MUP: Odbor je obaviješten da bi Šaranović došao na saslušanje i prije 26. juna
Laković tvrdi da je saslušanje premijera i ministra policije zakazano tek za dva mjeseca zbog njihovih obaveza, iz kabineta ministra tvrde da su Odbor za bezbjednost prije zakazivanja sjednice obavijestili da Šaranović može doći na saslušanje u bilo kom terminu i prije 26. juna, kao i tog datuma. Zakazivanje saslušanja tri mjeseca nakon odluke o tome predstavlja obesmišljavanje tog kontrolnog mehanizma, poručuje Marko Sošić
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate) dostupan je da prisustvuje kontrolnom saslušanju pred Odborom za bezbjednost i odbranu u bilo kom terminu i prije 26. juna, za kad je zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj bi on i premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) trebalo da odgovaraju na pitanja poslanika.
To su “Vijestima” kazali juče iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), odgovarajući na pitanje kakve su obaveze Šaranovića s obzirom na to da predsjednik Odbora Miodrag Laković (Pokret Evropa sad) tvrdi da je datum sjednice tog tijela zakazan tek za kraj juna zbog obaveza premijera i ministra.
Spajić i Šaranovića trebalo bi da budu saslušani zbog dešavanja na sjednici Vlade održanoj sredinom marta, na kojoj je Aleksandar Radović izabran za šefa policije. Imajući u vidu da je odluka o saslušanju donijeta 19. marta, pitanje je kakav je smisao primjene tog kontrolnog mehanizma više od tri mjeseca kasnije...
“Kabinet ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića obavijestio je nadležni Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore prije nego što je predmetna sjednica Odbora zakazana za 26. jun, da je ministar dostupan da prisustvuje navedenoj sjednici u bilo kom terminu i prije 26. juna, kao i tog datuma”, naveli su iz MUP-a.
Na pitanje “Vijesti” kakve obaveze ima premijer Spajić, Vlada nije odgovorila.
Laković je prekjuče, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića, rekao da je parlamentarna većina pokazala dobru volju i izašla u susret inicijativi da se zakaže kontrolno saslušanje, ali da je termin dogovoren s Vladom, jer, kako je rekao, odbor ne određuje agendu rada izvršne vlasti i ministara.
Janović je odgovorio da je ta situacija poražavajuća za parlament, te da nije moguće da Spajić i Šaranović neće biti u Crnoj Gori do 26. juna.
“Mora se pokazati više poštovanja prema parlamentu, te ljude bira ovaj dom... Moramo se više međusobno poštovati i naučiti Vladu da poštuje parlament”, poručio je.
Vlada je većinom glasova na sjednici 13. marta, oko tri sata ujutru, izabrala rukovodioca Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Aleksandra Radovića za v. d. direktora Uprave policije (UP).
To je učinjeno na predlog Spajića, a ne ministra Šaranovića. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, ministar je isključivo nadležan da Vladi dostavi predlog za v. d. direktora UP, a izvršna vlast kao kolektivno tijelo daje saglasnost ili ne na takav predlog.
Radovićevim imenovanjem kulminirao je tinjajući sukob između Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata u vezi kadrovanja u sektoru bezbjednosti. Demokrate i dio pravnika tvrde da je Vlada zaključkom kojim je ovlastila Spajića da predloži v. d. direktora prekršila Zakon o unutrašnjim poslovima. Zbog toga su podnijeli tužbu Upravnom sudu.
Istraživač javnih politika u NVO Institut alternativa (IA) Marko Sošić, rekao je “Vijestima” da predsjednik Odbora za bezbjednost dozvoljava obesmišljavanje saslušanja kao kontrolnog mehanizma time što je njegovo održavanje planirano tri mjeseca nakon izglasavanja odluke o tome.
“U slučaju ovog odbora to nije samo poslovnička, nego i zakonska obaveza, jer je njihova kontrolna uloga dodatano ojačana Zakonom o parlamentarnom nadzoru sektora bezbjednosti i odbrane iz 2010. godine”, istakao je.
Sošić je kazao da je zakazavanje termina sjednice često stvar dogovora predsjednika odbora i predstavnika Vlade, ali, dodaje, u razumnim granicama koje neće ugroziti smisao inicijative.
“Iako ta obaveza usklađivanja nije propisana i po Poslovniku, komunikacija s Vladom u ovom smislu nije u nadležnosti predsjednika Odbora”, kaže on.
