Ruska špijunaža: „Donjecka Narodna Republika“ je teroristička organizacija?
Dr Hartvig procjenjuje da njemačko tužilaštvo smatra da su sve tamošnje strukture nelegalne i to, kako kaže, s dobrim razlozima – jer je ukrajinska strana zaključila da su te strukture „odgovorne za ubistva i smrt“
Njemačko tužilaštvo optužuje dvojicu muškaraca da su povezani sa, kako se navodi, „terorističkom organizacijom Donjecke Narodne Republike“.
Šta to znači iz pravnog ugla?
Policija u bavarskom gradu Bajrojtu uhapsila je dvojicu muškaraca u okviru incidenta sa špijunažom koji je povezan sa Rusijom. Diter S. i njegov pomagač Aleksandar J. osumnjičeni su da su pripremali sabotaže u Njemačkoj u korist ruskih tajnih službi. Njemački državljani ruskog porekla takođe su optuženi da su špijunirali vojne baze SAD i planirali napade na transportne rute koje koristi vojska.
Prema navodima njemačkog saveznog tužilaštva, Diter S. je bio „član strane terorističke organizacije ’Donjecka Narodna Republika’“. Tužilaštvo time praktično označava samoproglašenu Narodnu Republiku kao terorističku organizaciju.
Riječ je, navodi se, o „proruskoj organizaciji koja je od proljeća 2014. godine preuzela kontrolu nad ukrajinskim administrativnim okrugom Donjeck s ciljem odvajanja od Ukrajine i koja je imala intenzivne sukobe s ukrajinskim vojnim snagama“. Takođe se tvrdi da je ta organizacija više puta koristila nasilje protiv civilnog stanovništva.
Prema rezultatima dosadašnje istrage, Diter S. je od oktobra 2023. godine imao kontakt sa osobom koja je povezana sa ruskom tajnom službom. Takođe se sumnja da je kao član strane terorističke organizacije pripremao teška djela koja ugrožavaju državnu bezbjednost.
Savezno tužilaštvo dodaje: „Na osnovu relevantnih činjenica postoji osnovana sumnja da je Diter S. između decembra 2014. i septembra 2016. godine bio aktivan kao borac u istočnoj Ukrajini u oružanoj jedinici ’Donjecke Narodne Republike’ i da je u tom kontekstu posjedovao vatreno oružje.“
U vrijeme prozapadnih opozicionih protesta i promjene vlasti u Kijevu, u proljeće 2014. godine, u istočnoj Ukrajini su proglašene takozvane „Donjecka i Luganska Narodna Republika“. U februaru 2022. godine, samo tri dana prije velikog napada Rusije na Ukrajinu, predsjednik Vladimir Putin priznao je ta dva separatistička regiona kao nezavisna. U septembru iste godine Rusija je anektirala ukrajinske oblasti Donjeck i Lugansk.
Kako se dolazi na listu stranih terorističkih organizacija?
„Uvjereni smo da postoje stalne ruske špijunske aktivnosti protiv njemačkih interesa“, rekaoje u intervjuu za DW predsjednik Savezne službe za zaštitu ustava Tomas Haldenvang. „Njemačka je važan igrač u mnogim političkim oblastima kada je u pitanju podrška Ukrajini.“
Njemačke vlasti do sada nisu klasifikovale „Donjecku Narodnu Republiku“ kao terorističku organizaciju. Šta se promijenilo?
U Njemačkoj postoje dva načina da se određena struktura stavi na listu terorističkih organizacija: putem administrativnih mjera vlasti i putem krivičnog zakona, objašnjava za DW advokat dr Matijas Hartvig s Univerziteta Hajdelberg. On navodi primjer radikalnog islamističkog pokreta Hamas, koji je na nivou Evropske unije označen kao teroristička organizacija, ali je kao takav klasifikovan i putem sudskih odluka.
To ne znači, kaže Hartvig, da njemačka država sada „Donjecku Narodnu Republiku“ smatra terorističkom organizacijom. Ali, prema ocjeni tužilaštva ona to jeste. Ostaje, međutim, nejasno da li se kao takva klasifikuje kompletna ta kvazidržavna struktura koju su stvorile separatističke i ruske vlasti ili samo njen paravojni deo.
Dr Hartvig procjenjuje da njemačko tužilaštvo smatra da su sve tamošnje strukture nelegalne i to, kako kaže, s dobrim razlozima – jer je ukrajinska strana zaključila da su te strukture „odgovorne za ubistva i smrt“. Prema riječima njemačkog pravnika, sada je na sudovima da odluče da li te strukture treba smatrati terorističkim.
I njemački javni servis ARD ukazao je da je potez njemačkog saveznog tužilaštva „novina“. „Savezni ministar pravde Marko Bušman (FDP) izdao je odgovarajući nalog za krivično gonjenje. To je korak s velikim simboličkim značajem koji bi mogao da ima diplomatske posljedice“, ocijenili su stručnjaci ARD-a za terorizam Mihael Gečenberg i Holger Šmit.
Jedina diplomatska posljedica za sada je to što je ruski ambasador pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova. Ali, pravni stručnjak Hartvig ne isključuje mogućnost da špijunski skandal dodatno pogorša napetosti između Njemačke i Rusije: „Njemačka nije vezana međunarodnim pravom i može slobodno da kaže: To je anektirano područje i mi klasifikujemo strukture koje tamo vrše vlast kao terorističke. I Njemačka time ne krši međunarodno pravo“, zaključuje dr Matijas Hartvig.
( Deutsche Welle )