Izletnici u Novom troše malo para

Na hercegnovskoj rivijeri, prema podacima lokalte turističke organizacije, odmara 32.330 gostiju ili jedan odsto više nego lani. Koliko još izletnika dnevno posjeti i obiđe najveći bokeljski grad, podataka nema.

Iz Gradske luke kažu da u Herceg Novi dnevno pristane četiri - pet izletničkih brodova sa ukupno oko hiljadu gostiju. Najveći broj izletnika je iz Budve koji se u Herceg Novom zadrže sat vremena. Iz Gradske luke dođu do Starog grada, obiđu Trg Belavista gdje ih njihov vodič upozna sa istorijatom grada i nekim zanimljivostima. Ranijih godina izlet je podrazumijevao i razgledanje Kanli kule, za koju mnogi kažu da je najljepša ljetnja pozornica na Jadranu, i odakle se pruža lijep pogled na ulaz i cijeli zaliv.

Ugostitelji na Belavisti ističu da rijetko koji od tih izletnika sjedne da nešto popije ili pojede. Ne kupuju ni suvenire.

“Napiju se vode sa česme i traže da koriste naš toalet. To je sve što imamo od njih”, kažu ugostitelji.

Izletnici najvjerovatnije ponesu lijepe utiske iz kratkotrajnog susreta sa gradom starim šest vjekova, ali bi im ubuduće trebalo ponuditi više.

“Morali bismo da nađemo način da izletnike brže dovedemo do grada, jer nije lako stpeništima sa nekoliko stotina stepenica izaći sa Škvera do Starog grada. Postojala je ideja da se uvede otvoreni autobus, kao u Kotoru i Perastu, koji bi turistima omogućio da na lagodniji način vide više znamenitosti u našem gradu”!, kaže Vladimir Zloković v.d. direktora Agencije za upravljanje Gradskom lukom.

Za izletnike je zanimljivo i zaleđe Herceg Novog. Nedavno je veća organizovana grupa poljskih turista u terenskim vozilima prošla put Vrbanj-Crkvice. Šezdesetak ljudi, uključujući porodice sa malom djecom, raspoređeni u 15 velikih terenaca, nakratko se zaustavilo na najvišoj tački puta, na 1.600 m visokom Orjenskom sedlu.

“Potom su produžili na kotorsku stranu u riskantni silazak kratkom dionicom nekadašnjeg pješačkog puta, kako bi izbjegli odron austrijskog kolskog puta koji je potpuno onemogućio saobraćaj na ovom dijelu još 2013. godine. U dobroj organizaciji, uz navođenje i radio-vezu, jedan po jedan terenac upuštao se u veoma eksponirani silazak na pješački put, da bi zatim prolazio oko 150 metara trasom starog vojnog pješačkog puta do ponovnog spajanja sa makadamskim putem”, saopštili su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

Ističu da taj put nije je predviđen za promet bilo kakvih vozila, pogotovo ne “ovolikih grdosija”, jer širina pješačkog puta nije dovoljna za bezbjedni prolaz. “Vožnja na samom rubu lako može izazvati odron kamenog podzida, zidanog osamdesetih godina 19. vijeka za potpuno drugi način upotrebe i drugačija opterećenja”, objašnjavaju iz Agencije.

Evidencija o izletnicima koji posjećuju hercegnovsku opštinu nema, ali , ako je suditi po iskustvima ljudi koji se bave nekom od turističkih aktivnosti, ni koristi.

Primjera radi, u turistički organizovanim i uređenim zemljama poljski motorizovani turisti koji su nedavno bili na Orjenu morali bi, platiti ulazak na takvo područje, a njihova ruta ne bi zavisila samo od njihove volje.

( Slavica Kosić )