Prinudna uprava ne može riješiti izborni haos u Šavniku

Ako na snazi ostane rješenje Vlade o uvođenju prinudne uprave u Šavniku i ako ona tamo pošalje svoj odbor povjerenika, on ne može garantovati da će izbori u toj opštini, koji traju skoro godinu i po, biti završeni.

Tim riječima sagovornici “Vijesti” komentarišu potencijalne domete prinudne uprave koja bi, nakon što je u ponedjeljak stupila na snagu prošlonedjeljna odluka Vlade o raspuštanju šavničkog parlamenta, trebalo da bude uvedena u tu opštinu.

Međutim, pitanje je kakvu svrhu bi imao dolazak povjerenika ako nisu raspisani novi izbori i ako je, kako sad stvari stoje, izgledno da oni koji traju od oktobra 2022. godine neće biti završeni, jer to poručuju učesnici izbora. Sve i da povjerenici, koji će preuzeti nadležnosti Skupštine opštine (SO) Šavnik, imenuju novi sastav lokalne izborne komisije, koja blokira završetak izbora, odnos partijskih snaga u njoj neće se promijeniti, niti povjerenici mogu da spriječe ponavljanje istih incidenata na biračkim mjestima. To znači da bi odbor povjerenika mogao da ostane u Šavniku mnogo duže nego što inače funkcioniše u opštinama.

“Vijesti” od izvršne vlasti očekuju odgovore na pitanja o tome da li će, i ako hoće - kad, povjerenici biti poslati u Šavnik.

Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić, ocjenjuje da je kabinet premijera Milojka Spajića odlukom o uvođenju prinudne uprave u Šavniku povukao jedini potez koji je imao na raspolaganju, ali da im to ne jamči da će izbori biti završeni.

“Sad se, ako uprava bude uvedena, može pojaviti mnogo problema - da se opstruira rad povjerenika, da im se pravi problem da uđu u prostorije i sl. Međutim, odluka Vlade nije nerazumna, jer tamošnja skupština nema legitimitet već dvije godine i potreban je neki organ s legitimitetom. Po zakonu, može ga izabrati samo Vlada”, rekao je Marić “Vijestima”, dodajući da je sve što se dešava u Šavniku “odavno debelo izašlo izvan okvira ustavnosti i zakonitosti”.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi (član 185 stav 3), povjerenici obavljaju funkciju skupštine opštine (SO) do konstituisanja nove. Oni imaju punu nadležnost lokalnog parlamenta i odlučuju o svim pitanjima o kojima on odlučuje - svemu što je urgentno i u interesu građana, opštine i SO.

Vlada je prethodnog četvrtka raspustila šavnički parlament, ali su istog dana uveče odbornici vladajuće koalicije Demokratke partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) na elektronskoj sjednici izglasali skraćenje mandata, kako bi izbjegli prinudnu upravu. Izvršna vlast je, međutim, u petak neočekivano povukla svoju odluku “iz procedure objavljivanja u Službenom listu”. Razlog je, kako je “Vijestima” nezvanično tada objašnjeno, to što je odluka SO Šavnik o skraćenju mandata stupila na snagu danom donošenja, dok je odluka Vlade trebalo da stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

Nakon poteza Vlade, iz igre je bila ispala opcija uvođenja prinudne uprave, a važeća je ostala odluka odbornika DPS-a i SD-a, koja je mogla da vodi raspisivanju izbora. Onda se oglasio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i odbio da raspiše izbore, da bi Službeni list u ponedjeljak uveče objavio Vladinu odluku o prinudnoj upravi. Međutim, predsjednik ni nakon toga nije raspisao izbore. Tvrdi da odluke SO Šavnik i Vlade ne pružaju pravno valjan osnov za raspisivanje izbora.

