Sve češće povlačenje predloga zakona iz skupštinske procedure: Brzopleti potezi vlasti (ne) ostaju bez posljedica

To što predstavnici vlasti sve češće, pod pritiskom javnosti, povlače predloge zakona koje su sami predložili ukazuje na neozbiljnost i površnost, i ovakve brzoplete zakonodavne inicijative narušavaju kredibilitet izvršne i zakonodavne vlasti.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanje kakva se poruka šalje time što su predstavnici vlasti samo u posljednjih nekoliko mjeseci povukli najmanje četiri predloga zakona, čije su izmjene sami inicirali.

“Neozbiljnost i površnost. Ako vi šaljete u Skupštinu zakonsko rješenje koje bi trebalo da bude zbir potreba da imamo funkcionalan i pravedan sistem, ako znamo da bi tome trebalo da prethode stručna mišljenja i konsultovanje sa onima koji bi to konkretno zakonsko reješenje primjenjivali, ali i sa najširom javnošću, i - na kraju - da imate dovoljno vješte pravnike koji vladaju tehnikama pisanja zakona, dakle ako postoji ispunjen čitav ovaj red koraka, onda bi se veoma rijetko moglo desiti da se zakon povuče iz skupštinske procedure”, kazao je “Vijestima” jedan od osnivača Preokreta Srđan Perić.

On je rekao da bi se to zapravo dešavalo samo kada se dogodi neka izuzetno značajna okolnost koja traži dodatnu javnu, stručnu ili političku debatu.

“Kako znamo da ovdje rijetko kada imamo ispunjene navedene korake, onda je jasno da se kod nas zakoni ne doživljavaju kao sredstvo kojim bi se omogućilo građanima da uživaju određena prava i koji bi definisao i obaveze građana, već kao sredstvo kojim ćete vladati na način da vlastima, a ne građanima bude ugodnije”, istakao je Perić.

Posljednji primjer kada se odustalo od zakona se desio nedavno kada su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović i Vasilije Čarapić najavili povlačenje i predlog izmjena Zakona o PIO, kojima je bilo predviđeno da se starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda podigne sa 65 na 67 godina.

Dio partija većine prvo je to rješenje predložio kroz dopune Zakona o Ustavnom sudu, a zatim kroz amandman na taj predlog, koji je trebalo da bude prva tačka dnevnog reda sjednice Skupštine koja je počela juče. Međutim, predlog su povukli početkom aprila, jer, kako je saopštio poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović, nije prošao Zakonodavni odbor, a našli su “alternativno rješenje”. Protiv predloga dopuna Zakona o Ustavnom sudu na sjednici Zakonodavnog odbora bili su vladajuće Demokrate i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Na kraju, niko nije glasao za predlog.

Izmjene Zakona o Ustavnom sudu su, pored Radunovića, podnijeli i poslanici Vladislav Bojović (DNP), Nikola Camaj (AF), Bogdan Božović (SNP) i Čarapić.

Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović je kazao “Vijestima” da prva poruka koja se šalje nije dobra u kontekstu kapacitiranosti vlasti, jer ukazuje na nedovoljnu pripremu, nedostatak znanja, ali i na neozbiljnost u procesu donošenja ozbiljnih odluka, a zakonska rješenja nesumnjivo spadaju u tu kategoriju odluka.

“Ovakve brzoplete zakonodavne inicijative narušavaju kredibilitet izvršne vlasti, ali i zakonodavne vlasti u slučajevima kada su tome pribjegavali poslanici parlamentarne većine, kao i povjerenja javnosti u sposobnost vladajuće strukture da odgovorno upravlja državom”, kazao je Đukanović.

On je rekao da, prilikom izmjena i dopuna zakona, kao što su to bili najskoriji prijedlozi izmjene zakonskih odredbi kako bi se omogućilo sudijama Ustavnog suda pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju, jedan su od primjera pokušaja zloupotrebe političke moći zarad partijskih interesa.

“Naime, predlagana rješenja bi vodila kompromitaciji Ustavnog suda, diskriminaciji redovnih sudija i nizu drugih problema u inače teškom procesu uspostavljanja funkcionalne vladavine prava”, ocijenio je Đukanović.

On je rekao da su, zahvaljujući snažnoj reakciji javnosti, prije svega civilnog sektora, ali i stručne javnosti, pa zatim i Evropske komisije (EK), predlagači povukli te predloge.

“Ta druga poruka je dobra, jer je napravljeno svojevrsno priznanje da bi se šteta za javni interes napravila i to je spriječeno. No, sve ovo opominje na značaj konsultacije sa svim relevantnim akterima, u adekvatnom vremenskom okviru, a kako bi produkovala kvalitetnija rješenja, što trenutno izostaje pa je dosta i ovih iskakanja ili neusaglašenosti”, ocijenio je Đukanović.

