Hrvatska ulazi u period političke nestabilnosti

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojila je najviše glasova na jučešarnjim parlamentarnim izborima ali će, prema izlaznim anketama, imati manje poslaničkih mjesta nego u dosadašenjem sazivu parlamenta usljed čega će biti primorana na naporne koalicione pregovore.

Lista HDZ-a će imati 59 mandata u Saboru, manje nego na prošlim izborima kada je osvojila 66, a koalicija lijevog centra Rijeke pravde okupljena oko opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Hrvatske 43 mandata, dva više nego 2020. godine, prema izlaznim anketama agencije Ipsos.

Treća je lista desničarskog Domovinskog pokreta (DP) i njegovih partnera koja je osvojila 13 mandata, desni Most ima 11, a zeleno-lijeva stranka Možemo sa partnerima deset.

U Sabor ulazi i regionalni Istarski demokratski sabor sa dva poslanika, kao i nezavisna lista međumurskog župana Matije Posavca sa jednim, koliko ima i lista Fokus, pokazuju ankete koje su objavile nacionalne televizije.

Za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 76 od 151 poslanika Sabora.

Ukoliko ovaj rezultat izbora bude potvrđen to će označiti period političke nestabilnosti u članici Evropske unije dok glavne partije budu nastojale da sklope saveze sa drugim frakcijama različitih političkih stavova, ocjenjuje Rojters.

Domovinski pokret, partija Možemo i Most najavile su uoči izbora da neće ulaziti u koaliciju s HDZ-om. Iz partije Možemo je prije izbora rečeno da su spremni da podrže manjinsku vladu na čelu s SDP-ovom koalicijom, u kojoj ne bi učestvovali.

Iz HDZ-a sinoć je saopšteno da vjeruju da će broj njihovih mandata rasti kako budu pristizali rezultati prebrojanih listića, ali su istakli da su svjesni da su im potrebni “novi partneri za formiranje vlade”. Na pitanje novinara hoće li to biti Domovinski pokret, HDZ-ov poslanik Ivan Anušić je kazao da se “prirodno nameće se da bi to trebalo da bude Domovinski pokret.

Politikolog Tihomir Cipek kazao za Indeks da predstoji naporan politički proces. “Jedan mandat može biti presudan, to će biti jako težak proces pregovaranja, jako teško će se naći zajednički jezik”, rekao je.

Analitičari su i prije izbora predviđali pad podrške HDZ-u, koji dominira političkom scenom od 1991, zbog visoke inflacije i korupcionaških skandala, uključujući i odluku premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića da imenuje državnog tužioca poznatog po vezama sa ljudima umiješanim u korupciju.

"Jedan mandat može biti presudan, to će biti jako težak proces pregovaranja, jako teško će se naći zajednički jezik", rekao je politikolog Tihomir Cipek

“Voljeli bismo da vidimo političare koji rade u interesu naroda; zbog toga ih biramo. Za razliku od prošlih 30 godina”, kazala je za Rojters penzionerka Biserka Kolarić, koja je glasala na biračkom mjestu u Zagrebu.

Državna izborna komisija je saopštila da je odziv do četiri i po sata bio 50,6 odsto što je značajno više u odnosu na 34,4 u isto vrijeme na prošlim parlamenatrnim izborima održanim 2024.

Politički analitičar Žarko Puhovski kazao je da je jako velika izlaznost birača “ojačala manje stranke u odnosu na HDZ i SDP”. “Nezadovoljstvo je uspjelo mobilisati glasače više nego oporba. Mobilizacija je nehadezeovska, ali mi se u ovom trenutku ne čini dovoljno velika da bi baš porazila HDZ. Ipak, mijenja neke procjene koje smo imali do prije nekoliko dana”, kazao je Puhovski.

On je, kako je prenio Indeks, istakao da “SDP prema izlaznim anketama ima onoliko koliko se i očekivalo, a HDZ nešto malo manje”, ali je dodao da HDZ-u treba “dodati barem dva, a možda i sva tri mandata iz 11. izborne jedinice, odnosno dijaspore.

Dijaspora u 11. izbornoj jedinici bira tri poslanika i važi za uporište HDZ-a, s obzirom na to da je najviše birača u Bosni i Hercegovini.

U 12. izbornoj jedinici bira se osam poslanika nacionalnih manjina. Manjinski poslanici su uglavnom uz vladajuće, pa su tako do sada bili dio dio vladajuće koalicije koju predvodi HDZ.

Predizbornu kampanju su obilježili verbalni okršaji Plenkovića i aktuelnog predsjednika države i lidera SDP-a Zorana Milanovića. Milanović je neočekivanom najavom da će biti kandidat za premijera opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) doveo u pitanje gotovo siguran treći mandat Plenkoviću.

Milanoviću je Ustavni sud zabranio da se kandiduje jer nije podnio ostavku na mjesto predsjednika države, pa on nije kandidat za poslanika na listi SDP-a, ali je najavljeni kandidat za premijera SDP-a.

Milanović je ove godine neočekivano odredio srijedu za dan izbora. Izbori su dosad uglavnom bili nedjeljom, osim izbora 2000. kada su bili u ponedjeljak.

( N.B. )