Viši sud: Stanišić nezakonito na čelu Policijske akademije
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su odgovorili da će, nakon što im bude dostavljena pravosnažna i izvršna presuda, preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi ispoštovali odluke pravosudnih organa
Direktor Policijske akademije (PA) Vladimir Stanišić nezakonito je izabran na tu poziciju, stoji u presudi podgoričkog Višeg suda.
Osnovni sud u Podgorici krajem prošle godine poništio je kao nezakonitu odluku Ministarstva prosvjete kojom je Vladimir Stanišić imenovan za direktora Policijske akademije u Danilovgradu. U prvostepenoj presudi sud je ocijenio da konkurs za izbor direktora nije sproveden u skladu sa zakonom.
Takvu odluku potvrdio je 5. aprila i Viši sud.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija “Vijestima” su odgovorili da će, nakon što im bude dostavljena pravosnažna i izvršna presuda, “preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi ispoštovali odluke pravosudnih organa”.
Tužbu zbog izbora Stanišića na čelo PA podnijeli su zaposleni u toj obrazovnoj instituciji - Svetomir Knežević, Žarko Mrdović i Damir Zejnilović.
U tužbi su ukazali na to da je konkurs za direktora raspisan 11. novembra 2022. odlukom Upravnog odbora PA, ali da je zbog greške novi objavljen 22. novembra. Upozorili su i na to da tekst ispravljenog konkursa nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju u pogledu uslova, već je od potencijalnih kandidata za direktore traženo da ispunjavaju uslove predviđene za zasnivanje radnog odnosa za državne službenike i namještenike.
Stanišić je za direktora PA izabran 13. januara 2023. godine, na mandat od četiri godine.
Viši sud navodi da je “nezakoniti konkurs mogao biti poništen, što organ tužene nije učinio”.
“Kod takvog stanja stvari relevantna je i konstatacija, na kojoj je takođe zasnovana prvostepena presuda, da su usljed nepravilnosti potencijalni kandidati dovedeni u zabludu u pogledu dokumentacije koju je trebalo dostaviti. Proceduralni propusti jesu bili takvog značaja da je nezakonitošću zahvaćena i sporna Odluka o izboru kandidata, koju je mogla pobiti svaka zainteresovana osoba, potencijalni kandidat, pa i tužioci, bez obzira na to da li su oni u konkretnom, i pored raznovrsnosti objavljivanih uslova, netačnih i tačnih bili u prilici da podnesu potpunu dokumentaciju”, navodi se u presudi Višeg suda.
Piše i da je prvostepeni sud neupitno tačno konstatovao da je postupano protivno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, kojim je propisano da je kandidat za direktora dužan da, uz prijavu na konkurs, priloži i program rada ustanove.
Ovo nije i jedini proces u vezi sa Stanišićem koji se vodi pred crnogorskim sudovima.
Tokom dosadašnjeg dijela mandata potpisao je otkaze zaposlenima Jeleni Tomić i Zejniloviću, zbog čega su ga tužili.
Tomić i Zejnilović ranije su “Vijestima” kazali da su dobili otkaze zbog banalnih razloga, suprotno Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti zlostavljanja na radu, kao i da je Stanišić zbog toga, tvrde, ušao u zonu krivične odgovornosti.
Tomić i Zejnilović su precizirali da su otkaze dobili zbog navodne zloupotrebe bolovanja, jer nijesu u roku od tri dana od početka privremene spriječenosti za rad dostavili potvrdu izabranog doktora.
Tvrde da im doktori nijesu izdali tu potvrdu jer Ministarstvo zdravlja, nadležno za sprovođenje te odredbe Zakona o radu, nije donijelo propis o formi i načinu izdavanja te potvrde, što je bilo dužno da uradi…
“Vijestima” su tada dostavili i mišljenje Inspekcije rada, prema kome se, s obzirom na to da u to vrijeme nije bio donesen propis koji se odnosi na način i formu izdavanja potvrde o nastupanju bolovanja, ne mogu preduzimati mjere u cilju prestanka radnog odnosa.
Tomić i Zejnilović pokrenuli su protiv Stanišića i postupke zbog mobinga.
Stanišić je tada rekao da mišljenje Inspekcije rada nije obavezujuće, a navode kolega okarakterisao je kao “zlonamjerne i neutemeljene”, napominjući da Tomić i Zejnilović “pokušavaju da izbjegnu radnu odgovornost”.
( Tina Popović )