Novinari štampanih i onlajn medija ne mogu u gruzijski parlament usred protesta protiv "zakona o stranim agentima"

Novinari štampanih i onlajn medija neće imati pristup plenarnoj sjednici gruzijskog parlamenta 29. aprila, objavile su vlasti usred rastućih protesta protiv planova vladajuće stranke da uvede zakon za koji su domaći kritičari i zapadne zemlje rekli da će se koristiti za suzbijanje nezavisnih glasova.

Sjednica se održava nakon što je, kako se procjenjuje, 20.000 ljudi ponovo izašlo na ulice Tbilisija 28. aprila kako bi izrazili svoje protivljenje zakonu o takozvanim "stranim agentima", za koji mnogi smatraju da odražava onaj koji Kremlj koristi da ućutka svoje kritičare, a o kojem bi gruzijski poslanici trebalo da raspravljaju u drugom čitanju 30. aprila.

Protest 28. aprila bio je nastavak dvonedjeljnih skupova koje su predvodile opozicione stranke i aktivističke grupe protiv zakona, koji je usvojen u prvom čitanju ranije ovog mjeseca.

Hiljade ljudi okupilo se na Trgu Republike u centru Tbilisija u noć 28. aprila, a mnogi su pjevali gruzijske i himne Evropske unije i držali transparente EU.

Protest se produžio do ranih jutarnjih sati 29. aprila, uz izvještaje da su neki demonstranti probili sigurnosne linije u blizini zgrade parlamenta, zbog čega je policija bez upozorenja upotrijebila suzavac i biber sprej kako bi rastjerala masu.

Posljednjih nekoliko desetina demonstranata ostalo je u blizini parlamenta do tri sata ujutro po lokalnom vremenu prije nego što su se razišli.

Pres centar parlamenta saopštio je 29. aprila da je ulazak u zgradu zabranjen samo posjetiocima, osim onih koje su "pozvale nadležne strukture".

Pres centar je saopštio da će ulazak u zgradu biti dozvoljen samo novinarima akreditovanih TV stanica, a iz "bezbjednosnih" razloga novinarima onlajn i štampanih medija nije dozvoljeno da rade u parlamentu.

Dvostranačka grupa američkih senatora upozorila je 26. aprila u pismu gruzijskom premijeru Irakliju Kobakhidzeu da bi plan nacije da ponovo uvede "zakon o stranim agentima u ruskom stilu" mogao dovesti do promjene politike SAD-a prema Tbilisiju.

U pismu koje je dobio Glas Amerike (VOA) senatori su rekli da su "sve zabrinutiji da se potkopavaju transatlantske težnje Gruzije".

Zvaničnici EU rekli su da bi, ako Gruzija usvoji zakon kao zakon, to poremetilo nade nacije u članstvo.

Vladajuća partija Gruzijski san uvela je zakon 2023. godine, ali je bila primorana da ga povuče nakon masovnih protesta. Poslanička grupa ove stranke vratila je zakon sa manjim izmjenama teksta i prošao je prvo čitanje 17. aprila.

Rasprava o konačnom čitanju prijedloga zakona trebala bi biti 17. maja. Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili rekla je za BBC da će staviti veto ako bude odobren u konačnom čitanju.

Zurabišvili je rekla da je njena glavna zabrinutost činjenica da je zakon "upravo kopija zakona (ruskog predsjednika Vladimira) Putina".

Međutim, Zurabišvili je rekla da vladajuća partija Gruzijski san ima dovoljno poslanika da je nadglasaju ako ipak iskoristi svoj veto.

Mamuka Mdinaradze, vođa parlamentarne frakcije Gruzijskog sna, rekao je ranije ovog mjeseca da stranka planira da ponovo uvede zakon, koji će obavezati nekomercijalne organizacije i medije koji primaju strana sredstva i koji se bave široko definisanim "političkim" aktivnostima da prijave vlastima svoje aktivnosti.

Takođe bi uvela široka ovlaštenja za nadzor od strane vlasti i potencijalne krivične sankcije za nedefinisana krivična djela.

Bivši gruzijski premijer Irakli Garibašvili, predsjedavajući stranke Gruzijski san, i drugi stranački lideri kažu da je cilj zakona da poveća transparentnost u političkom okruženju u zemlji.

( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )