Ministarski sastanak: Plan rasta velika šansa za ubrzani razvoj država Zapadnog Balkana

Plan rasta za Zapadni Balkan, kao inicijativa Evropske komisije (EK), predstavlja veliku šansu za ubrzani razvoj država regiona i intenziviranje procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), ocijenjeno je na ministarskom sastanku u Podgorici.

"Jasna posvećenost država regiona sprovođenju reformi, praćena spremnošću EU da pomogne u ključnim oblastima i da poveća finansiranje projekata, doprinijeće ostvarivanju dugoročnih i održivih rezultata, daljoj transformaciji i razvoju regiona i ubrzati njegovu integraciju u EU“, poručeno je sa ministarskog sastanka o Planu rasta za Zapadni Balkan.

Na sastanku je, kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva evropskih poslova, učestvovala direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju Valentina Superti, kao i ministri evropskih poslova i finansija država regiona.

Otvarajući sastanak, ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, kazala je da inicijative koje je predložila EU, a koje se odnose na pristup Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA), implementaciju Zelenih koridora i uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta, u kombinaciji sa nacionalnim planovima reformi, imaju za cilj da ubrzaju naš napredak ka postepenoj integraciji u jedinstveno tržište EU.

Gorčević je ukazala i na značaj kontinuirane pomoći EU u dijelu razvoja infrastrukture, koju, kako je istakla, treba nastaviti i proširiti u okviru Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan.

„Namjera Crne Gore je da ubrza razvoj ključne infrastrukture u oblasti saobraćaja i energetike, što će imati pozitivne efekte i na stopu rasta. Sigurna sam da je odluka o listi prioritetnih infrastrukturnih projekata koji se mogu finansirati u okviru Plana rasta, sa prvim prioritetom koji se odnosi na 44 infrastrukturna projekta predložena u oblasti obrazovanja, na svim nivoima bila odgovorna i da će pomoći da se poboljšaju uslovi u obrazovnom sistemu, jer je ovo najbolja moguća investicija u budućnost mladih ljudi“, kazala je Gorčević.

Ona je poručila da je evropsko opredjeljenje Crne Gore nesumnjivo i da je Vlada posvećena ubrzanju procesa pristupanja EU.

„Tokom ovog specifičnog perioda, kada smo marljivo radili na demonstriranju napretka u oblasti vladavine prava u okviru pregovora za poglavlja 23 i 24, pripremili smo i niz solidnih reformskih mjera za druge relevantne oblasti politike Reformske agende. Sigurna sam da će, ukoliko budu sprovedene u istom ambicioznom duhu, ove reforme transformisati crnogorsko društvo na istinski evropski način, istovremeno stvarajući uslove za povećanje rasta“, poručila je Gorčević.

Ministar finansija, Novica Vuković, je istakao da je pristupanje Jedinstvenom evropskom tržištu jedan od prioriteta Vlade, te da je, nakon sprovođenja intenzivnih i sveobuhvatnih aktivnosti na ispunjavanju obaveza koje zahtijeva članstvo, Crna Gora podnijela aplikaciju za SEPA u martu ove godine.

„Naši prioriteti obuhvaćeni Reformskom agendom odnose se prevashodno na unapređenje poslovnog ambijenta, kojim kroz mjere usmjerene na poboljšanje u oblasti upravljanja preduzećima u većinskom vlasništvu države, jačanjem transparentnosti u oblasti javnih nabavki, kao i setom reformskih mjera u oblasti poreske politike i jačanja kapaciteta Poreske uprave, želimo unaprijediti regulatorni okvir i otkloniti prepreke u razvoju privatnog sektora i privrede u cjelini“, kazao je Vuković.

On je istakao da Vlada radi na poboljšanju nadzora i korporativnog upravljanja državnim preduzećima, čime će se obezbijediti profitabilnije poslovanje, efikasnija upotreba i veća transparentost u politici zapošljavanja, društveno odgovornije poslovanje ovih preduzeća i njihovo efikasnije servisiranje građana.

Vuković je rekao i da se, s ciljem obezbjeđivanja poštenih, konkurentnih, transparentnih i finansijski odgovornih javnih nabavki, planira uvođenje dodatnih kontrolnih mehanizama, jačanje sistema elektronskih javnih nabavki, uvezivanje sistema e-nabavki sa elektronskim sistemima agencija za sprječavanje korupcije i za zaštitu konkurencije, kao i sistemom Ministarstva pravde.

„Ekspertska i tehnička podrška EK i država članica EU u ovim aktivnostima biće od nemjerljivog značaja za naš dalji napredak u implementaciji reformi i istovremeno jačanju kapaciteta i pripremi za članstvo u EU“, poručio je Vuković.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, saopštila je da EU radi sa Zapadnim Balkanom kako bi se Plan rasta ostvario i donio opipljive koristi građanima i preduzećima.

„Ranije ove sedmice, u Briselu, Evropski parlament je dao zeleno svjetlo za Fond za reformu i rast vrijedan šest milijardi EUR, koji će podsticati reforme potrebne za rast“, kazala je Popa.

Govoreći o pristupu jedinstvenom tržištu EU, koji je jedna od tema ministarskog sastanka, Popa je kazala da je ostvaren stvarni napredak u vezi sa aplikacijama za SEPA.

„Ovo bi moglo da donese koristi od 500 miliona EUR godišnje uštede na međunarodnim transferima. Dalji prioriteti su novčanici digitalnog identiteta, olakšavanje izvoza industrijskih proizvoda i dovođenje Zapadnog Balkana u sistem EU, kako bi se osiguralo snabdijevanje kritičnim ljekovima za svoje građane“, kazala je Popa.

Ministri evropskih poslova i finansija država Zapadnog Balkana su tokom sastanka razmijenili mišljenje o zajedničkim akcijama, koordinisanim politikama i inicijativama usmjerenim na osiguranje uspjeha u implementaciji Pana rasta i cjelokupnog procesa pristupanja EU.

„U tom kontekstu je razgovarano o pristupu SEPA, unapređenju olakšica trgovine i transporta između država Zapadnog Balkana i zemalja članica EU, aplikaciji novčanik digitalnog identiteta i unapređenju snabdijevanja kritičnim ljekovima“, navodi se u saopštenju.

Nakon ministarskog sastanka u Podgorici, Crna Gora će sredinom maja biti domaćin regionalnog Samita lidera država Zapadnog Balkana i EK posvećenog maksimalnoj iskorišćenosti prednosti Plana rasta, s ciljem približavanja Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, produbljivanja regionalne ekonomske integracije, ubrzanja temeljnih reformi i povećanja finansijske pomoći.

( MINA business )