Radulović dostavio analizu Spajiću i Odoviću: Prostorni plan je bezvrijedan, izradu prepustiti CANU ili UCG

Profesor Branko Radulović smatra da je Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, koji je još na javnoj raspravi, bezvrijedan dokument i treba ga odbaciti, a njegovu izradu povjeriti Crnogorskoj akademiji nauka (CANU), Univerzitetu Ccrne Gore ili Institutu za razvoj.

Radulović je analizu o Nacrtu Prostornog plana Crne Gore (PPCG) dostavio predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru prostornog planiranja urbanizma i državne imovine, Janku Odoviću Savjetu za reviziju prostornog plana Crne Gore do 2040. Najavio je da će analizu dostaviti i rukovostvu i poslaničkim klubovima Skupštine.

"Nacrt PPCG ne zadovoljava ni minimalne kvalitete, nije sačinjen na zakonit, metodičan i sistematičan način, nije analitičan i vjerodostojan, nije usaglašen sa novim politikama i odlukama EU i globalnim trendovima, ne nudi usaglašenu i održivu viziju razvoja Crne Gore i optimalna sektorska rešenja, ne procjenjuje strateški uticaj na životnu sredinu, te se predlozima i sugestijama ne može unaprijediti da bi postao validan strateški dokument. Zato ga treba odbaciti i sačiniti na sasvim drugačiji način, prije svega na zakonit i institucionalan, sa autoritativnim i eminentnim rukovidiocima i obrađivačima", naveo je Radulović u analizi.

Vlada bi, prema ranijim najavama, Prostorni plan trebalo da usvoji u trećem kvartalu ove godine, nakon čega će ga uputiti Skupštini na razmatranje i usvajanje.

Radulović ukazuje da je PPCG izuzetno kompleksan dokument kojeg karakteriše interdisciplinaran naučni pristup, zasnovan na konceptu održivog razvoja, integrišući prirodu, društvo i privredu, određuje razvoj ukupnog države.

Podsjeća da je to vodeći planski dokument koji determiniše dokumente nižeg reda i sektorske strategije, izrađuje vodeće naučne i razvojne institucije i treba dugoročno da predvidi budućnost Crne Gore.

On u analizi ukazuje da potencirati hitnost usvajanja PPCG ovakvog kvaliteta, imajući u vidu njegov formalni značaj i obaveznost realizacije, proizveo bi još veću dezorjentaciju Crne Gore u budućnosti, gubitak važnih resursa, pogrešne investicije i ogromne finansijske gubitke.

"Čak zbog stanja nekih značajnih segmenata doveo bi se u pitanje biološki opstanak na ovom prostoru. Neke prioritetne sektorske projekcije, poput onih u saobraćaju i energetici, treba parcijalno sačiniti, počev od kvalitetnog projektnog zadatka i studije izvodljivosti do glavnog projekta najpovoljnije varijante, ali unaprijediti i zakonsku regulativu u skladu sa novim politikama EU", poručio je.

Smatra da je Nacrt PPCG špekulativni dokument koji počiva na nepouzdanim podacima, izostavlja važne segmente, nema više varijantni pristup i ne nudi optimalna rešenja.

"Nacrt PPCG nije sačinjen u skladu sa odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, Pravilnikom o metodologiji izrade planskog dokumenta ili sa Programskim zadatkom za izradu Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine", naveo je.

Na taj način, kako je dodao, Nacrt PPCG nije ispunio osnovnu odrednicu da bude strateški dokument koji određuje državne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem Crne Gore..

"Koncept PPCG, dokument prethodne faze, negativno je bio ocijenjen od strane Savjeta za reviziju PPCG, akademske zajednice i civilnog sektora. Obrađivači su zatim, protivzakonito, bezuspješno pokušali da ga unaprijede sa malim korekcijama i ostave dojam ozbiljnosti sa nekoliko novih obrađivača. Vlada je iz njima znanih razloga utvrdila ovako nekvalitetan tekst", kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, prvi dio dokumenta - Analiza postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenje prostora, na 311 stranica, predstavlja faktički depo hronoloških podataka izrade dokumenta, zakonodavne regulative, copy-paste iz već objavljenih i zastarjelih, često netačnih, citata, radova, izvještaja i studija koji se bave istoriografskim i uopštenim osobenostima, pojedinim segmenatima i karakteristikama Crne Gore.

