Oko zgrada u Podgorici nema mjesta za vozila vatrogasne

Inspektori Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada tokom kontrole stambenih objekata utvrdili brojne anomalije. “Vijestima” su kazali da će insistirati na izmjenama propisa, kako bi višespratnice obavezno imale i evakuacione stepenice

20021 pregleda3 komentar(a)
Obilježeno mjesto nema 99 odsto zgrada, kažu inspektori za zaštitu i spasavanje, Foto: Luka Zeković

Dvije godine nakon što je u podgoričkoj Službi zaštite i spasavanja formiran Odsjek za inspekcijski nadzor, inspektori su, u februaru krenuli u kontrolu stambenih zgrada na teritoriji glavnog grada. Tokom tih kontrola, kako su kazali “Vijestima”, uočili su određene nepravilnosti, pored ostalog, i to da skoro da nema zgrade koja ima obilježeno mjesto za vatrogasno vozilo.

Upozoravaju da su upravo stambene, starije zgrade, i potencijalna buduća žarišta.

“Višegodišnje iskustvo nam je svima pokazalo da su upravo stambene zgrade, pogotovo one starije gradnje, potencijalna žarišta u budućnosti”, rekli su “Vijestima”.

Tokom prvih kontrola u stambenim zgradama, vatrogasni inspektori, njih dva, kontrolisali su solitere i kvart u dijelu grada gdje se nekad nalazila “tuška pijaca”. Početkom aprila započeli su i obilazak zgrada u naseljima Stari aerodrom i Konik.

“Početkom februara 2024. godine, inspekcijski nadzor tj. inspektori Službe zaštite i spasavanja krenuli su u kontrolu stambenih zgrada na teritoriji Glavnog grada. S obzirom na to da sistem zaštite od požara nije decenijama kontrolisan, a imajući u vidu da se svake godine povećava broj požara u stambenim zgradama, krenuli smo u kontrolu solitera tj. višespratnica, gdje su uočene određene anomalije”, rekli su “Vijestima”.

Inspektori su u zgradama gdje koje su kontrolisali, uočili da nedostaju protivpožarni aparati, hidrantska spremišta, da se u podrumskim prostorijama nalazi otpad, da su krovne terase, koje služe za evakuaciju, takođe prenatrpane otpadom.

U višespratnicama koje su kontrolisali, inspektori su utvrdili da nema panik lampi, da nisu obilježena ni mjesta za vatrogasna vozila, da u nekim kvartovima, u blokovima zgrada poput onog na Trgu Vektre, ne mogu ni da priđu sa unutrašnje strane...

“Devedeset i devet odsto zgrada nema obilježeno mjesto za vatrogasna vozila, i dimovodni kanali se ne čiste redovno, iako su to, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, u obavezi”, rekao je inspektor Đon Ljuljđurović i dodao da su utvrdili da se u kontrolisanim zgradama ne čiste redovno ni ventilacioni kanali, što dovodi do začepljenja i potencijalno i požara...

foto: Luka Zeković

Nakon obilaska solitera, završen je i obilazak kvarta na Bulevaru Stanka Radonjića (bivša tuška pijaca). Početkom ovog mjeseca započet je obilazak zgrada na Starom Aerodromu i Koniku”, rekli su “Vijestima”.

Iz Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada pojašnjavaju da je posjedovanje određene opreme za gašenje vatre zakonska obaveza za objekte u kojima boravi više lica.

“Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju svaki objekat gdje se okuplja i boravi više lica dužan je da posjeduje određena sredstva za gašenje (a u ovom slučaju protivpožarne aparate /PP/ i hidrantsku mrežu) kako bi se moglo intervenisati u slučaju vatrene stihije. Naravno, osim Zakona o zaštiti i spašavanju, Skupština Glavnog grada je krajem 2023. donijela novu Odluku o održavanju stambenih zgrada, gdje komunalni inspektori kontrolišu PP aparate i hidrantska spremišta. Višegodišnje iskustvo nam je svima pokazalo da su upravo stambene zgrade, pogotovo one starije gradnje, potencijalna žarišta u budućnosti”, kazali su iz Službe zaštite.

