SAD poručile da će odgovoriti na Dodikov secesionizam i guranje BiH prema sukobu

Ističući ustavni okvir Bosne i Hercegovine, iz Ambasade SAD-a su ponovili da je Republika Srpska entitet u sastavu države Bosne i Hercegovine, sastavni dio države, te da ni Republika Srpska ni Federacija ne postoje izvan BiH"

6592 pregleda10 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) poručila je direktno Miloradu Dodiku, proruskom predsjedniku Republike Srpske (RS), da su Sjedinjene Države spremne da odgovore na njegovo antidejtonsko djelovanje i da se neće tolerisati nijedan pokušaj otcjepljenja entiteta.

"Milorad Dodik nije u pravu ako misli da će SAD stajati po strani dok on sprovodi svoju secesionističku agendu i gura BiH prema sukobu", saopštila je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država na X-u 12. aprila, te dodala da podržavaju visokog predstavnika Kristijana Šmita da učini isto.

Vlada Republike Srpske pokrenula je krajem marta donošenje vlastitog izbornog zakona, a američka ambasada navodi da bi stvaranje paralelnog izbornog sistema bilo protivustavno i antidajtonsko.

Ističući ustavni okvir Bosne i Hercegovine, iz Ambasade SAD-a su ponovili da je Republika Srpska entitet u sastavu države Bosne i Hercegovine, sastavni dio države, te da ni Republika Srpska ni Federacija ne postoje izvan BiH".

Milorad Dodikfoto: Boris Pejović

"Ustav BiH ne daje pravo entitetu ili bilo kojoj drugoj poddržavnoj jedinici na otcjepljenje", zaključili su u saopštenju.

Iz Ambasade SAD-a su naveli da bilo kakvi izbori sprovedeni po protivustavnom, paralelnom izbornom sistemu ne bi bili legitimni i da bi to lišilo birače iz ovog entiteta temeljnih demokratskih prava koja su im zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine.

Dalje se upozorava da će se pojedinci uključeni u organizovanje takvih izbora smatrati uključenim u antidemokratske, protivustavne i antidejtonske aktivnosti.

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini još nisu zakazani, a trebalo bi da se održe 6. oktobra, kako predviđa državni Izborni zakon. Građani bi trebalo da biraju (grado)načelnike i lokalne parlamente.

Šest mjeseci prije izbora, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je krajem marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.

U Republici Srpskoj trenutno je u toku javna rasprava o Nacrtu izbornog zakona RS koji je usvojen u entitetskoj skupštini, a koji predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.