Otvaranje KotorArta u čast Miroslava Homena
Don Brankovi dani muzike tradicionalno će biti otvoreni na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, koncertom na Pjaci svetog Tripuna
Svečano otvaranje 23. KotorArt Don Brankovih dana muzike tradicionalno će biti upriličeno na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, u Kotoru, na Pjaci svetog Tripuna. Događaj će biti posvećen liku i djelu maestra Miroslava Mira Homena (1940-2021), najavili su iz Međunarodnog festivala KotorArt.
“Preko stotinu izvođača na sceni izvešće čuveno djelo 20. vijeka, “Karminu Buranu”, kompozitora Karla Orfa. Ovo monumentalno djelo, Homen je izveo preko 100 puta u svojoj bogatoj karijeri. Kantatu će izvesti simfonijski orkestar i hor Nacionalnog teatra opere i baleta Albanije, dječiji hor OŠ ‘Narodni heroj Savo Ilić’ iz Kotora koji priprema profesorica Vesna Ivanović, dok će solisti biti sopran Rovena Đelili, tenor Matias Đili i bariton Armand Likaj. Ansamblom će dirigovati Robert Homen, sin Miroslava Homena. Događaj će biti upotpunjen premijerom kratkog dokumentarnog filma o maestru Homenu, u produkciji Radio-televizije Crne Gore”, najavljeno je u saopštenju.
Iz službe festivala za odnose s javnošću navode da, kao festival od državnog značaja iznova pokazuju pažnju prema domaćim umjetnicima i lokalnoj zajednici.
“Svečano otvaranje biće protkano sjećanjem na izuzetnog dirigenta, Kotoranina, Mira Homena i veliko nam je zadovoljstvo da organizujemo ovakav događaj kao uspomenu na njegov lik i djelo. Sa ponosom ga se sjećamo i kao dragog gosta Festivala. Na istom mjestu gdje će se održati svečani događaj njemu u čast, maestro Homen je dirigovao 2016. godine, koncertom povodom desetogodišnjice smrti Don Branka Sbutege”, naveli su oni.
Iako je već jednom nastupao na otvaranju festivala, dirigent Robert Homen kaže da mu je predstojeći događaj posebno značajan, jer je ovogodišnji festival posvećen njegovom pokojnom ocu.
“Moj tata je puno dao za Kotor a njegovo ime puno znači i na prostoru cijele regije, ondašnje Jugoslavije, i mnogima je ostao u srcu. Stoga mi je jako drago i zahvalan sam festivalu i direktoru Ratimiru Martinoviću što se odlučio na ovaj korak da ove godine KotorArt na neki način bude in memoriam tati i da sve što će se dogoditi ima njegovo obilježje. “Karmina Burana” predstavlja posebno djelo za tatin opus jer ju je dirigovao više od stotinu puta u Sarajevu. U bivšoj Jugoslaviji se pričalo o tome i jedno vrijeme je smatrana zaštitnim znakom Sarajeva”, rekao je Homen.
On je istakao da je u pitanju produkcijski zahtjevno djelo i pozvao je sve zainteresovane na otvaranje KotorArt Don Brankovih dana muzike, kao i na kompletan program koji slijedi u nastavku,
“Zaista ima mnogo koncerata, događaja i ideja na festivalu a sve će to ove godine, na neki način biti obojeno likom i djelom moga oca”, dodao je Robert Homen.
Porodica Homen baštini dugogodišnju muzičku tradiciju. U Kotor su stigli u 19. vijeku, podsjećaju iz KotorArta, kada je čukunđed istaknutog dirigenta i profesora Roberta Homena, i trubača i profesora Rudolfa Homena, došao u Kotor iz Beča, kako bi popravio sat na glavnom gradskom trgu.
“Zavoljevši Kotor više od Beča, nastanjuje se u njemu za stalno, a i dan-danas, u prizemlju tornja se nalazi stara prodavnica satova, u vlasništvu porodice Homen, koja i danas brine o mehanizmu sata, jednog od simbola Kotora. Muzička struja porodice Homen nosi jake gene Antuna Tonćija Homena, bez kojeg sadašnji kulturni život grada Kotora sigurno ne bi ovako izgledao. Bio je prepoznat kao značajan pedagog, kompozitor, dirigent, orguljaš i osnivač muzičkih škola”, navodi se u saopštenju.
Miroslav Homen je nakon završene Muzičke akademije u Sarajevu 1966. godine postao šef dirigent sarajevske Opere i baleta. Od 1988. do 1990. bio je direktor Sarajevske opere i Sarajevske filharmonije. Tri decenije je dirigovao studentskim horom Slobodan Princip Seljo iz Sarajeva, sa kojim je osvajao međunarodne prve nagrade. Od 1992. godine radio je kao dirigent, upravnik i potom šef dirigent u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. U Sarajevu je postavio prvu poslijeratnu opersku premijeru Pučinijevu Tosku (1998), potom i Verdijevog Trubadura (1998), dok je 2000. godine dirigovao premijeru prve bosanske opere, Hasanaginicu Asima Horozića. Pedagoško iskustvo gradio je na sarajevskoj Muzičkoj akademiji.
( Jelena Kontić )