"Ništa ili veoma malo od proklamovanih principa i zakonodavne regulative, posebno u odnosu na Pravilnik o metodologiji izrade planskog dokumenta".

Drugi dio ponuđenog dokumenta, nazvan Nacrt PPCG do 2040. godine, dat na 279 stranice, trebalo je, kako kaže, da ponudi ciljeve i planska rešenja i njihovu implementaciju.

"Na osnovu zakonskih odrednica i metodike izrade dokumenta, neophodno je bilo dati više varijanti rješenja, koji uvažavaju politiku racionalnog korišćenja prostora i zaštitu životne sredine, načela održivog razvoja, kao i postizanje uravnoteženog socio-ekonomskog razvoja. Zatim, na osnovu novih detaljnih podataka, analiza i mišljenja i predloga zainteresovane javnosti, cost-benefit analiza, trebalo je odrediti optimalnu varijantu po određenoj tematici. Dokument ni u jednom segmentu nije koristio takvu naučnu i istraživačku metodiku".

Radulović navodi da obrađivači Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (treći dio), sačinjenog na 420 stranica, sami ukazuju, posebno u poglavlju 11 – Zaključci, na nedostatak podataka, da očekuju da će Analiza i Nacrt PPCG pretrpjeti značajne izmjene, da su korišćeni podaci dobijeni kroz GEF projekat, da se vrijedni podaci mogu očekivati tek kroz prostorno plansku dokumentaciju nižeg hijerarhijskog nivoa.

Smatra da je posebno je veliki nedostatak Izvještaja to što ne nudi identifikaciju i rešenja brojnih ekoloških problema, od divljih deponija do „crnih tačaka“, kao i uslove, dinamiku i vrijeme ispunjenja kriterijuma iz poglavlja 27 - Životna sredina.

Projekcije u sferi fantastike

Radulović u analizi navodi da su u dokumentu brojne kontradiktornosti, konfliktnosti, protivurečnosti i površnosti.

Smatra da projekcija autora da će se broj stanovnika u Crnoj Gori sa 622.271, koliko je iznosio 2020. godine, povećati za 7,4% na 668.781 u 2040. godine, su u sferi fantastike.

"Autori su preporučili i indikatore da će BDP po stanovniku prema kupovnoj moći intezivno rasti do nivoa evropskog prosjeka, što je krajnje neodgovorno ukoliko se uviđaju sadašnje dubioze, pogrešne strateške odluke, globalni izazovi, ne nude se konkretne sektorske reforme i rješenja, njihovi efekti, nova ekonomska politika saglasna sa novim politikama EU. Koliki bi po njima bio rast u Crnoj Gori i na koji način. Fantastika", kazao je.

Dodaje da sektorske projekcije - privredne projekcije obiluju kontradiktornostima i apsurdnostima - ne nude ni eksploatacione i uslovno-bilansne geološke rezerve mineralnih sirovina, koje su neobnovljive i koje su preostale poslije protivzakonite eksploatacije, a za čije stanje su odgovorni i pojedini obrađivači.

"Nema ni jedne projekcije kako ćemo izvršiti održivu valorizaciju preostalih resursa i stvoriti uslove za reindustrijalizaciju sa konkurentnim proizvodima i sa srednjim i visokim tehnološkim sadržajem. Posebno su morali akcentirati industriju aluminjuma, čelika, drveta, cementa i poljoprivrednu industriju. Nijesu povezali preostale rezerve crvenih boksita sa proizvodnjom i preradom glinice i aluminijuma i postignute efekte uvažavajući kontekst", kazao je.

Navodi da je za sektor istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i snabdijevanje gasom i gasna infrastruktura jedini ispravni zaključak, koji je izostao, je da svaka dalja aktivnost u ovom sektoru je promašaj imajući u vidu dosadašnje rezultate istraživanja i činjenicu da će ovi energent biti uskoro zabranjen za korišćenje ili će biti nametnute velike takse.

"Ni riječi kako konkretno oživjeti sela, kako sačuvati poljoprivredno zemljište, kolika treba da bude podrška da bi bili konkurentni proizvođači sa okruženjem i šire. Čak ni oblast turizma, koja je kvalitetnije obrađena, ne nudi konkretna rešenja kako od sezonalnog i ekstenzivnog preći na održivi i cjelogodišnji".

Okvirna, predimenzionirana i zastarjela rješenja u saobraćaju

Nacrt PPCG, kako kaže u oblasti saobraćaja, nudi okvirna, predimenzionirana i zastarjela rješenja, uništenje prostora, „betoniranje“ Crne Gore, promašene i „plitke“ investicije, štete bi njihovom realizacijom proizvele bankrot Crne Gore i zaustavljanje ili prolongiranje razvoja.

"Svoja opredeljenja baziraju na retrogradnoj Strategiji razvoja saobraćaja Crne Gore, važećem Prostornom planu Crne Gore i drugim dokumentima. Morali su znati da je već oročen proces velike energetske tranzicije, da veća transportna sredstva u EU do 2040. moraju da smanje emisiju CO2 skoro 100 odsto, da će to proizvesti revoluciju u saobraćaju, da se nova politika EU bazira na novim sektorskim ciljevima. Morali su biti upoznati sa globalnim odlukama da će se zeleni vodonik koristiti u vazdušnom, pomorskom i teretnom-drumskom a električna energija u željezničkom i putničkom-drumskom saobraćaju".

Smatra da Jadransko-jonski auto-put, kontinetalna varijanta, kao tranzitna saobraćajnica, može ostvariti maksimum prosječno oko 4.000 vozila dnevno, što je manje od 20 odsto ekonomske opravdanosti i mnogo manje od projektovane mogućnosti.

"Kada je u pitanju auto-put Bar-Boljare opravdanost izgradnje je sa obimom značajno većim od 20.000 vozila dnevno, odnosno više od 7,3 miliona vozila godišnje, dok je obim vozila 2023. iznosio svega 2,29 miliona ili 6.274 vozila, što je oko 30 odsto samoodrživosti".

Podsjeća da su ukupni prihodi od putarine tokom prošle godine iznosili su oko 9,4 miliona eura, a troškovi održavanja oko 8,1 milion eura, tako za otplatu duga za izgradnju dionice Smokovac-Mateševo je potrebno više od 800 godina.

"Po mnogim ekspertima auto-put Bar-Boljare dalje treba graditi kao brzu saobraćajnicu od Mateševa do Boljara, kao i dionicu Andijevica-granica sa Kosovom. Takođe punu zaobilaznicu oko Podgorice, dionice Podgorica-Budva i Podgorica-Bar, treba graditi kao brze sabraćajnice koristeći postojeće magistralne puteve. Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru treba graditi kao brzu saobraćajnicu koja bi povezivala zaobilaznicu oko Trebinja sa Nikšićem, Danilovgradom, Podgoricom, Tuzima i Božajem".

Kako je dodao, pri izboru najbolje varijante brze saobraćajnice od Širokog brijega do Sukobina trebalo je razmotriti i izgradnju podvodnog tunela kroz Bokokotorski zaliv.

"Prioriteti izgradnje glavnih puteva treba da budu brza saobraćanica kao nastavak izgradnje koridora od Bara do Boljara i brza saobraćanica od Širokog Brijega do Sukobina".

Smatra da razvoj željezničkog saobraćaja treba da bude jedna od prioritetnih aktivnosti zbog njegove sve značajnije uloge u teretnom i putničkom saobraćaju za koji se opredijelila EU.

"Obrađivači su u tom cilju morali ponuditi dugoročni razvojni scenario primarne i sekundarne mreže, koje karateriše prosječna operativna brzina od 160 km/h i povezivanje sa TNT-T mrežom i koridorima i valorizacijom Luke Bar. Takođe, kod vazdušnog saobraćaja morali su ponuditi scenario i model hitne modernizacije aerodroma Podgorice i Tivta".

Radulović kaže da kada je u pitanju pomorski saobraćaj, autori sa pravom potenciraju uspostavljanje pomorske linije sa Italijom i duž istočne strane jadranske obale, pomorske usluge zasnovane na pricipima EEQI, mreže „Plavih puteva“, povezivanje sa TNT-T mrežom i koridorima, međutim osim „suvog“ nabrajanja, nije ponuđena nikakva analiza.

"Čak se ne određuju po pitanju budućnosti Luke Bar i izgradnje LNG terminala. Jasno je da ga ne treba graditi jer osim ekoloških, geopolitičkih, prostornih, eksplozivno rizičnih, vizuelno degradirajućih razloga, plin je tranzitni energent koji će biti zabranjen za upotrebu".

Prema riječima Radulovića, najavljeni model izgradnje hidroelektrana je pogrešan a ekološka rekonstrukcija Termoelektrane nosi veliki tehnološki, ekološki i ekonomski rizik.

"U dijelu smjernice i pravci razvoja u energetici su morali ponuditi održivu varijantu - usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskom plana i Zakona o obnovljivim izvorima energije, izradu tehničke dokumentacije za izgradnju reverzibilnih i hibridnih hidroelektrana na vodotoku Pive i Morače, valorizaciju Bilećkog jezera, mapiranje područja za valorizaciju potencijala vjetra i sunca, preispitivanje davanja urbanističko-tehničkih uslova i koncesija za izgradnju solarnih i vjetro elektrana, ekspertizu i unapređenje ekološke rekonstrukcije termoelektrane, izbor najboljeg modela izgradnje novih energetskih subjekata u najboljem javnom interesu", naveo je.

Upravljanje otpadom je, kako kaže, trebalo da bude segment dokumenta od posebnog značaja kako bi se što efikasnije i racionalnije rješavalo teško stanje i ispunili kompleksni i obimni zahtjevi iz poglavlja 27 - Životna sredina.

"Kakvog je kvaliteta ovaj dio dokumenta ukazuju činjenice da autori ne razlikuju što su regionalni centri a što regionalne deponije, gdje su izgrađeni a gdje ne, koriste se podaci iz Državnog plana rađenog 2014. godine a ne iz Državnog plana rađenog 2022. godine, te su, na primjer, za organski otpad razlike 35,1 posto, odnosno 40,7 posto".

„Određeni broj obrađivača ne zadovoljava kriterijume“

Radulović navodi da su kontradiktornosti i apsurdnosti karakteristika izrade PPCG od samog početka.

Podsjeća da je u decembru 2018. godine, prije isteka važećeg PPCG do 2020. godine, 41. Vlada Duška Markovića, donijela odluku o izradi PPCG do 2040. godine a zatim za rukovodioca izabrala Svetlanu Jovanović, izvršnu direktoricu Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (RZUP), čiji je vlasnik Aco Đukanović.

„Zbog nekvaliteta rada i probijanja rokova dotična Jovanović je bila smjenjivana i ponovo birana od strane nekoliko vlada. Negativne ocjene svih relevantnih i nadležnih institucija i javnosti na Koncept PPCG ukazuju na takav rad. Na taj način umjesto završetka izrade novog PPCG, kako je bilo definisano prvim ugovorom za 24 mjeseca, danas poslije više od pet godina imamo bezvrijedan Nacrt“.

Ističe da određeni broj obrađivača ne zadovoljava kriterijume niti su kompetentni za izradu ovako važnog dokumenta, dok se za ne mali broj njih vezuju razne „koruptivne radnje“ kojima je devastiran prostor, resursi i ekološki potencijal Crne Gore.

„Kriterijum izbora mnogih obrađivača je saradnja na brojnim projektima koje je je RZUP izrađivao za institucije Crne Gore u interesu tajkuna“.

Poručuje da izradu PPCG treba prepustiti CANU ili UCG ili „Institutu za razvoj Crne Gore“, kojeg treba formirati, a kao saradnici mogu biti i ugledni instituti iz okruženja i EU.

„Istovremeno se mora usaglašeno raditi na izradi sektorskih studija i ’zrelih’ projekta. Pripremati istovremeno ambijent i uspostaviti najbolja saradnja sa EU i međunarodnim institucijama za veliki, zeleni i održivi ’Maršalov plan“, poručio je.

Prema njegovim riječima, odnos Vlade i Skupštine prema predloženom Nacrtu PPCG biće proizvod njihove kompetentnosti i javnog interesa.

"Vlada do sada nije pokazala ni minimalne reformske kapacitete a da ne govorimo o ekspertskom znanju koje je potrebno za kvalitetnu analizu. Plašim se da će se usvojiti ovako loš dokument", rekao je Radulović.

( Biljana Matijašević )