Čuvari partijskih ili društvenih benefita: Da li će i novi skupštinski Odbor za izbornu reformu neslavno da završi rad

Najava Demokratske partije socijalista (DPS) da će izaći iz Odbora za izbornu reformu pokazuje duboku krizu odgovornosti unutar političkog sistema Crne Gore, ali i to da još nema političke volje za suštinskim reformama, smatraju sagovornice “Vijesti”.

Pridružena članica skupštinskog Odbora za reformu izbornog zakonodavstva iz NVO sektora Ana Nenezić (Institut Analitiko) podsjeća da Crna Gora čeka suštinsku izbornu reformu više od dvije decenije.

“Da bi se ona konačno desila preduslov su politička stabilnost i otvorenost većine političkih subjekata da se ovom pitanju posvete van okvira dnevnopolitičkih pitanja, bez obzira na njihov značaj”, rekla je Nenezić.

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u prethodnim sazivima nijesu uspjeli da postignu dogovor i reformišu izborno zakonodavstvo. Zbog toga je birački spisak još nesređen, lokalni izbori u Šavniku nijesu okončani godinu i po, u Andrijevici je grupa građana onemogućavala održavanje sjednice lokalnog parlamenta...

Pridružena članica tog Odbora iz akadamske zajednice Nikoleta Đukanović (docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica) ocijenila je da su se do sada sve izmjene izbornih propisa dešavale na ad hoc osnovi, kao rezultat loših političkih kompromisa, najčešće usljed političkih kriza.

Prema njenim riječima, ključno pitanje je zašto partije izbjegavaju izbornu reformu.

“One naravno znaju da je izuzetno važno da reforma obuhvati profesionalizaciju i depolitizaciju izbornih institucija i izborne administracije, sređivanje biračkog spiska, uređivanje izborne kampanje i njenog finansiranja, uređivanje uloge medija u izbornom ciklusu, a vjerujem da reforma mora obuhvatiti čak i izmjenu izbornog sistema, kao i pitanje selekcije kandidata za poslaničke funkcije”, navela je.

S obzirom na to da, kako kaže, svim partijama odgovara postojeća izborna legislativa, nijedna ne ide protiv svojih interesa, kako bi i dalje imale “benefite” kao što su pritivzakonito finansiranje, politizacija izborne administracije, kontrola i politizacija Državne izborne komisije (DIK), netransparentnost i korupcija u finansiranju partija, zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe...

Šavnik ogledalo nefunkcionalnosti

Novi Odbor za izbornu reformu formiran je krajem prošle godine i ima ukupno 14 članova - po sedam iz vlasti i opozicije. Nakon nekoliko održanih sjednica, izlazak iz Odbora najavio je DPS ako Vlada ne povuče odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku.

“DPS-ova najava o izlasku iz Odbora pokazuje duboku krizu odgovornosti unutar političkog sistema Crne Gore. To ne samo da prijeti ponovnim prekidom u radu Odbora, već i reflektuje širu potrebu za promjenom u načinu formiranja ovakvih tijela, kako bi se izbjegle partijske ucjene i osigurala njihova funkcionalnost”, kaže Ana Nenezić.

Smatra da pitanje Šavnika ne bi trebalo da bude prepreka već dodatan podsticaj za sve političke aktere da se konačno krene u izbornu reformu.

“Šavnik je ogledalo nefunkcionalnosti važećeg izbornog zakonodavstva, ali i nefunkcionalnosti sistema koji ne može naći zakonit, institucionalan okvir za rješenje ovog pitanja. Ukoliko se i ovoga puta odustane od rada na reformi izbornih zakona, pitanje je koliko sličnih situacija možemo očekivati u narednom periodu, a jasno je da sistem nema odgovor na ove krize koje su prevashodno posljedica neizvedenih zakonskih rješenja i strateški kreiranih pravnih praznina”, rekla je Nenezić.

Vlada je 28. marta raspustila šavnički parlament, ali su istog dana uveče odbornici vladajuće koalicije DPS-a i Socijaldemokrata (SD) izglasali skraćenje mandata, kako bi izbjegli prinudnu upravu. Izvršna vlast je, međutim, 29. marta neočekivano povukla svoju odluku “iz procedure objavljivanja u Službenom listu” i važeća je ostala odluka odbornika koja je mogla da vodi raspisivanju izbora. Onda se oglasio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i odbio da raspiše izbore, da bi Službeni list u ponedjeljak uveče objavio Vladinu odluku o prinudnoj upravi. Međutim, predsjednik ni nakon toga nije raspisao izbore. Tvrdi da odluke SO Šavnik i Vlade ne pružaju pravno valjan osnov za raspisivanje izbora.

Nenezić ističe da sadašnji zakonodavni okvir koji odgovara samo političkim subjektima, direktno utiče na rastuće nepovjerenje građana u izborni proces i institucije koje ga sprovode.

