U izdanju Udruženja književnika Crne Gore objavljeno djelo “Na brodu bijele Rade”
Radnja romana obuhvata vremenski period od kraja 19. do prve dvije decenije 21. vijeka. Djelo zalazi i u zonu van granica ovozemaljskog iskustva, u zagrobno i u apokaliptiku.
Roman “Na brodu bijele Rade”, književnice, kritičarke i teoretičarke umjetnosti, mr Marijane Zečević, nedavno je izašao iz štampe, u izdanju Udruženja književnika Crne Gore.
Radnja romana obuhvata vremenski period od kraja 19. do prve dvije decenije 21. vijeka. Djelo zalazi i u zonu van granica ovozemaljskog iskustva, u zagrobno i u apokaliptiku.
“Roman je obilježen i svojevrsnim arhetipovima i semiotičkim znakovima, jedinicama koje saobražava, kao ukazivanjem i ukazanim, jer semiotika može reći da je sve znak-jezik, priroda, arhitektura, čovjek, moda, jedinicama koje i ovo štivo sažima. Ovo je roman koji, između ostalog, postavlja i pitanje šta je sve fašizam”, navodi se u pogovoru knjige.
Marijana Zečevič simbolično je kazala da se “ne može sjekira preobraziti u bijelu radu”.
“Sjekira simbol pritajenih fašizama u romanu; bijela rada čistote, ponovnog rađanja, svjetlosti i pročišćenja - dva su oprečna elementa koja su utkana u samo tkivo djela”, rekla je autorka.
U saopštenju se navodi i da roman sadrži i koncept takozvane individualne psihologije zastupljen na primjeru škole i braka.
“Roman otvara i pitanje individualne psihologije na primjeru odnosa glavne junakinje Rade i učiteljice, što je primjer iz života kakvim se bavio i Alfred Adler u svojoj knjizi ‘Poznavanje života’. Pitanje braka, upravo, segment kojem se posvetio i ovaj austrijski ljekar i psihijatar, osnivač škole individualne psihologije, zastupljen je u romanu na individualnom primjeru Radinog, Radojevog i Matildinog braka”, otkriva Zečević i dodaje da su prisutna još i brojna druga pitanja, poput života posle smrti, prosvjetljenja, svjetlosne putanje i proviđenja...
( Jelena Kontić )