Objašnjava da formalno i po zakonu, Odbor tu obavezu nema, jer oni “pozivaju predstavnike Vlade na sjednicu kad odluče da je zakažu”.
“Po tumačenju aktuelnog predsjednika Odbora, Odbor je ostavljen na milost i nemilost Vladi u pogledu zakazivanja sjednice - da su iz Vlade rekli da neće doći, on je ne bi ni zakazao”, ocjenjuje sagovornik.
Sošić smatra da je ova informacija posebno zabrinjavajuća imajući u vidu da se u više odbora guši pravo na manjinsku inicijativu za kontrolna saslušanja, informacije od poslanika da Vlada ne odgovara na njihova pitanja i zahtjeve za dokumentacijom ili da premijer diktira kad može a kad ne može da se desi premijerski sat.
Premijerski sat bio je zakazan za 30. april, ali je Spajić obavijestio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da ne može doći, jer je tada u zvaničnoj posjeti Njemačkoj. Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, sjednica posvećena premijerskom satu najvjerovatnije će biti održana 9. maja.
Predstavnici vlasti su u nekoliko slučajeva izbjegli da održe kontrolna saslušanja koja su inicirali poslanici opozicije koji, prema Poslovniku Skupštine, na to imaju pravo dva puta u toku redovnog zasjedanja parlamenta.
Početkom marta Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije glasao o tome da li će održati kontrolno saslušanje Spajića i ministra finansija Novice Vukovića na temu najavljeno programa “Evropa sad 2”.
Krajem februara nije prihvaćena inicijativa poslanika Socijaldemokrata Nikole Zirojevića da se održi kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića povodom proslave Dana Republike Srpske. Praksa izbjegavanja kontrolnih saslušanja u parlamentu postojala je i u ranijim sazivima.
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić saopštio je juče da, imajući u vidu da je Šaranović najavio raspisivanje javnog konkursa za izbor direktora UP, može se lako desiti da se kontrolno saslušanje “u vezi nezakonitog izbora” v. d. direktora te institucije desi nakon izbora nekog novog direktora u punom mandatu.
“Javnost je navikla od Spajića da bježi od ukrštanja argumenata s poslanicima, jer se radi o jednoj o najnetransparentnijih Vlada od sticanja nezavisnosti Crne Gore. S druge strane, i ne čudi jer uvijek izađe politički poražen iz zgrade Skupštine”, naveo je Adžić.
I prvo pojavljivanje premijera Spajića pred poslanicima u okviru premijerskog sata, u decembru prošle godine, pratile su kontroverze. On je, kako su “Vijesti” tada objavile, telefonom obavijestio Mandića da se neće pojaviti na premijerskom satu, o čemu je šef Skupštine obavijestio kolegijum. Spajić je nakon sjednice kolegijuma potvrdio da će ipak doći na sjednicu.
Sošić podsjeća da je Spajić nedavno nazvao premijerski sat “cirkusom i gubljenjem dragocjenog vremena za suštinske stvari”.
“On ima pravo da ga naziva kako god hoće, ali ima obavezu da se pojavi kad ga pozovu”, poručio je.
Nikola Janović je u četvrtak pitao Mandića da li je u redu da premijer kaže da se u parlamentu dešava cirkus i to nakon što ga je Mandić pohvalio da je došao prije svih (na premijerski sat). Mandić je odgovorio da u parlamentu nikad nije bilo cirkusa.
“Nisam shvatio da je premijer rekao da je cijeli parlament cirkus, ali političari smo - najveće akcije u ovom parlamentu upravo drži premijerova stranka. Zato je i premijer, zato što ima najveći broj poslanika, a ne što je najljepši. Može da kaže ko god šta hoće, Skupština je najvažnija ustanova Crne Gore”, konstatovao je Mandić.
Sošić: Vlast da ne zaboravi da sjutra može biti u opozicionim klupama
Marko Sošić kaže da je na rukovodstvu Skupštine, od predsjednika parlamenta do čelnika odbora, da se staraju o zaštiti ustavne pozicije zakonodavnog doma, duha odredbi Poslovnika i Zakona o parlamentarnom nadzoru.
“Poslanici većine bi takođe trebalo da vode računa - sjutra se može desiti da oni budu u klupama opozicije, pa će im značiti principijelna borba za kontrolnu ulogu Skupštine”, poručio je.
( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )