Država čuva oko 100 "bijesnih" auta

Samo desetak trajno oduzetih vozila, a iz ovog fonda pratnji Andrije Mandića dodijeljen "rendž rover"

69401 pregleda31 komentar(a)
Oduzeta vozila na parkingu Uprave za imovinu, Foto: Boris Pejović

Uprava za imovinu stara se u ovom trenutku o oko 100 vozila veće vrijednosti, koja su privremeno oduzeta na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Na auto-placu Uprave, kazao je “Vijestima” načelnik Odsjeka za upravljanje oduzetom imovinom Erdan Dacić, u svakom trenutku je između 700 i 800 vozila, koja su tu po različitim osnovama. Neka od vozila, naglašava Dacić, na čuvanju kod Uprave su i do deceniju.

Zbog toga toga će Uprava, rekao je on, predložiti da u izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću uđu odredbe koje bi im omogućile lakše postupanje sa privremeno oduzetim vozilima.

“U posljednjih nekoliko godina bilo je više akcija i zapljena luksuznih vozila. Postupci su u toku. Vidjećemo koliko ćemo dugo će biti kod nas. Zakonske mogućnosti za takva vozila su dosta ograničena, da bi mi mogli nešto da radimo - da prodajemo ili ustupamo. Čuvamo ih do okončanja postupka, a postupaćemo shodno epilogu”, istakao je Dacić.

Uprava za imovinu, kaže on, vjerovatno će angažovati procjenitelja.

Prema njegovim riječima, propisi nalažu da se procjene rade za potrebe upravljanja - ako bi Uprava htjela da proda ili na korišćenje da neko vozilo.

“Zakon nam je ograničio da ta vozila ne mogu da se koriste i voze, ne možemo da ih prodamo i ustupimo, odnosno propis predviđa da bi ta vozila mogla da se prodaju ako se procijeni da su troškovi čuvanja veći od njegove vrijednosti. Ako vozilo vrijedi 30.000 ili više hiljada eura, teško je doći do situacije da taj uslov ispunimo i uđemo u proceduru prodaje”, upozorava Dacić.

Dacić (arhiva)foto: MANS

Naglašava da Uprava, od 2015. do danas, nije imala postupaka za naknadu štete po osnovu čuvanja privremeno oduzetih vozila.

“U toku su izmjene Zakona i naš će predlog biti da se olakša postupanje sa privremeno oduzetim vozilima, da se prodaju, odnosno ako prodaja ne uspije, da se ustupe državnim organima. Da li će taj predlog biti uvažen ostaje da se vidi”, istakao je Dacić.

Trajno oduzetih vozila značajno manje

Vlada je nedavno dala saglasnost da se pratnji predsjednika Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću dodijeli automobil marke “rendž rover”, koji je trajno oduzet u krivičnom postupku, pravosnažno okončanom 31. januara.

Prema procjeni ovlašćenog procjenitelja kojeg je angažovala Uprava, taj automobil je vrijedan 17.080 eura.

U odnosu na privremeno oduzeta vozila, trajno oduzetih je značajno manje - desetak.

“Što se tiče trajno oduzetih vozila, na raspolaganju imamo desetak automobila, kamiona i prikolica”, kaže Dacić.

“Kad dobijemo pravosnažnu presudu da je nešto trajno oduzeto i da je postalo vlasništvo države, najprije gledamo da li nešto od tih vozila odgovara nekom od ranije upućenih zahtjeva državnih organa. Za svako vozilo, vrijedno više od 3.000 eura, potrebna je saglasnost Vlade”, navodi Dacić.

Detalj sa placa Uprave za imovinufoto: BORIS PEJOVIC

On ističe i da je “po rješenju suda, a u vezi sa proširenim oduzimanjem imovine, od 2015. do danas Uprava privremeno preuzela na staranje oko 200 vozila”.

Ukradena u inostranstvu, nađena u Crnoj Gori, a niko ne dolazi za njih

Dacić napominje da se država stara o više kategorija privremeno oduzetih vozila.

“Od 2015. godine, sve što u Crnoj Gori Uprava policije privremeno oduzme po bilo kojem osnovu, mi ga čuvamo. Dakle, ne samo po rješenju suda, već i po potvrdi Uprave policije”, naglašava on.

Ističe da ima specifičnih postupaka.

“Recimo, naša policija pronađe vozilo koje je ukradeno negdje u inostranstvu. U saradnji sa Interpolom, obavijesti se inostrani vlasnik da je vozilo pronađeno u Crnoj Gori i da treba da dođe, ali ima primjera da je vlasnik vozila u zemlji jako udaljenoj od Crne Gore (Australija, Rusija…) i niko ne dođe da ih preduzme. Ima slučajeva da su takva vozila i po 10 godina kod nas.

Na plac Uprave privremeno se dislociraju i vozila iz udesa, po zamolnicama tužilaštava.

“Imamo problem sa vozilima gdje su falsifikovani brojevi šasija, ali se dešava da se odbaci krivična prijava jer je falsifikovanje urađeno prije 10 ili više godina i ne pokreće se krivični postupak. Vlasnici je, po pravilu, trebalo da pokrenu parnični postupak, ali nikada nisu i tako vozila ostaju na placu”, pojasnio je Dacić.

Oduzimaće digitalnu imovinu, uvodi se institut finansijskog izviđaja

Vlada je juče objavila Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

U obrazloženju se navodi da je “dosadašnja praksa pokazala da postoje očigledni nedostaci u ovom zakonskom rješenju, da su neophodne izmjene i dopune u cilju poboljšanja primjene istog, te usklađivanja sa međunarodnim standardima”.

“Bilo je neophodno proširiti spektar krivičnih djela u odnosu na koja se može odrediti oduzimanje imovinske koristi, kako bi se na taj način obuhvatila sva krivična djela čijim izvršenjem bi se mogla steći imovinska korist i eventualno državi pričiniti šteta. Takođe, u skladu sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem tehnologije ukazala se potreba da se spektar imovine koja se može oduzeti proširi i na digitalnu imovinu, čime se takođe vrši usklađivanje sa Krivičnim zakonikom Crne Gore”, stoji u obrazloženju.

Ističe se da se, u cilju efikasnijeg identifikovanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, uvodi novi institut finansijskog izviđaja u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku.

“…Tokom kojeg državni tužilac, uz pomoć policije, prikuplja dokaze u vezi sa imovinom za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, a koji se dokazi mogu koristiti i u krivičnom postupku. Imovinska korist oduzeta u skladu sa odredbama ovog zakona postaje državna imovina, pa će se ista koristiti za poboljšanje uslova rada pravosudnih i drugih državnih organa i ostvarivanje prava u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Izmjene i dopune ovog zakonskog rješenja omogućiće efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kao jednog od glavnih problema sa kojima se Crna Gora susreće u svojim nastojanjima da postane punopravna članica Evropske unije, te omogućiti da se oduzeta imovina vrati u posjed države i iskoristi za potrebe svih građana Crne Gore”, stoji u obrazloženju.