Podrška UNDP-a uvođenju rodnih principa u rad javne uprave

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori podržaće i ove godine Upravu za ljudske resurse u jačanju kapaciteta, sa posebnim fokusom na uvođenje rodnih principa u sve segmente rada te institucije, saopšteno je iz Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori.

Navodi se da su stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova i direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj potpisali danas sporazum o partnerstvu za rodnu ravnopravnost, koji označava kontinuitet dugogodišnjeg snažnog partnerstva između UNDP-a i te institucije.

„Promovisanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena važan je dio mandata UNDP-a, koji je svoj strateški pristup unapređenju agende rodne ravnopravnosti pokazao i razvijanjem „Standarda (pečata) rodne ravnopravnosti za javne institucije“ - alata kojim se osigurava integrisanje principa rodne ravnopravnosti u rad javnih institucija“, kaže se u saopštenju.

Iz Kancelarija UNDP u Crnoj Gori rekli su da sporazum predviđa zajednički rad na uspostavljanju najviših međunarodnih standarda u oblasti rodne ravnopravnosti u svim segmentima rada institucija - procese donošenja odluka, kreiranje politika, rad na izgradnji kapaciteta i strateško planiranje.

Cilj te inicijative je, kako su kazali, da Uprava za ljudske resurse postane primjer dobrog upravljanja u skladu sa konceptom ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, i to jačajući ekspertizu zaposlenih u oblasti integrisanja rodne perspektive.

Paniklova je istakla je da je rodna ravnopravnost sastavni dio svih aspekata rada UNDP-a i saradnje sa partnerima.

„Naša posvećenost dostizanju rodne ravnopravnosti ogleda se u brojnim inicijativama usmjerenim na osnaživanje žena, ali i stratešku i kontinuiranu podršku crnogorskim institucijama koje teže reformi, efikasnosti, inkluzivnosti i održivom razvoju“, kazala je Paniklova.

Ona je rekla da su sa njihovim partnerom na tom putu, Upravom za ljudske resurse, već radili na osnaživanju javnih službenika u oblastima kao što su rodna ravnopravnost, rodno odgovorno komuniciranje i borba protiv seksističkog govora mržnje.

„Prepoznajući da je jačanje kapaciteta podsticaj za individualnu, organizacionu i sistemsku promjenu, uvjereni smo da ćemo zajednički doprinijeti da rodna ravnopravnost bude više od koncepta i postane naša realnost“, poručila je Paniklova.

Prema riječima Camaja, državne institucije moraju biti osjetljive na sve vidove diskriminacije i nejednakosti.

„I to ne smije biti obaveza samo onih institucija koje se, u svojim osnovnim nadležnostima, bave ljudskim pravima. Obaveza je svih nas da pronađemo model da se kroz svoje nadležnosti borimo za bolje društvo“, poručio je Camaj.

( MINA )