Stoltenberg: NATO će prevazići razlike

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, povodom 75. godišnjice osnivanja Severnoatlanskog pakta, ocjenjuje da je to najuspješniji vojni savez u istoriji. A SAD će, kaže, ostati partner i ako Tramp dođe na vlast.

U 75 godina postojanja NATO je prebrodio razne krize i političke sporove. Savez trenutno ulaže napore da sačuva jedinstvo u podršci Ukrajini. Takođe, trenutno ne može da se računa na Sjedinjene Američke Države, jer Kongres u Vašingtonu ne donosi odgovarajuće zakone. U nekim članicama sumnjaju u to da Ukrajina zaista može da pobijedi Rusiju. Baltičke države insistiraju na većoj pomoći. Stalno se čuju prebacivanja da se ne isporučuje dovoljno brzo i dovoljna količina oružja i municije.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg uviđa te prepirke, ali kaže da je Alijansa u prethodnim decenijama uvijek zbijala redove kada je trebalo. „Uprkos tim razlikama, mi smo bili u stanju da se ujedinimo oko našeg suštinskog zadatka, naše zaštite i zajedničke odbrane“, rekao je on u intervjuu za DW.

„Vašington je jači sa NATO nego bez njega“

Generalni sekretar smatra da će SAD ostati stabilan član NATO i ako radikalni republikanac Donald Tramp na jesen pobijedi na američkim predsjedničkim izborima. „To je, naime, bezbjednosni interes SAD. Sjedinjene Države su jače sa Severnoatlanskim paktom nego bez njega“. Kritika Donalda Trampa se po Stoltenbergu nije odnosila na NATO kao savez, već je usmjerena „protiv nekih članica koje ne ispunjavaju obaveze, a u međuvremenu su porasli izdaci za odbranu“.

„Sada je plan da sve članice Alijanse, pa i SAD, donesu neophodne odluke da bi stabilizovali svoju podršku Ukrajini“, rekao je Stoltenberg i dodao da to zastupa većina i u američkom parlamentu i u stanovništvu, ali ta većina mora da se na pravi način organizuje.

Norvežanin ove jeseni odlazi sa funkcije, a smatra da je NATO na 75. rođendan u dobrom stanju. „NATO je najjači i najuspješniji savez u istoriji i to iz dva razloga: ujedinjeni smo oko uzajamne zaštite i bili smo u stanju da se prilagođavamo kada se svijet mijenjao.“ Stoltenberg dodaje da je sada Rusija prijetnja broj jedan i da će se reagovati u skladu s tim.

Ukrajina traži više protivvazdušne zaštite

Ukrajinski ministar odbrane Dmitro Kuleba na svečanosti u Briselu je poručio: „Ne želim da kvarim žurku, ali spas ukrajinskih života, ekonomije i gradova zavisi od toga da li u Ukrajini postoji ’Patriot’ i drugi protivvazdušni sistemi. Govorimo o ’Patriotu’, jer je to jedini sistem koji može da presretne balističke rakete.“

Ne zna se da li je ukrajinski ministar ponio kući konkretna obećanja, ali verbalna podrška nije izostala. Na primjer, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok podsjetila je na to da bi iz sopstvenog interesa trebalo podržavati ukrajinsku borbu protiv ruskog napada: „Ako Ukrajina više ne može da se brani, onda prijeti opasnost da ruska invazija krene dalje ka evropskim granicama, ka granicama NATO“.

Džejmi Šej, bivši visoki oficir NATO, rekao je da vjerodostojnost i budućnost NATO zavise od vojnog potiskivanja Rusije iz Ukrajine, te da je to rat u kojem Alijansa mora da pobijedi, iako Ukrajina još nije članica i obaveza vojne pomoći iz člana 5 ugovora NATO tehnički nije na snazi.

U ogromnom atrijumu glavnog štaba NATO, na proslavi godišnjice, okupile su se stotine saradnika i oficira iz zemalja članica.

Novi fond za Ukrajinu od sto milijardi evra?

Poljska je postala članica NATO 1999. Spada u 22 zemlje koje su postale članice u više talasa proširenja vojnog saveza. Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski rekao je da je njegova zemlja zbog toga srećna: „Tu smo gdje nam je i mjesto – u društvu demokratija, okruženi prijateljima koji zajedno stoje čvrsti kao stijena.“

Jedna zemlja ipak nije kao ostale. I Mađarska je članica Sjevernoatlanskog pakta od 1999, ali ne podržava u punom obimu politiku NATO protiv Rusije. „To nije naš rat, to nije rat NATO“, kažu mađarske diplomate o ruskim pokušajima da osvoje Ukrajinu. U skladu s tim, Mađarska će odbiti da se složi s novim finansijskim paketom od sto milijardi evra pomoći Ukrajini.

Stoltenberg je predložio taj paket kako bi vojna pomoć Ukrajini bila stabilna. Malo šefova diplomatije bilo je oduševljeno predlogom, jer to znači dodatno finansijsko opterećenje. Osim toga, NATO bi i formalno preuzeo značajniju ulogu. Trenutno NATO kao organizacija ne isporučuje oružje i municiju. Sve države to dogovaraju bilateralno sa Ukrajinom.

Sjedinjene Države trenutno sinhronizuju pomoć pojedinačnih država. Postavlja se pitanje da li će to tako ostati i poslije novembarskih predsjedničkih izbora, ako pobijedi Tramp. On je već najavio da neće više dati ni cent za Ukrajinu. Sedamdeset i šesti rođendan NATO sljedeće godine mogao bi zato da izgleda sasvim drugačije od ovog.

( Deutsche Welle )