Marić kaže da je politički dogovor ključnih aktera u Šavniku - DPS-a i partija bivšeg Demokratskog fronta (DF), jedini garant rješenja šavničkog izbornog problema. On navodi da se s tim dogovorom mogli ići ka Ustavnom sudu, jer su partije jedine legitimisane kao subjekti izbornog procesa. Sličnu ideju prekjuče je predstavio i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

“Stranke bi zajednički mogle da podnesu prigovor i da on dođe do Ustavnog suda. Taj sud je jedini organ koji može da poništi izbore. On bi kroz tu odluku decidno naveo šta je sve prekršeno. Mogao bi da naloži MUP-u (Ministarstvo unutrašnjih poslova), DIK-u (Državna izborna komisija) i drugim institucijama da otklone nedostatke koji su zabilježeni. Tako bi institucije počele da vraćaju inicijativnost i da hvataju u institucionalnu mrežu problem koji se desio. Ustavni sud ovdje ima sui generis ulogu - on se ne pojavljuje samo kao Ustavni sud, veći i kao najveća instanca, odnosno organ za sprovođenje izbora”, ocjenjuje Marić.

Pravnik i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, kaže da prinudna uprava koja bi vodila Šavnik do održavanja izbora koji ne mogu da se ponove - nije rješenje. Navodi da razumije da su politički ulozi “veliki iako se radi o maloj opštini”, ali napominje da ne treba da budu pokazna vježba da je Crna Gora nezrela država.

“Sem ako nam ovo nije cilj”, rekao je on “Vijestima”.

Sekulović kaže da se, koliku god maštu imali, teško mogla zamisliti ovakva pravnu situaciju u Šavniku.

“Treba ponoviti izbore na preostala dva biračka mjesta - tačno, ali očigledno neizvodljivo. Treba ponoviti cijeli izborni proces - tačno, vjerovatno i legitimnije s obzirom na protok vremena, ali samo Ustavni sud može da poništi izbore da bi bili raspisani novi. Za to je potrebna procedura koja trenutno nije ni na vidiku. Da li će parcijalno ili u cjelosti ponovljeni izborni proces riješiti problem? Pumpanje biračkog spiska putem ‘izbornog turizma’ nije riješeno. Hoće li opet biti opstrukcija glasanja? Treba li lišiti slobode pola Šavnika? Ko je kriv? Institucije ili političke partije ili svi? Treba li proglasiti vanredno stanje na ovom dijelu Crne Gore? Sve čekajuči IBAR (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u pregovorima s EU)...”, dodaje on.

Sagovornik stoga poručuje da partije treba da se dogovore hoće li nastavak haosa ili omogućavanje legitimnog izbornog procesa.

“Za početak, oni koji nemaju dodirnih tačaka sa Šavnikom treba da se odjave, i tu institucije treba provjerama da odrade svoj dio posla. Fizičko nasilje ne smije više biti dozvoljeno u cilju opstrukcije procesa. I tu nadležni moraju da odrade svoj dio posla”, podvlači Selulović.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, kada su održani u još 13 opština, ali još nisu okončani jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije “Za budućnost Šavnika”, koju predvodi nekadašnji Demokratski front, nisu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju jer su, tvrde, prepisani da bi podržali DPS.

Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, gdje pravo glasa ima 541 birač, glasalo se u devet navrata, posljednji put 18. decembra 2022, kad su izbori opet prekinuti, nakon čega tamošnja Opštinska izborna komisija (OIK) ne može da se dogovori o tome da ih ponovi. Do sada je pred pravosudnim organima procesuirano više desetina ljudi zbog dešavanja u vezi sa izborima u Šavniku, koja su uključivala brojne incidente, pa i fizičke sukobe.

Nikolić: Ako povuku odluku, spremni smo za kompromis s većinom

DPS je juče zaprijetio izlaskom iz skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu ako Vlada uvede prinudnu upravu u Šavniku.

Šef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić, rekao je na konferenciji za medije u Skupštini da će napuštanje Odbora biti samo prvi u nizu koraka kojim će odgovoriti na "tu opstrukciju", i da je "repertoar akcija širok", ali da će o tome naknadno.

"Nema simuliranja demokratije sa rušiteljima Ustava", poručio je.

Nikolić je rekao da je DPS, ako Vlada pokaže spremnost da povuče odluku, spreman da s vladajućom većinom sjedne za sto i "definiše model političkog kompromisa".

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )