Deveti krug ili kraj v.d. stanja u Vrhovnom sudu: Bez šefa s kičmom, vrijeme radi za mnoge

Ukoliko Vrhovni sud nastavi da funkcioniše bez šefa s legitimitetom za sprovođenje reformi, izgledno je da će se postojeće stanje u sudstvu nastaviti i da će mnogi to koristiti za “kupovinu” vremena, koje je posebno važno u krivičnim postupcima.

To je “Vijestima” kazala pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, odgovarajući na pitanje koliko je, u kontekstu posljednjih hapšenja bivših i sadašnjih državnih funkcionera, važno da bude izabran predsjednik Vrhovnog suda u punom mandatu.

Ta pozicija upražnjena je od kraja 2020. godine, kad je dugogodišnja predsjednica te institucije Vesna Medenica odlučila da napusti funkciju zbog toga što je nezakonito vršila treći mandat. Od njenog odlaska propalo je sedam pokušaja popune najvažnije fotelje u sudstvu.

Na posljednji oglas javilo se dvoje kandidata - sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić. Da bi jedno od njih bilo izabrano, mora prvo dobiti podršku sudija Vrhovnog suda na Opštoj sjednici te institucije, a potom i članova Sudskog savjeta.

Da je vrijeme da Crna Gora nakon tri i po godine dobije šefa sudstva, poručili su prekjuče iz Evropske komisije (EK), saopštivši da bi taj izbor i “brz napredak u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija” dali “važan zamah procesu pristupanja i omogućili EK da u predstojećem periodu državama članicama predstavi ubljedljiv izvještaj o ocjeni ispunjenosti privremenih mjerila za vladavinu prava (IBAR)”.

Poruke EK juče je podržala Ambasada SAD-a u Podgorici, kazavši da predsjednik Vrhovnog suda treba da bude izabran “kroz fer, transparentan proces selekcije, zasnovan na zaslugama”.

“Pravosuđe je bez stalnog rukovodstva više od dvije godine, što ga sprečava u sprovođenju bilo kakvih dugoročnih reformi u cilju jačanja vladavine prava i kandidature Crne Gore za članstvo u EU. Ovo imenovanje bi dodatno demonstriralo napredak Crne Gore pred izvještaj o privremenim mjerilima”, naveli su.

Gorjanc Prelević ocjenjuje da bi krah još jednog oglasa ugrozio dobijanje IBAR-a. Kaže da je za usvajanje izvještaja taj izbor neophodan, i da je to jasno naglašeno u prošlogodišnjem izvještaju EK o Crnoj Gori.

“Ne treba izgubiti iz vida da je neophodno da sve države članice prihvate IBAR. Dovoljno je da jedna država uoči razlog da ospori napredak Crne Gore u ispunjavanju tih mjerila, pa da izvještaj ne bude usvojen. Mislim da bi nesposobnost Vrhovnog suda da preko tri godine izabere svog predsjednika, iz čak osam pokušaja, bio dovoljan razlog”, navodi ona.

Upitana šta mislii da je stvarni razlog zašto je propalo toliko oglasa, Gorjanc Prelević odgovara da je očigledno da u tom sudu postoji “ozbiljan otpor prema promjenama”. Ističe i da je neprihvatljivo da se izbor sabotira “bijelim listićima”, što je bio slučaj.

“Od krovne sudske institucije se očekuje da demonstrira integritet i preuzme odgovornost. Sudija Vrhovnog suda koji je nezadovoljan ponuđenim kandidatima trebalo je sam da se kandiduje, umjesto da postupak opstruira neglasanjem na štetu cijele države”, dodaje Gorjanc Prelević.

Podsjećajući da je EK u izvještaju piše da je produženo v. d. stanje dovelo do “slabog vođstva i upravljanja, nedostatka strateške vizije i slabog planiranja, što je uticalo na sprovođenje pravde i podrilo legitimitet najviše pravosudne institucije”, sagovornica kaže da su posljedice neizbora šefa sudstva posebno vidljive u lošim rezultatima Specijalnog odjeljenja Višeg suda, od čijeg učinka, navodi, mnogo toga zavisi za vladavinu prava.

“Ako Vrhovni sud nastavi bez čelne osobe s legitimitetom za sprovođenje reformi, izvjesno je da će se održavanje postojećeg stanja samo nastaviti, a koje mnogi koriste da kupe vrijeme, koje je u krivičnim postupcima posebno važno”, kazala je direktorica HRA.

Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, saopštila je juče na konferenciji za medije da će Opšta sjednica na kojoj će biti intervjuisani kandidati, biti održana početkom maja. Navela je da je kandidatima potrebna dvotrećinska podrška (ukupnog broja sudija Vrhovnog suda), odnosno 13 od mogućih 19 glasova, da bi o njihovom izboru potom odlučivao Sudski savjet.

Vučković je sinoć kazala “Vijestima” da ta ocjena nije u suprotnosti s prošlogodišnjom odlukom Upravnog suda, koji je presudiio da je ona glasovima 12 sudija, na jednom od prethodnih konkursa, ostvarila neophodnu podršku da bude kandidatkinja za šeficu sudstva. Taj sud je ocijenio da je kvota za izračunavanje dvotrećinske većine trebalo da bude umanjena s 19 na 18 sudija, s obzirom da Vučković nije bila pozvana da glasa.

“To nije u suprotnosti zato što sam ja dobila 12 glasova, ali nisam glasala. Sud je rekao da se, pošto nisam glasala, dvotrećinska većina uzme od broja 18, a ne 19. Na svim sjednicama Vrhovnog suda, kad biramo predsjednika, utvrdili smo da je to od ukupnog broja sudija, prema odluci o broju sudija u crnogorskom sudstvu. Odluka propisuje da Vrhovni sud ima 18 sudija plus predsjednika - ukupno 19. Dvotrećinska većina od 19 je - 13. To kaže Poslovnik o radu Opšte sjednice”, navela je.

Na posljednji oglas javilo se dvoje kandidata - sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić. Da bi jedno od njih bilo izabrano, mora prvo dobiti podršku sudija Vrhovnog suda na Opštoj sjednici te institucije, a potom i članova Sudskog savjeta

Ustavom Crne Gore (članom 124 stav 3) propisano je da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na predlog Opšte sjednice.

Najbliži da se domogne funkcije šefa sudstva bio je bivši sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, kojem je u aprilu 2021. falio jedan glas tadašnjeg saziva Sudskog savjeta za izbor.

Vučković je na funkciji v. d. predsjednice od septembra 2021.

Dugo "putovanje" Pešićeve pošte

Posljednji javni oglas Sudskog savjeta za izbor predsjednika Vrhovnog suda obilježila je nesvakidašnja situacija - prijava predsjednika Upravnog suda Miodraga Pešića, koju je poslao preporučenom poštom, "putovala" je neobično dugo.

Sudski savjet je 4. aprila objavio oglas, koji je trajao do 19. aprila, a pretposljednjeg dana poziva, prijavu je poslala sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković.

U ponedjeljak, 22. aprila, Sudski savjet je na sajtu objavio saopštenje u kojem su naveli da se na oglas prijavila samo Vuković. Narednog dana, Savjet je saopštio da je osim prijave Vuković, pristigla još jedna - Pešićeva.

"Iako poslata preporučenom poštom 18. 4. 2024. godine u 14.36 časova, prijava sudije Pešića zaprimljena je u Sekretarijat Sudskog savjeta danas u 8.30 časova", naveo je Sudski savjet.

Savjet nije dao objašnjenje kako je moguće da preporučena pošta "putuje" pet dana, te da li su dan ranije već zaključili javni oglas.

Gorjanc Prelević: Voditi računa da nam se ne ponovi Medenica

Gorjanc Prelević kaže da se haotično stanje u sudstvu ogleda i u neujednačenoj sudskoj praksi, nepoštovanju procedura i planova za rješavanje nagomilanih problema, te da su sve to nadležnosti i predsjednika Vrhovnog suda.

"Neophodna je poštena i temeljna reforma u sudstvu, koja zahtijeva stratešku viziju da bi se sprovela. Posebno u krivičnim postupcima, koji se opstruiraju tako što se odlažu unedogled. Potrebno je da i samo sudstvo odlučnije zahtijeva neophodne izmjene zakona, a za to je potrebno da postoji osoba s legitimitetom da ga predstavlja".

Sagovornica poručuje da je neophodno hitno jačanje povjerenja u pravosuđe, zaštita prava na pravično suđenje, rješavanje gorućeg problema borbe sa zaostalim predmetima, a uz manjak sudija. Sve to, dodaje, zahtijeva hitan izbor osobe na čelo sudstva koja bi za reforme imala prvenstveno integritet, a i adekvatno iskustvo.

"U pogledu integriteta predjsednika/ce Vrhovnog suda, treba imati u vidu i nadležnosti u postupku određivanja mjera tajnog nadzora i voditi računa da se na čelu Vrhovnog suda nikad više ne ponovi osoba poput Vesne Medenice, koja s televizijskih ekrana besramno prijeti zloupotrebom podataka koje je tako navodno prikupila".

( Nikola Dragaš, Biljana Nikolić )