Pripremljen Nacrt Plana pristupanja Crne Gore EU do 2027: Vlada hvata zalet, ali prvo mora preko IBAR-a

Vlada planira da najveći dio obaveza u okviru EU agende završi u narednih godinu i po dana, pa je Nacrtom Plana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG) za period od 2024. do 2027. godine najviše obaveza - 335, planirano da se realizuje u tekućoj godini, ali prije toga mora se ispuniti “najbitnija od najbitnijih” privremenih mjerila.

Najviši državni zvaničnici više puta su saopštili da će Crna Gora završiti pregovore sa EU do 2026. godine.

Da bi se pregovori ubrzali, prva prepreka je usvajanje najvažnijih zakona i strategija da bi Evropska komisija mogla da podnese pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda, bezbjednost), kako bi nekoliko od ostalih ukupno 33 pregovaračka poglavlja moglo da se zatvori.

“Vijesti” su pisale da Crna Gora ne mora da ispuni svih 31 do sada neispunjeno privremeno mjerilo, kojih ima 31, da bi dobila pozitivan IBAR, već da će ona koja ne ispuni biti pretvorena u završna, najviše zbog želje EK i najvećeg broja članica da pokažu da je proces proširenja EU na Zapadni Balkan “živ” i stava Brisela da bi Crna Gora mogla biti ta “uspješna priča”.

Izvor lista koji učestvuje u pregovorima sa EU, rekao je da je krajem februara na sastanku predstavnika Vlade i Evropske komisije dogovoreno da se u rokovima do sredine i kraja aprila ispuni 9 obaveza, kako bi pozitivan IBAR mogao biti usvojen do juna, tokom belgijskog predsjedavanja EU.

Sagovornik “Vijesti” je rekao da je neizvjesno hoće li crnogorske vlasti uspjeti da ispune te obaveze, kao i da bi kvalitet “na brzinu” usvojenih zakona i strategija mogao biti upitan.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je juče pred skupštinskim Odborom za evropske integracije kazala da će 8. aprila obavijestiti EK da neki zaključci iz privremenih mjerila neće biti ispunjeni u potpunosti, sa jasnim planom kako će se prema njima odnositi u narednom periodu.

Ona je pojasnila da se to odnosi na izmjenu člana Ustava kako ministar pravde više ne bi bio član Sudskog savjeta, izbor predsjednika Vrhovnog suda i Zakon o finansiranju političkih partija. Ovi zahtjevi ne zavise od Vlade, već od Skupštine, Vrhovnog suda i Sudskog savjeta.

Gorčević je istakla da su do sada EK i Venecijanskoj komisiji poslali na mišljenje set sistemskih zakona. To su Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu, Zakon o izmjenama i dopuna zakona o specijalnom državnom tužilaštvu i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sprečavanju korupcije, kao i tri medijska zakona.

Gorčević je kazala da je EK poslat na mišljenje i Nacrt nove Strategije reforme pravosuđa za period od 2024 -2027 godine, kao i Nacrt o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku.

Ona je kazala da su još uvijek u komunikaciji sa EK i da od njih čekaju povratna mišljenja u dijelu usklađenosti.

Istakla je da se do 20. aprila očekuje da bude gotov Nacrt strategije za borbu protiv korupcije.

Ona je rekla da se od Crne Gore do kraja aprila očekuje i Strategija za racionalizaciju mreže sudova, i navela ostale akte i rokove za njihovo slanje na mišljenje u Brisel ili Venecijanskoj komisiji.

“Pripreme Nacrta strategije Akcionog plana za borbu protiv korupcije - 15.april, Nacrt mehanizama za praćenje implementacije pomenute strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije koji treba da se šalje do 20. aprila, prvi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji treba da se šalje EK na mišljenje do 8. aprila”, istakla je Gorčević.

Ona je istakla da je obaveza MEP-a da do kraja aprila obavijeste EK šta je ispunjeno, a ukoliko neće, mora se poslati obrazloženje zašto neće biti ispunjeno.

Pred Odborom su saslušani i ministar pravde Andrej Milović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji Predrag Zenović na temu: “Procjena ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”.

U Nacrtu PPCG koji Vlada još nije nije usvojila, a u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da je u pregovaračkom poglavlju 23 (pravosuđe i temeljna prava) planirana 51 obaveza. Te obaveze, između ostalog, podrazumijevaju da se u drugom kvartalu ove godine, odnosno do juna, usvoje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, a u trećem Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.

U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije, planirano je da se u drugom kvartalu ove godine usvoje Zakon o lobiranju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju korupcije, kao i zakoni iz domena ljudskih prava - Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu Crne Gore i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

U dokumentu se navodi da je za treći kvartal ove godine, odnosno do septembra, planirano usvajanje Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskiriminacije, Pravilnik o vođenju Evidencije medija, Pravilnik o raspodjeli sredstava za štampane medije i internetske publikacije, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti za organe koji se bave sprečavanjem, istragama i gonjenjem učinioca krivičnih djela i izvršenjem krivičnih sankcija.

Za četvrti kvartal, odnosno do kraja godine, plan je da se usvoje Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Najviše obaveza u poglavlju 12

U Nacrtu PPCG se navodi da je najviše obaveza - 96, planirano u pregovaračkom poglavlju 12 - bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika. Neke od tih obaveza su usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti hrane, Zakona o zahtjevima za upravljanje i postupanje nusproizvodima životinjskog porijekla, uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o maksimalno dozvoljenim količinama kontaminenata u hrani i drugih dokumenata.

U pregovaračkom poglavlju 14 – Saobraćajna politika planirano je 66 obaveza. Neke od tih obaveza su donošenje Zakona o željeznici i Pravilnika o stručnoj osposobljenosti željezničkih radnika u ovoj godini, kao i brojne pravilnike u putnoj infrastrukturi, vazdušnom i pomorskom saobraćaju.

U pregovaračkom poglavlju 1 – Sloboda kretanja robe predviđeno je 45 obaveza,a u pregovaračkom poglavlju 27- Životna sredina i klimatske promjene predviđene su 42 obaveze.

Priprema se i zakon o međunarodnim sankcijama

Kada je riječ o poglavlju 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) za treći kvartal ove godine planirano je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, a za četvrti Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.

U dijelu policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala, planirano je za drugi kvartal donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori, Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama i brojnih pravilnika..

Do kraja 2027. planira se usvajanje 714 akata

Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU 2024–2027. u okviru sva 33 pregovaračka poglavlja, obuhvatio je ukupno 714 akata, pri čemu se određen broj ponavlja kroz više poglavlja. Od 714 propisa, 158 ih je planirano kroz strateški, a 556 kroz zakonodavni okvir, od čega je 218 zakona, a 338 su podzakonska akta.

Što se tiče pregleda akata po godinama, najviše obaveza planirano je za 2024. i to 335, dok je za 2025. planirano ukupno 228, za 2026. 100 propisa, a u 2027. je planiran 51 propis

( Željka Vučinić )