Istorijski presedan za klimatske aktiviste
Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Švajcarkinja koje su tužile vladu za kršenje ljudskih prava jer nije dovoljno djelovala kada je u pitanju suzbijanje klimatskih promjena
Najviši evropski sud za ljudska prava odlučio je juče da je švajcarska vlada prekršila ljudska prava svojih građana time što nije učinila dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena, što je odluka koja će postaviti presedan za buduće tužbe u vezi sa klimom.
Odluka Evropskog suda za ljudska prava, u korist više od 2000 Švajcarkinja koje su pokrenule slučaj, prema očekivanjima odraziće se na sudske odluke širom Evrope i šire, i ohrabriti više zajednica da pokrenu klimatske slučajeve protiv vlada.
Međutim, u očiglednom pokazatelju složenosti rastućeg talasa klimatskih sudskih procesa, Sud je odbio još dva klimatski povezana slučaja iz proceduralnih razloga. Jedan od njih je pokrenula grupa od šest mladih ljudi iz Portugalije protiv 32 evropske vlade, dok je drugi pokrenuo bivši gradonačelnik francuskog primorskog grada.
Švajcarkinje, poznate kao KlimaSeniorinen (Starije žene za klimatsku zaštitu) i sve starije od 64 godine, tvrde da ih je njihova vlada nedjelovanjem protiv klimatskih promjena izložila riziku da umru tokom talasa vrućina. One su tvrdile da su zbog pola i starosne dobi naročito ranjive na takve posljedice klimatskih promjena.
Bruna Molinari, koja je u 80-im godinama i boluje od astme, jedna je od žena koje su izlagale slučaj pred Sudom prošle godine. “Kao baka i majka, smatram da moji unuci i djeca imaju pravo na bolju klimu od ove koju mi imamo”, kazala je ona.
Grupa je prvi inauguracioni sastanak imala u avgustu 2016, kada je bilo svega 40 članova.
U svojoj presudi, predsjednica suda Siofra O Liri navela je da švajcarska vlada nije ispunila svoje ciljeve za smanjenje emisija štetnih gasova i da nije osnovala nacionalni budžet za ugljenik.
“Jasno je da će buduće generacije vjerovatno nositi sve ozbiljniji teret posljedica sadašnjih neuspjeha i propusta u borbi protiv klimatskih promjena”, kazala je O Liri.
Jedna od liderki grupe KlimaSeniorine, Rozmari Vajldler Valti kazala je za Rojters da još nije u potpunosti svjesna punih razmjera odluke. “Uporno pitamo advokate, da li je to u redu. I oni nam kažu da je to najviše što smo mogle dobiti. Najveća moguća pobjeda”.
Švajcarski savezni kabinet za pravdu, koji je na sudu predstavljao švajcarsku vladu, saopštio je da će “zajedno sa vlastima analizirati presudu i vidjeti kakve će mjere Švajcarska preduzeti u budućnosti”.
Pred sudom u Strazburu je sve veći broj slučajeva u vezi sa klimom koje pokreću građani protiv vlada, a koji se oslanjaju na ljudska prava, ističe Rojters.
Presuda u slučaju Švajcarske, na koju nema prava žalbe i koja će imati međunarodne odjeke uspostavljanjem obavezujućeg pravnog presedana za svih 46 država koje su potpisnice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Ukoliko Švajcarska ne izmijeni svoje politike, mogu uslijediti dalji sudski procesi na nacionalnom nivou i sudovi mogu izreći novčane kazne, kazala je za Rojters Lusi Maksvel jedna od direktorki neprofitne Mreže za klimatske parnice.
Švajcarska se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisije štetnih gasova za 50 odsto u odnosu na nivo iz 1990. Bern je predložio jače mjere kako bi se postigao cilj, ali su ih glasači odbacili na referendumu 2021. kao previše opterećujuće.
Jučerašnja odluka takođe može uticati na buduće presude u Sudu u Strazburu, među kojima je i tužba protiv norveške vlade u kojoj se navodi da je prekršila ljudska prava izdavanjem novih licenci za istraživanje nafte i gasa u Barencovom moru poslije 2035.
Sudovi u Australiji, Brazilu, Peruu i Južnoj Koreji razmatraju slučajeve vezane za klimu zasnovane na ljudskim pravima. Vrhovni sud Indije je u presudi prošlog meseca utvrdio da građani imaju pravo da budu oslobođeni štetnih uticaja klimatskih promjena.
( N.B. )