Platonovom antropološkom idejom čitaocima otvorila “duhovni apetit”

Platon je filozof čovjeka koji je zainteresovan za čovjeka, ne samo kakav bi trebalo da bude, već kakav jeste u zajednici, kaže prof. dr Sonja Tomović Šundić koja je tu njegovu antropološku dimenziju, važnu za osobeni način mišljenja grčkog filozofa, predstavila u najnovijoj knjizi “Platonova antropološka ideja”, koja je promovisana u Nikšiću.

Recenzent knjige, prof. dr Čedomir Čupić, kazao da je riječ o knjizi dubokog premišljanja jedne sadržajno bogate, plodne, nadahnute i inspirativne filozofije, filozofije jednog od najznačajnijih i najumnijih filozofa antičke grčke misli, Platona. Podsjetio je da je Platon prvi sistematični grčki filozof koji je obuhvatio sve ono bitno, vrijedno i značajno za misaoni pogled na prirodu i njen živi svijet.

“On je duboko prodro – u ono spoljašnje, i u ono unutrašnje, odnosno ono što nas okružuje, ali i ono što je u nama. Preko misaonih pogleda i ideja, zahvatio je i makrokosmos u kojem živimo, ali i mikrokosmos koji je u nama ljudima”, kazao je Čupić.

Prema njegovim riječima knjiga “Platonova antropološka ideja” je nešto novo u tumačenju Platona.

“Ovo je sjajan pogled na cjelokupnu Platonovu filozofiju iz one nama najbolje pozicije - antropološke. Ona je dala preko antropologije sve ono što je bitno, a što je vezano za filozofa koji je prvi sve to sistematično obuhvatio “, istakao je profesor.

Sonja Tomović Šundić je u knjizi, prema njegovim riječima, na jedan drugi način, iz novog ugla i sa mnogo misaone topline prikazala čovjeka preko Platonove antropološke ideje. Svako poglavlje u knjizi, kako je kazao Čupić, zaslužuje poseban simpozijum, a on se osvrnuo na određenje čovjeka kao moralnog bića - najteži oblik čovjekovog života, ali zato i najuzvišeniji, najčasniji i najljepši.

“Autorka naglašava da je Platonovo shvatanje moralno ‘usko povezano sa njegovom epistemologijom’, ali i njegovim temeljnim učenjem o vrlini i njenom udjelu u dostizanju duševne harmonije”, kazao je Čupić.

Kako je zaključio, Tomović Šundić je istakla da su Platon i platonizam modernom svijetu ostavili zavještanje da je moralnost neophodna za sreću i bilo koji dostojan život, dok je njena knjiga izuzetno podsticajna i značajna i predstavlja “otvaranje duhovnog apetita”

Novinar i publicista Vanja Kovačević istakao je da Tomović Šundić knjigom “Platonova antropološka ideja”, “na pitak i nenametljiv, ali istovremeno upečatljiv, filosofski utemeljen način pripovijeda priču, podsjećajući nas pritom da u pitanju nije jedino knjiga o Platonu, već istovremeno i knjiga o nama, našoj spremnosti i odlučnosti da ne zaborivimo na element koji nas čini mislećim bićima, a ponajviše ljudima”. Njena knjiga je, kao je kazao, “direktan pokušaj da se skrene pažnja na stvari koje nas čine boljima i onim što jesmo - ljudima koji kroz učenje jednog velikog mislioca imaju šansu da bolje razumiju svijet oko sebe i one koje stoje naspram nas”.

“Senzori Sonje Tomović Šundić, veoma precizno, a često i nepogrešivo detektuju duh vremena, njegove mjene, uspone i padove, njegove ključne karakteristike. Manirom vještog autora, koji osjeća puls doba, ona nam jasno stavlja do znanja da filosofija ne služi kako bi znali ko je šta rekao, već da u odnosu na određene stavove, u ovom slučaju Platonove, izgradimo sopstvene”, kazao je Kovačević.

Kako je istakao, autorka knjige je uspjela da prevaziđe temporalni jaz između Platonovog i našeg vremena, nedvosmisleno saopštavajući zbog čega Platona treba čitati i danas, i zbog čega je on i te kako vrijedan pažnje.

“Pažljivim čitanjem shvatićemo da kroz jedan hronološki niz autorka nije dala samo jasan pregled Platonove misli i antropološkog elementa u njoj, već da nam je istovremeno, a da toga nijesmo u momentu bili ni svjesni, kao na dlanu, ispostavila priču o istoriji filosofije dajući njen istorijski pregled i presjek. To shvatamo tek kad zatvorimo knjigu i kada pogledamo njen sadržaj”, kazao je Kovačević.

Autorka je, prema njegovim riječima, knjigom potvrdila da filozofija nije nestala, kao i da je “kraljica filozofskih disciplina ontologija, a uz nju, antropologija.

“Jer kako god bilo, i čime se god bavili, čovjek će uvijek biti u centru pažnje. Ne zbog želje da nahrani sopstvenu sujetu, već zbog svoje radoznalosti, odnosno želje,da sazna ko je i da pokuša da odgovori na ključna pitanja svog postojanja”, zaključio je Kovačević.

Na kraju večeri obratila se i autorka koja je istakla da je knjiga dugo pisana i da je nastala nakon njene knjige o Aristotelu, pri čemu je išla obrnutim redosljedom - od učenika, prema učitelju.

“Dugo sam radila na knjizi pokušavajući da pronađem tu suštinsku nit koja je anropološka... Pokušavala sam da Platona stavim u kontekst savremenog čovjeka i da pokuša da ponudi odgovore savremenom čitocu... Nastojala sam da Platonov odgovor pitko i jednostavna prezentiujem, da uđem u suštinu njegove misli i da pokažem da čovjek ima puno pravo da vjeruje u svoju dublju duhovnu sištinu koja je neuništiva, vječna, ali i da smo mi vječni”, kazala je Tomović Šundić.

Prema njenim riječima, nema sreće, duhovnosti, moralnosti, bez najviših tema koje našu dušu čine živom i srećnom.

Promociju knjige, koju je Narodna biblioteka “Njegoš” iz Nikšića objavila u ediciji “Signum” organizovali su Biblioteka “Njegoš” i Opština Nikšić, u sklopu aprilskog repertoara Nikšićke kulturne scene.

( Svetlana Mandić )