Stambena zgrada, dodaju, mora da posjeduje hidrantsku mrežu (s crijevima i mlaznicama) i protivpožarne aparate na svakom spratu.

“Poželjno je da na svakom ulazu, odnosno izlazu iz objekta, postoji po jedna lampa koja se startuje nakon nestanka električne energije, tzv. panik lampe, a njihova potreba je i evidentna na svakoj etaži objekta, što omogućava kretanje usljed nestanka struje. Ukoliko zgrada ima više ulaza i izlaza, poželjne su i evakuacione strelice. Naravno, osim ovih navedenih stavki, u budućnosti će se nastojati da se preko zakonske regulative obezbijedi da stambene zgrade moraju posjedovati spoljne evakuacione stepenice. Ovo su neki od elemenata sistema zaštite, koje treba svaka stambena zgrada da obezbijedi u cilju zaštite svojih stanara”, kazali su iz inspekcije za zaštitu i spasavanje.

Inspektori utvrdili da u dijelu zgrada nema valjanih hidrantafoto: Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada

Zakon ne uređuje pitanje sistema protivpožarne zaštite u privatnim kućama i stanovima, ali iz Službe zaštite su kazali da bi bilo poželjno da svaka stambena jedinica ima jedan PP aparat S9.

Rekli su i da, kada su u pitanju privatne kuće, požari uglavnom nastaju iz tri razloga: zbog nemarnog korišćenja kuhinje i rada u njoj, opreme za grijanje i loše elektro instalacije.

Oprema kao što su protivpožarni aparati, crijeva i mlaznice, panik lampe i ostala oprema za zaštitu od požara, dodaju, mogu se kupovati u prodavnicama vatroopreme.

Za paljenje vatre na otvorenom po 30 eura

Iz Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Podgorica kazali su da su njihovi inspektori prekršajne naloge od Ministarstva pravde dobili u julu 2023, te da su zbog toga u periodu prije toga, djelovali preventivno.

U toku tog preventivnog nadzora, u prošloj godini, kako su rekli, dato je obavještenje Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, kao i “Čistoći” i “Zelenilu”.

“Izvršeno je 14 inspekcijskih nadzora, izdato sedam prekršajnih naloga fizičkim licima u iznosu od po 30 eura, zbog paljenja vatre na otvorenom prostoru”, rekli su “Vijestima”.

U 2022. godini, podnijete su i dvije krivične prijave protiv NN lica zbog sumnje da su izvršila krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, na način što su izazvali požare većih razmjera na teritoriji Glavnog grada. Iz istih razloga, u 2021. podnijete su četiri prijave.

“Na osnovu zapisnika, u 2022. godini, donijeta su rješenja o inspekcijskom nadzoru za tri privredna društva”, rekli su iz Službe zaštite.

foto: Luka Zeković

Dva inspektora čuvaju grad

Odsjek za inspekcijski nadzor, u kojem je, prema sistematizaciji, predviđena popuna tri mjesta - dva za inspektore III i jedno za inspektora I za zaštitu i spašavanje, dio je Sektora za bezbjednost, unutrašnju kontrolu i inspekcijski nadzor.

Sektor je formiran na osnovu izmjena i dopuna pravilnika o sistematizaciji Službe zaštite i spašavanja iz marta 2022. godine.

Do danas su popunjena radna mjesta za inspektore III, gdje su postavljani Boban Anđušić i Đon Ljuljđurović.

Radna mjesta inspektor I, kao i radno mjesto rukovodilac Sektora za bezbjednost, unutrašnju kontrolu i inspekcijski nadzor, nisu popunjena.

“Ta radna mjesta nisu bila predviđena kadrovskim planom, jer budžetom Glavnog grada nisu bila opredijeljena finansijska sredstva za 2022. i 2023.”, rekli su iz SLužbe zaštite.

Kako su dodali, novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji je dobio saglasnost Glavnog administratora, a za koji čekaju i saglasnost gradonačelnice Olivere Injac, ta radna mjesta nisu predviđena.

“Već će biti dodata dva nova, viši savjetnik II za inspekcijski nadzor i unutrašnju kontrolu, kao administrativna podrška inspektorima i šef Odsjeka za inspekcijski nadzor i unutrašnju kontrolu”, rekli su iz Službe zaštite.