Među predlozima zakona koje su predstavnici vlasti povukli su i predlog Zakona o elektronskim komunikacijama, za koji je i delegacija Evropske unije (EU) ocijenila da nije u skladu sa obavezama Crne Gore iz procesa pristupanja EU i pozvala parlamentarnu većinu da ne usvaja zakon bez konsultacija sa EK. Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović (Demokrate) je u januaru, kao predlagač, saopštila da povlači Predlog zakona. Prethodno je Skupština usvojila zakon, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odbio da ga potpiše i vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

Krajem decembra prošle godine, iz skupštinske procedure povučen je i predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, kojim sve civilne žrtve rata nijesu bile obuhvaćene. Predlog zakona, koji su podnijeli poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije Dejan Đurović, Milan Knežević, Simonida Kordić, Maja Vukićević, Slaven Radunović, Milun Zogović, Milan Lekić, Vladislav Bojović, Jovan Jole Vučurović i Vaso Obradović, propisivao je da se civilnim žrtvama rata smatraju samo one iz sukoba sa NATO-om 1999. godine. Protiv predloga zakona bile su porodice žrtava rata koje bi ovim zakonom bile diskriminisane, NVO sektora, Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i dijela javnosti.

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore je krajem decembra prošle godine utvrdio da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi nije saglasan sa Ustavom Crne Gore, zbog čega su ga predlagači povukli iz skupštinske procedure. Tim predlogom je, između ostalog, bilo propisano da u slučaju kada nadležna izborna komisija ne utvrdi ili ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od dana održavanja izbora stvaraju pretpostavke za debokladu procesa i potvrđivanjem mandata novoizabranim odbornicima.

Predlagači su bili Vasilije Čarapić (PES), Boris Bogdanović (Demokrate), Milan Knežević (DNP), Slaven Radunović (NSD), Nikola Camaj (AF) i Bogdan Božović (SNP).

I Vlada je krajem marta povukla “iz procedure objavljivanja” u Službenom listu Odluku o raspuštanju skupštine u Šavniku i imenovanju odbora povjerenika, koju je donijela dva dana prije toga. To je učinjeno, jer je odluka Skupštine opštine (SO) Šavnik o skraćenju mandata stupila na snagu danom donošenja, dok je odluka Vlade trebalo da stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

Đukanović je ocijenio da političari moraju biti odgovorni pri kreiranju javnih politika i donošenju odluka, jer nedostatak prethodne analize može ozbiljno ugroziti ne samo njihov uspjeh i legitimitet, već i postaviti nepotrebne izazove za čitavo društvo.

“Vlada bi prilikom predlaganja zakona ili izmjena morala temeljno analizirati problem koji adresira, imati relevantne informacije, osigurati javnu raspravu i transparentnost postupka kako bi došli do utemeljenog predloga. Zakoni ne mogu biti rezultat brzine ili pokušaja rješanja nekog partijskog problema nego se mora insistirati na kvalitetu i javnom interesu”, ocijenio je Đukanović.

Perić je kazao da je posebno problematično što ne postoji ideja koliko je značajno smisleno donositi sistemske zakone, jer oni propisuju kako sistem funkcioniše u veoma značajnim oblastima.

“Ta vrsta zakonodavne inicijative ne samo što izostaje, već se intervencije u tom smislu koriste za iskrivljenje i političkog i pravnog sistema – a na korist interesima političkih oligarhija. Slikovit je primjer kada je Zakonom o dopuni zakona o lokalnoj samoupravi prolongiran izborni dan za nekoliko mjeseci. I taj zakon je Ustavni sud ocijenio neustavnim”, kazao je Perić.

On je istakao da je to što vlast reaguje na kritiku javnosti pozitivna stvar, ali isto tako govori i o (ne)kvalitetu tih rješenja.

“I da ne bude dileme, radi se najčešće o čistoj političkoj kalkulaciji jer smatraju da bi istrajavanjem oni pretrpjeli štetu u “biračkoj bazi”, a ne o tome da su uvidjeli da neko rješenje nije logično i/ili pravedno. Jer ako vi vjerujete da je neko rješenje kvalitetno i na interes zajednice i odlučni ste da branite opšte dobro, vi ćete ga braniti čak i po cijenu sopstvene političke štete. Ne moram posebno obrazlagati očigledno: ovo se kod nas ne dešava decenijama”, kazao je Perić.

Nedopustivo predlaganje zakona koji će privilegovati interese vlasti

Petar Đukanović je rekao da zabrinjava trend u predlaganju zakona koji će privilegovati, prije svega, interese trenutne vlasti, a na štetu javnog interesa.

“Bilo je previše slučajeva kada su zakonska rješenja prilagođavana da bi zadovoljili uskopartijske interese. Takav pristup je nedopustiv i neodgovoran, u potpunoj suprotnosti sa demokratskim reformama koje proces EU integracija zahtijeva, a koje bi trebalo da dovedu do uređenog društva koje ima mehanizme da kontroliše i hirove političara kojima manjka znanja i odgovornosti”, kazao je Đukanović.

Perić je kazao da se došlo do trodecenijske prakse zakona koji su se često krojili po mjeri uskog kruga ljudi na vlasti i onih njima bliskim, do zakona koji se unazad nekoliko godina nerijetko koncipiraju po potrebi političkog interesa ove ili one stranke, ili više njih.

“Dakle, nije opšti interes u pitanju već stranački, koji se može ogledati i u potrebi da neku mjeru promovišete kao svoju zaslugu, recimo na polju socijalnih davanja, pa do favorizovanja tema koje su dio vaše političke agende”, kazao je Perić.

( Željka Vučinić )