Izvještavanje medija o nestanku i smrti djevojčice u Srbiji: Trka za klikom prevagnula nad etikom

Uznemiravanje članova porodice, objavljivanje detalja iz istrage, netačnih informacija i eksplicitnih detalja o okolnostima ubistva.

Sve ovo obilježilo je medijski prostor u danima kada je policija tragala za dvogodišnjom Dankom Ilić koja je nestala 26. marta ispred kuće u naselju Banjsko Polje kod Bora.

Nakon desetodnevne potrage policije, uhapšena su dvojica radnika javnog preduzeća "Vodovod" zbog sumnje za teško ubistvo devojčice.

Izvještavanje medija je bilo nedopustivo senzacionalističko i nedostojno, ocijenio je Savjet za štampu, nezavisno tijelo koje su osnovala novinarska udruženja, a koje prati poštovanje novinarskog kodeksa u štampanim i onlajn medijima.

"Prekršeno je sve što je moglo biti prekršeno u novinarskom kodeksu, prije svega i iznad svega od samog početka, pretpostavke su tretirane kao činjenice, sagovornici su slobodno optuživali koga su htjeli i iznosili svoje teorije", navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tamara Skrozza, članica Savjeta za štampu.

Prekršen i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

Način na koji izvještavaju o slučaju djevojčice pojedini mediji nisu mijenjali ni nakon apela policije i Ministarstva za informisanje.

"Ta trka za čitaocima i gledaocima, za klikovima, za tiražima, zasijenila je sve, ostavila je stvarno mučan utisak. Bili smo svjedoci svega – od doslovno maltretiranja porodice te djevojčice, pa do lansiranja nekakvih vijesti koje su tabloidi plasirali najširem auditorijumu", kaže za RSE Rodoljub Šabić, nekadašnji Povjerenik za zaštitu podataka o ličnosti.

Ukazuje da je osim etičkog kodeksa prekršen i Zakon o zaštiti podataka, ali da u Srbiji institucije povodom toga "odavno ne reaguju".

U cilju da se djevojčica pronađe, u Srbiji je prvi put aktiviran i sistem "Pronađi me", odnosno Amber alert. Ovaj sistem, kojim se javnost hitno obavještava o nestanku djeteta, u Srbiji je uveden krajem oktobra 2023.

Odmah je započela potraga u kojoj je učestvovao veliki broj pripadnika policije, Gorske službe spasavanja i građana. Potragu za nestalom djevojčicom iz Srbije objavila je i međunarodna policijska organizacija Interpol.

Ministar policije Srbije Bratislav Gašić saopštio je 4. aprila da se potraga za Dankom završila tragično i da su osumnjičena dvojica radnika javnog preduzeća "Vodovod" u Boru udarili devojčicu automobilom i potom njeno tijelo ostavili na deponiji.

Koje tačke novinarskog kodeksa su prekršili mediji?

Tamara Skrozza, novinarka i članica Savjeta za štampu, za RSE navodi koje su sve tačke novinarskog kodeksa prekršili i dalje krše mediji tokom izvještavanja o slučaju dvogodišnje djevojčice:

• Pretpostavke su tretirane kao činjenice.

• Iznošene su ozbiljne optužbe bez ikakvih dokaza.

• Razgovaralo se sa porodicom devojčice, kodeks inače zabranjuje zloupotrebljavanje mentalnog i emotivnog statusa ljudi o kojima se izvještava.

• Iznošeni su podaci iz istrage. Kao primjer za to Skrozza navodi da su roditelji djevojčice nakon informacija da su njihovi telefoni vještačeni, bili na meti napada na društvenim mrežama, a da je tek kasnije objašnjeno da je riječ o rutinskoj proceduri tokom istrage.

• Kao relevantni sagovornici u programe su uključivani ljudi koji su imali interes u tom slučaju, osobe koje su imale veze sa bilo kojim segmentom istrage ili Amber Alertom. Nisu smjeli da budu intervjuisani tokom istrage, niti da iznose svoje pretpostavke.

• Pravilo o rodnoj ravnopravnosti, jer je, prije svega, majka optuživana za nestanak i sudbinu djevojčice.

• Neopravdano je zastrašivana i uznemiravana javnost, iznošeni su uznemirujući detalji, koji nisu smjeli da budu iznošeni.

• Prekršeno je pravo na pretpostavku nevinosti, prije svega majke.

• Prekršeno je pravo na privatnost uopšte i posebno pravo na privatnost deteta.

Iz Ministarstva informisanja samo apel, REM bez reakcije

Skrozza ocjenjuje da su Ministarstvo informisanja i Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM), koje treba da prati način izvještavanja elektronskih medija, morali da reaguju.

"Uostalom, Ministarstvo je nadležno za sprovođenje Zakona o javnom informisanju. I ja mislim da je mnogo važnija uloga REM-a, jer imam utisak da su televizije bile još gore nego štampa", rekla je Skrozza.

