RSE: Većina država za ukidanje restriktivnih mjera za Kosovo, jedina razlika da li odmah ili postepeno
U utorak, 23. aprila, je održan sastanak ambasadora država članica EU gdje se raspravljalo o mogućnosti ukidanja mjera u svjetlu održanog glasanja za opoziv gradonačelnika u četiri opštine na sjeveru Kosova koje je održano u nedjelju, 21. aprila
Većina država članica Evropske unije (EU) se zalaže za ukidanje restriktivnih mjera za Kosovo, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) više diplomatskih izvora u Briselu.
Jedina razlika među državama članicama, prema saznanjima RSE, se odnosi da li da se mjere ukinu odmah ili postepeno.
U utorak, 23. aprila, je održan sastanak ambasadora država članica EU gdje se raspravljalo o mogućnosti ukidanja mjera u svjetlu održanog glasanja za opoziv gradonačelnika u četiri opštine na sjeveru Kosova koje je održano u nedjelju, 21. aprila.
Na sastanku je izvještaj podnio i specijalni predstavnik EU za dijalog, Miroslav Lajčak.Publish and Update Time
Kako se saznaje iz izvora koji su upućeni sadržajem rasprave, predstavnici mnogih država članica koji su održali govor tokom rasprave, su istakli želju da se, kako su naveli, bolje izbalansira pozicija EU prema Kosovu i Srbiji i zagovaraju ukidanje restriktivnih mjera za Kosovo.
Jedna grupa država, među kojima i Njemačka, Italija i Francuska, je - prema ovim izvorima - podržala postepeno ukidanje mjera protiv Kosova, ukoliko vlasti u Prištini nastave da pokazuju napore za deeskalaciju situacije. Druga grupa zemalja je, međutim, zatražila na sastanku hitno ukidanje mjera.
Nakon rasprave, ambasadori država članica EU su pozvali visokog predstavnika EU Žozepa Borelja da izradi izvještaj Sajvetu EU o napretku Kosova u sprovođenju postojećih zahtjeva EU.
Tek nakon ovog izvještaja, predstavnici država EU će se ponovo vratiti pitanju mogućeg ukidanja mjera za Kosovo.
EU je uvela mjere prema Kosovu u junu 2023. godine, nakon nasilja krajem maja na sjeveru te države, kada su izabrani gradonačelnici albanske nacionalnosti ušli u opštinske zgrade i preuzeli dužnost.
Oni su izabrani na izborima u aprilu 2023., pošto su Srbi napustili kosovske institucije krajem 2022. godine, u znak nezadovoljstva odlukom o registarskim tablicama Vlade Kosova.
Izbore iz 2023. je bojkotovala Srpska lista i lokalno srpsko stanovništvo.
Situacija je eskalirala 29. maja u Zvečanu, poslije sukoba između demonstranata i pripadnika Mirovne misije NATO-a na Kosovu (KFOR).
Vlada Kosova je 22. aprila pozvala je EU da ukine, kako navode, nepravedne kaznene mjere protiv nje, rekavši da su ispunili obavezu iz sporazuma sa Unijom za smanjenje tenzija na sjeveru zemlje.
"Srbija radi na sprečavanju članstva Kosova u Savjet Evrope"
Prema diplomatskim izvorima koji su upućeni u raspravu, mnoge države članice su ocijenile da događaji na Kosovu ne daju mnogo nade za deeskalaciju situacije.
Prisutni su spomenuli i činjenicu da se ne primjenjuje dogovor koji su Srbija i Kosovo postigli 2023. u Briselu i Ohridu.
Ocijenjeno je u tom svjetlu da je Kosovo predložilo "legitiman proces za opoziv" ranije imenovanih gradonačelnika i održavanje novih izbora na sjeveru Kosova, ali da je Srpska lista odlučila da blokira planirano glasanje za gradonačelnika.
Mnogi ambasadori država EU su napomenuli da Srbija ulaže napore kako bi spriječila članstvo Kosova u Savjet Evrope.
Sa tom konstatacijom, saznaje se, složio se i izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak, koji je, doduše, tokom razmjene mišljenja, izbjegao da odgovori na pitanja da li EU smatra da Beograd krši sporazume i Brisela i Ohrida time što aktivno radi na sprečavanju članstva Kosova u Savjet Evrope.
( Radio Slobodna Evropa )