije za javno zdravstvo, medicinsku brigu i zdravstveno osiguranje u Vrhovnoj radi Ukrajine.
Na sastanku u makedonskom parlamentu s njim je bila kolegenica Olga Vitalivna Stefanišina, predsjednica Pododbora za prilagodbu zakonodavstva Ukrajine pravu EU-a, koja se pridružila zahtjevima.
Domaćini su im, pak, bili članovi Nacionalnog vijeća za evropske integracije na čelu s predsjednikom tog parlamentarnog tijela Aleksandrom Nikoloskim, inače potpredsjednikom opozicione stranke VMRO-DPMNE.
Između ostalih, prisustvovali su Sonia Mirakovska (NSDP) koja je iz redova sadašnje vladajuće većine i potpredsjednica Nacionalnog vijeća, Antonio Milošoski (VMRO-DPMNE) kao i Darko Kaevski (SDSM).
Podršku su dali i predstavnici vlasti i opozicije te poručili kako su uvjereni da će budući sastav Sobranja donijeti deklaracije kojima će rusku agresiju na Ukrajinu i veliku glad iz 1930-ih godina, u kojima je prema nekim procjenama umrlo oko 3,9 miliona Ukrajinaca, proglasiti genocidom.
"Što se tiče genocida, nakon parlamentarnih izbora razmotrit ćemo to pitanje i podržati ga", rekao je Nikoloski.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu 25. februara da su ubijeni 31.000 ukrajinskih vojnika i deseci hiljada civila.
Velika glad (Holodomor) je već proglašena genocidom odlukom Evropskog parlamenta, ali i skupština nekoliko evropskih zemalja.
Odnosi se na 1930. godine prošlog stoljeća, kada je više miliona Ukrajinaca umrlo od gladi, kao rezultat radikalne sovjetske ekonomske politike.
Prema dosad poznatim podacima, pomoć koju je Sjeverna Makedonija pružila Ukrajini od početka ruske agresije iznosi između 24 miliona i 30 miliona eura.
( Radio Slobodna Evropa )