Ministarstvo za informisanje oglasilo se samo jednom, apelom medijima 4. aprila, nakon objavljivanja informacije da djevojčica nije živa.

"Molimo medije da se suzdrže od senzacionalističkog pristupa koji može dodatno uznemiriti javnost i narušiti privatnost porodice žrtve", saopštilo je Ministarstvo.

Dodali su da je "sada najvažnije da mediji poštuju Kodeks novinara i etičke standarde pružajući tačne i provjerene informacije, a istovremeno štiteći i dostojanstvo".

REM koji treba da prati način izvještavanja medija i da li je ono u skladu sa zakonom, nijednom nije reagovalo.

Izdali su samo jedno saopštenje, 2. aprila u kome su naveli da su televizije sa nacionalnom frekvencijom ispunile "obavezu o obavještavanju javnosti o nestalom maloljetnom licu", nakon što je aktiviran sistem "Pronađi me".

REM do objavljivanja teksta nije odgovorio na upit RSE da li će i na koji način reagovati u slučajevima kršenja novinarskog kodeksa i etike.

MUP izdao devet saopštenja i dva apela

MUP je od 26. marta kada je nestala djevojčica i aktiviran sistem Pronađi me izdala devet saopštenja.

U dva navrata su apelovali na medije, prvi put 28. marta - da ne objavljuju neprovjerene i netačne informacije "jer na taj način ugrožavaju istragu, čiji je cilj da se djevojčica što prije pronađe".

"Bezbjednost i pronalazak djevojčice je apsolutni prioritet koji je iznad svih drugih interesa", saopštio je tada MUP.

U drugom apelu 3. aprila zamolili su predstavnike medija da pripadnike MUP-a koji rade na slučaju nestanka djevojčice "ne pozivaju direktno na službene brojeve telefona za informacije, izjave, gostovanja i omoguće im da nesmetano obavljaju svoj rad".

Tada su naveli da se saradnja sa medijima prema procedurama MUP-a, odvija "isključivo preko Odjeljenja za medije i komunikacije".

Za Gašića – svi mediji isti

Drugog dana potrage, zbog odavanja informacija o istrazi, protiv jednog pripadnika MUP-a iz Bora pokrenut je disciplinski postupak.

To je ujedno bio i jedini odgovor ministra unutrašnjih poslova Srbije Bratislava Gašića na novinarsko pitanje kako su tabloidi dolazili do informacija iz istrage.

Saopštio je to na jedinoj konferenciji MUP-a, 4. aprila, nakon što je javnost istog dana već bila upoznata sa epilogom.

"Mi smo se trudili da onoliko koliko (možemo) ne ugrozimo samu istragu da vama novinarima bude omogućen i pristup i da možete i da snimite šta radimo, ali naravno da ne ugrozimo samo mjesto događaja. Ostalo ne mogu da vam kažem", rekao je Gašić.

On je dodao da neće da kaže da je neko od njegovih kolega "na bilo koji način zloupotrijebio svoj položaj".

Na pitanje da prokomentariše senzacionalističko pisanje tabloida, Gašić je rekao da ne pravi razliku među medijima.

"Ja ne znam kako pravite gradaciju šta su tabloidi, a šta nisu. Za mene su to novinari", rekao je on.

Prvo predsjednik, pa tek onda MUP

Vijest da je djevojčica ubijena i da se traga za njenim tijelom prvi je javnosti saopštio predsjednik države Aleksandar Vučić. Učinio je to tokom prenosa uživo vanredne sednice Vlade 4. aprila sazvane drugim povodom a kojoj je i sam prisustvovao.

U sedmom minutu Vučićevog obraćanja, u kom je govorio o dijalogu Srbije i Kosova u Briselu i predstojećem sastanku sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, ministar unutrašnjih poslova Srbije Bratislav Gašić mu je dao fasciklu sa dokumentima.

Predsjednik Srbije zatim je javnosti saopštio da je policija uhapsila "dva lica koja su izvršila ubistvo male Danke" i da su obojica priznali krivično djelo, nakon čega ih je policija odvela do mjesta "gde su bacili tijelo djeteta".

Zatim se obratio Gašiću:

"Jel ima još nešto, Bato, što bi trebalo? Sve ostalo vi kažite detalje poslije."

"To je samo jedan slučaj u nizu kojim je potvrđena dominantna pozicija koju predsjednik ima u odnosu na institucije. Naravno da bi se ta informacija očekivala, ne ni od ministra unutrašnjih poslova, nego od direktora policije, kog mi nemamo više od dvije godine", kaže za RSE Rodoljub Šabić.

Prethodnom direktoru policije mandat je istekao u decembru 2021. MUP do danas nije raspisao javni konkurs za tu poziciju.

Predsjednik države po Ustavu i zakonima Srbije nema nikakvu nadležnost u vezi sa istragama koje sprovodi policija.

( Radio Slobodna Evropa )