Srazmjerni penzioneri još bez povišice
Oko tri hiljade građana živi sa primanjima ispod minimalne penzije. Ministarka rada Naida Nišić na pitanje poslanika Borisa Mugoše kazala da još prikupljaju podatke
Radna grupa Ministarstva rada i socijalnog staranja još nije završila sve analize potrebne za predlaganje rješenja za povećanje srazmjernih penzija, to je navedeno u odgovoru ministarke rada i socijalnog staranja Naide Nišić na poslaničko pitanje Borisa Mugoše (SD).
Skupština je posebnim zaključkom prošle godine, na predlog Mugoše, obavezala Vladu do do kraja marta ove godine predloži rješenje za povećanje srazmjernih penzija i dinamiku povećanja ostalih penzija. Kako Vlada nije postupila po zaključku, Mugoša je pitao koje su aktivnosti do sada sprovedene.
U odgovorima je navedeno da Radna grupa ministarstva još sakuplja potrebne podatke, a ne navodi se ni orijentacioni rok kada bi to bilo završeno i kada bi se moglo očekivati rješenje za povećanje srazmjernih penzija.
U Crnoj Gori postoji oko 11 hiljada srazmjernih penzija, koji su dio radnog staža ostvarili u Crnoj Gori a dio u drugim državama većinom bivšim jugoslovenskim republikama. Oni dio penzije primaju iz Crne Gore, a drugi dio ili djelove iz drugih država srazmjerno radnom stažu. Kako su oni pravo na penziju ostvarili na osnovu međudržavnih ugovora, a ne Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, povećanje minimalne penzije na 450 eura nije se odnosilo na ovu grupu penzionera.
Prema podacima iz Fonda PIO oko tri hiljade ovih penzionera imaju zbir svih primanja koji je niži od sadašnjeg iznosa crnogorske minimalne penzije, zbog čega se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.
Mugoša je “Vijestima” kazao da nije zadovoljan odgovorima ministarke Nišić.
“Na moj predlog koji je krajem prošle godine jednoglasno prihvaćen, Skupština je zadužila Vladu da do kraja marta predloži dinamiku povećanja penzija, sa posebnim osvrtom na povećanje iznosa penzija korisnicima srazmjernih penzija. Do danas, 22. aprila, Vlada nije realizovala obavezu koju joj je definisala Skupština. U odgovoru ministarke se pominje samo dio oko srazmjernih penzija i da će se definisati određeno rješenje, iako ostaje nejasno zbog čega do donošenja tog rješenja Vlada nije našla način da za oko 3.000 korisnika srazmjernih penzija koji primaju ispod minimalne penzije nadoknadi dio do minimalnih penzija znajući koliko su drastično porasli troškovi života”, kazao je Mugoša.
Iz Ministarstva su u odgovoru naveli da su u skladu za zaključkom Skupštine formirali radnu grupu “u cilju pripreme analiza neophodnih za rješavanje ovih pitanja, naročito pitanja korisnika srazmjernih penzija”. Članovi radne grupe su predstavnici Ministarstva i Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Ministarka Nišić navodi da je radna grupa prikupljala podatke o srazmjernim penzijama i visinama njihovih penzija koje primaju u Crnoj Gori i iz drugih država.
“Radna grupa je do sada izvršila procjenu na bazi spiskova koji su razmijenjeni sa penzijskim fondovima pet susjednih država”, piše u odgovoru.
Navedeno je i da su nakon dugogodišnjih pregovora, konačno uskladili tekst sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom, kao i da očekuju da će uskoro on biti potpisan.
“Kako je za preciznu analizu fiskalnog uticaja, eventualne izmjene zakona, na budžet države, neophodno pribaviti podatke o visini penzija iz svih država sa kojima Crna Gora ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, to će se nakon dostavljanja pomenutih podataka odlučiti o daljim koracima rješavanja ovog pitanja”, navedeno je u odgovorima.
Iz Fonda PIO su ranije saopštili da su u februaru 2023. godine pokrenuli inicijativu izmjene Zakona o PIO kako ukupan iznos srazmjernih penzija ne bi bio niži od minimalne penzije.
Za ostale penzionere samo redovno usklađivanje
Zaključak je predviđao i da se za ostale penzionere koji primaju iznose iznad minimalne do kraja marta predloži dinamika njihovog povećanja, jer su minimalne u januaru povećane za 52 odsto, a sve ostale za 2,08 odsto.
“Što se tiče 40-tak hiljada penzionera koji imaju penzije preko 450 eura a koji su nepravedno preskočeni zakonskim izmjenama koje su donijete krajem prošle godine, ministarka se pozvala samo na redovna zakonska usklađivanja koja iznose par procenata za 2024. godinu što takođe nije realizacija zaključka Skupštine, jer je istim Vlada zadužena da i za njih predloži dinamiku povećanja kako bi se djelimično ili potpuno ispravila nepravda prema njima”, naveo je Mugoša.
U drugom dijelu odgovora koji se odnose na usklađivanja penzija iznad minimalne od 450 eura, Nišić je navela da su u 2023. godine ove penzije usklađivanjem sa rastom inflacije i prosječnih zarada, povećane za 17 odsto, kao i da su od 1. januara ove godine dodatno usklađene za 2,08 odsto. Kazala je i da prosječna penzija iznosi 511 eura, i da je od bivših jugoslevenskih republika veća samo u Sloveniji, kao i da će one biti redovno usklađivane i 1. maja i 1. septembra, bez navođenja mogućnosti vanrednog usklađivanja.
( Goran Kapor )