“Građani žude za većim uticajem u odabiru svojih predstavnika, u atmosferi koja promoviše demokratiju i čiji su nadzor institucije sačinjene od profesionalaca, a ne političkih predstavnika”, poručila je.

Upozorava da ako ni ovaj, četvri po redu pokušaj izborne reforme, ne bude uspješan to će zaista biti snažna poruka za ukupno društvo da se političke partije vode isključivo partikularnim interesima, koji su, u ovoj situaciji, direktno suprotstavljeni interesima duštva.

“Ipak, želim da vjerujem da sadašnji sastav parlamenta razumije značaj trenutka, i činjenicu da je izborna reforma jedno od najznačajnijih pitanja u okviru EU agende, od kojeg će zavisiti i brzina našeg napredovanja”, kazala je Nenezić.

Prethodni Odbor formiran je krajem decembra 2020. godine, nekoliko mjeseci nakon smjene vlasti DPS-a, ali je počeo da radi čak sedam mjeseci kasnije, u aprilu 2021. Odbor je održao samo šest sjednica, ali kako je imao isti broj članova iz vlasti i opozicije nije bilo moguće postići dogovor. Sličnu sudbinu doživio je i prethodni Odbor, koji je formiran 2018. godine, a kojim je upravljao DPS. Tadašnja opozicija takođe je bojkotovala rad, koji je stopiran uoči donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019.

U Skupštini ljudi i partije koji su i ranije ovo pitanje marginalizovali

Nikoleta Đukanović kaže da posljednja inicijativa za izbornu reformu je samo još jedna ideja za čiju realizaciju političke partije nijesu spremne.

“U slučaju da Odbor ipak nastavi da radi, njihov rad koji traje već nekoliko mjeseci može samo da se pohvali da je postigao samo saglasnost oko izbora pridruženih članova, i ništa drugo. Članovi Odbora sagledavaju reformu proritetnu samo u pogledu Zakona o finansiranju političkih subjekata i to samo zbog IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila). Pritom, izborna reforma treba da predstavlja preduslov za sve ostale reforme, a ne njihova kruna”, kazala je.

Upozorava da ako u državi ne postoje zakonski i faktički uslovi da se sprovedu fer i slobodni izbori, u kojoj određeni izborni procesi traju i po nekoliko godina usljed nepostojanja jakih istitucija da zakone (i izbore) sprovedu u djelo, onda se teško može govoriti o reformama u drugim oblastima i poglavljima.

“Zato godinama EU i druge međunarodne organizacije označavaju izborni proces u Crnoj Gori i njegov pravni okvir vrlo problematičnim i sigurna sam da će EU i dalje insistirati da slobodni i fer izbori koji se sprovode u okviru adekvatnih pravnih i institucionalnih rješenja budu preduslov za napredovanje u procesu pregovaranja”, rekla je Đukanović.

Kaže da o manjkavostima u izbornom zakonodavstvu može dugo da se govori, a najalarmantniji je nizak stepen povjerenja građana u izborni proces i institucije koje ga vode.

“Podaci iz istraživanja koja ukazuju na stepen povjerenja u izborni proces su uvijek bili razočaravajući, dok posljednjih godina svjedočimo i manjem procentu izlaznosti birača”, podsjeća ona.

Prema njenim riječima, izuzev par novih aktera i političkih partija, danas u Skupštini ipak sjede ljudi i partije koji su i u ranijim sazivima ovo pitanje marginalizovali, te reformu svodili na trgovinu do one mjere do koje je to odgovaralo njihovim partijskim interesima.

“Budući da govorimo o, u najvećem broju slučajeva, istim političkim akterima koji su ranije blokirali ovaj proces reforme, nisam optimistična da među njima postoji politička volja za zaista suštinskom reformom”, rekla je ona.

Deklarativna postoji i to se, kako je kazala, može vidjeti kada govori bilo koji član Odbora, ali ne treba zaboraviti da će oni na kraju djelovati i glasati onako kako partija kaže, bez obzira šta su njihovi čak i lični stavovi.

Teško napraviti Odbor bez partijskih ucjena

Nikoleta Đukanović smatra da ako Odbor prekine rad, to će biti samo repriza (ne)učinkovisti ranijih inicijativa.

“Teško se može napraviti Odbor na takvim osnovama da se izbjegnu partijske ucjene, jer je moć u rukama partija. Jedini način da se stane na kraj partijskim manipulacijama, jeste da od sveobuhvatne izborne reforme zavisi proces pregovaranja, i da za dalji zastoj u procesu integracija zbog neispunjavanja ovih uslova, partije mogu kazniti građani na izborima. Svakako su na pomolu novi unutarpartijski odnosi koji će se vjerovatno okončati novim partijama, ali i novi kvalitet i sadržaj međupartijskih odnosa, koji će se vjerovatno okončati drugačijim koalicijama, pa tu stoji nada da će građani kao birači moći da diktiraju i dalje reforme u ovoj oblasti”, kazala je ona.

( Biljana Matijašević )