Đeljošaj: Donijeli program za jačanje proizvodnje, razvoj sjevera, podršku malim firmama...

Kroz program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2024. koji je vrijedan 3.000.000 eura, radiće se na unapređenju konkurentnosti, jačanju proizvodnje, ozelenjavanju i razvijanju opština, kazao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

To je saopštio na pres konferenciji nakon sjednice Vlade, na kojoj je ovaj dokument usvojen. Pojasnio je da će program imati četiri programske linije podrške i to za unapređenje proizvodnih kapaciteta, podršku malim ulaganjima, digitalizaciji i vaučere za žene i mlade u biznisu.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović je naveo da je usvojen i program za podsticaj energetske efikasnosti u domaćinstvima, koji je vrijedan 8,8 miliona eura. Dodao je da će 5,6 miliona od tog novca biti predodijeljeno za sjever Crne Gore, kako bi se ta regija ekonomski razvila i smanjila zagađenje, posebno u Pljevljima.

Kroz program će biti ponuđene subvencije za toplotne pumpe, elektronske uređaje, fasade, klima uređaje, zamjenu stolarije... Mujović je dodao da sa realizacijom programa počinju od naredne sedmice. Naveo je i da razmatraju i pokretanje programa Solari Sjever, kojim bi se građanima u toj regiji, omogućila otplata solarnih panela u 85 rata umjesto dosadašnjih 70.

Đeljošaj je kazao da je na sjednici Vlade bilo riječi i o Institutu Igalo, te da ne žele da žure i toj ustanovi ponude nezakonitu državnu pomoć. Poručio je radnicima Instituta da pokažu strpljenje jer će Vlada riješiti problem te zdravstvene ustanove.

"Očekujem da će početkom naredne sedmice Komisija da zasijeda i krene u realizaciju onoga što su bili zaključci sa zadnje sjednice, pozivamo na strpljenje, Vlada radi na tome", naveo je on.

Sve opcije na stolu za Željezaru

Mujović je istakao da nije loša poruka, što je na drugi javni poziv stigla jedna i to nezadovoljavajuća ponuda, za zakup pogona Čeličane i Kovačnice nikšićke Željezare. Smatra da to pokazuje ozbiljnost resora i Vlade, da se ovo pitanje riješi na pravi ekonomski održivi način.

"Mi smo mogli da uradimo što su mnogi radili prije nas, da pođemo u Željezaru, da pogon predamo bilo kome, da se slavodobitno slikamo, prošetamo i zagrlimo sa radnicima i da problemi ostanu", kazao je on.

Naveo je da su u uslovima javnog poziva istakli šta traže, te da su željeli partnere i garancije, što ovaj put nisu dobili pa pogone nisu dali po svaku cijenu. Vjeruje da Željeraza ima perspektivu te da će sada da pregovaraju sa onima koji su iskazali interesovanje na javnim pozivima i onima koji su dostavili pisma o namjerama. Mujović je naveo da će ponovo razgovarati o davanju u zakup pogona ali možeda pod drugim uslovima.

"Uslovi su bili jako strogi a neki su izrazili interesovanje da se u paket ponude, uključi i mogućnost da se tamo gradi solarna elektrana. Pregovaraćemo, možda ćemo naći model da se nekome to dodijeli, uz Čeličanu i Kovačnicu", naveo je on.

Mujović je istakao da je opcija i pronalazak strateškog partnerstva, što je po njemu i najbolja opcija. Naglasio je da su sve opcije na stolu, uključujući prodaju Željezare ali da će to razmatrati ako se iscrpe sve ostale opcije.

Za Brskovo čekaju kraj maja

Mujović je podsjetio da za koncesionara "Tara resources" koja želi otvaranje rudnika Brskovo u Mojkovcu, rok za izjašnjenje ističe 25. maja. Naveo je da ta kompanija može ugovor sporazumno da raskine ili da dostavi studiju izvodljivosti, te da ako ne dođe do toga, ugovor se njima će se raskinuti.

Naveo je da su imali sastanak sa koncesionarima te da je ponuđeno da se sklopi "NDA" (ugovor o povjerljivosti informacija), da pregovaraju o sporazumnom raskidu u tajnosti.

"To za nas nije prihvatljivo. Ne želim tajnost ni povjerljivost, ovo je transparentno, hoću da se sve zna", naveo je on.

Mujović je dodao da čekaju kraj maja kako bi vidjeli kakva će biti konačna odluka.

Bivši radnici "Košute" bez papira

Đeljošaj je upitan šta će biti sa bivšim radnicima cetinjske fabrike "Košuta" kazao, da iskreno ne zna. Naveo je da je imao jedan sastanak sa njima i njihovim advokatom Petrom Martinovićem, i da su imali lijep razgovor ali da nisu imali dokumentaciju. Istakao je da je tražio papirologiju i da su imali dogovor da rade na problemu, ali da su radnici kasnije pred kamerama, iznijeli druge utiske sastanka.

"Advokat je kad je izašao napolje, voli pred medijima da pravi spektakl. Kad sam vidio da nemamo dvije ozbiljne strane, nisam se detaljnije bavio tim pitanje. To su pitanja za Ministarstvo rada i socijalnog staranja", naveo je on i dodao da je moguće da se radi o političkoj akciji.

Bivši radnici "Košute" traže isplatu devet neisplaćenih plata za 693 radnika, u iznosu od 2.806.650 eura, i povezivanje radnog staža za njih 81.

Upitan o odluci suda u Strazburu, da država u naredna tri mjeseca mora da isplati preko 2,1 milion eura od ukupno preko sedam miliona koje potražuju bivši radnici ''Radoja Dakića'', Đeljoša je naveo da to pitanje još nije razmatrano na sjednici Vlade.

"Kosovo pitanje za PES"

Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope (PSSE) usvojila je nedavno većinom glasova, Nacrt mišljenja o prijemu Kosova u Savjet Evrope. Ministarka za evropske poslove Maida Gorčević je prethodno kazala da će Crna Gora podržati ulazak Kosova, ali je pri glasanju uzdržan bio Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES).

Đeljošaj je upitan o razlici u stavovima unutar vladajuće većine, kazao da je pitanje Kosova više za Pokret Evropa sad i da trenutno nema više informacija. On je dodao da je na Vladi raspravljano o tom pitanju ali da je si stavovi bili drugačiji, od stavova poslanika u Savjetu Evrope. Istakao je da će kroz nekoliko dana da racionalnije sagleda situaciju i opredijeli se po tom pitanju.

Đeljošaj je potvrdio i da je Vlada danas donijela zaključak, da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) proslijede dokumentaciju o sporazumu o lobiranju koji je bivša Vlada, na čijem je čelu bio Dritan Abazović, sklopila s kompanijom Bipartizan Solution Inc. iz Vašingtona.

( Mirko Kotlaš )