Milanović odbacio spekulacije da će sjutra da podnese ostavku
O Milanovićevoj ostavci spekuliše se od kad je nedavno neočekivano objavio da će biti kandidat za premijera svoje bivše stranke, opozicione Socijaldemokratske partije
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odbacio je danas spekulacije da će u petak da podnese ostavku na tu funkciju.
"Do (parlamentarnih) izbora je nedelju dana, rekao sam sve što sam imao o tome, bilo bi to vrlo neodgovorno i neinteligentno, jer imam posla s ljudima koji su kriminogeni. Odakle vam ideja da ću ja dati ostavku?", odgovorio je Milanović novinarima u Zagrebu upitan o tvrdnji ministra mora i saobraćaja Olega Butkovića iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) da će sjutra da podnese ostavku.
Milanović je upitao treba li "verovati jednom lažovu" koji negira postojanje poruka Josipe Rimac, bivše funkcionerke HDZ optužene za korupciju.
U SMS porukama od prije nekoliko godina, koje su ovih dana objavili mediji, nalazi se lobiranje Josipe Rimac kod Butkovića da se zaposli sin njene prijateljice.
"Vjerujete čovjeku koji kaže da se ne sjeća poruka i da ne postoje iz mobilnog telefona Josipe Rimac? Neću reći da je to netema, ali ne znam šta bih više rekao", rekao je Milanović i ponovio da treba govoriti o plinskoj aferi u kojoj je "zamračeno preko 120 miliona evra" zbog koje je prozvao premijera i predsjednika HDZ Andreja Plenkovića i bivšeg ministra Tomislava Ćorića, takođe iz HDZ.
O Milanovićevoj ostavci spekuliše se od kad je nedavno neočekivano objavio da će biti kandidat za premijera svoje bivše stranke, opozicione Socijaldemokratske partije (SDP). Iako je najavio da će biti nosilac liste SDP, Milanović i ta stranka su od toga odustali, pošto je Ustavni sud utvrdio da dok je predsjednik države ne može da bude kandidat na izborima niti istican kao kandidat za budućeg premijera.
Milanović je više puta isticao da ostaje kandidat za premijera i da neće da podnese ostavku na mjesto predsjednika da ne bi svu vlast prepustio HDZ koji je, kako je rekao, već preuzeo kontrolu nad vojskom i tajnim službama. To će, kako je rekao, učiniti poslije izbora, odnosno kada dobije podršku 76 poslanika za sastavljanje vlade.
Takođe je najavio formiranje vlade nacionalnog spasa i pozvao sve stranke da se ujedine protiv HDZ, a građane da glasaju za bilo koju stranku osim HDZ, kojeg optužuje za korupciju.
Iz HDZ su oštro kritikovali njegov potez, a Plenković je rekao da Milanović za njih više nije predsjednik države.
Većina analitičara ocjenjuje da su pred građanima jedni od najneizvjesnijih parlamentarnih izbora, da je Milanović preuzeo rizik i da "pleše na rubu ustavnosti", ali i da je dao vjetar u leđa opoziciji koja je prije njegove objave bila gotovo bez šanse na parlamentarnim izborima.
Posljednja istraživanja javnog mnenja pokazuju da je HDZ i dalje pojedinačno najjača stranka, ali i veliki skok SDP koja je okupila koaliciju "Rijeke pravde" poslije Milanovićeve objave da će biti kandidat za premijera. Uz to je vidljivo da nijedna lista neće moći samostalno da formira većinu u parlamentu, odnosno da dobije podršku 76 od 151 poslanika, već da će morati da formira postizbornu koaliciju.
Predizborni rejting po izbornim jedinicama pokazao je da bi HDZ u deset izbornih jedinica mogao da dobije 60 mandata, a koalicija oko SDP 44. Prema tom istraživanju Promocije plus za Hrvatsku radioteleviziju, u Sabor bi još ušli desničarski Domovinski pokret s 14 mandata, zeleno-lijeva stranka Možemo s devet mandata, koliko ima i desni Most. Regionalna stranka Istarski demokratski sabor je na dva mandata, a po jedan bi dobile stranka Fokus i međimurski župan Matija Posavec.
I desna i lijeva opozicija uoči izbora ponavljaju da neće u koaliciju sa HDZ.
Hrvatska je podijeljena na deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 poslanika.
U 11. izbornoj jedinici koja obuhvata dijasporu biraju se ukupno tri poslanika, bez obzira na to koliko birača izađe na birališta, dok se u 12. Izbornoj jedinici bira osam poslanika nacionalnih manjina, od kojih tri pripadaju srpskoj.
Lista SDP tradicionalno nema listu za dijasporu, koja godinama važi za utvrđenje HDZ, posebno zbog velikog broja birača u susednoj BiH. Manjinski poslanici su uglavnom uz vladajuće, pa su tako poslanici Samostalne demokratske srpske stranke trenutno dio vladajuće koalicije koju predvodi HDZ.
( BETA )