Alfa centar: Osobe sa invaliditetom diskriminaciju najčešće doživljavaju na poslu
Četvrtina isptanika je kazala da je lično doživjela diskriminaciju, dok je isto toliko njih od osoba koje poznaje čulo da su i oni doživjeli neki vid diskriminacije
Jedan poslodavac je odlučio da, zbog svih privilegija koje ima, zaposli osobu sa invaliditetom (OSI) iz Nikšića, ali je predložio da se toj osobi isplaćuje plata a da ne dolazi na posao, jer ne želi da je „vidi na radnom mjestu“. To je jedan od primjera diskrminacije OSI do kojih je došla nevladina organizacija (NVO) „Alfa centar“ tokom istraživanja “Percepcija socijalne uključenosti OSI na lokalnom nivou”, koje je sprovela u Nikšiću i kojim je bilo obuhvaćeno 150 osoba sa invaliditetom u gradu pod Trebjesom.
"Velik dio ispitanika je isticao da diskriminaciju doživljava svakodnevno, da ih prozivaju na ulici, ali i da ih optužuju da pokušavaju da ostvare više prava nego što 'zaslužuju' zato što su OSI. Ispitanici koji su lično doživjeli diskriminaciju su istakli da nijesu ništa preduzeli u ovim slučajevima, jer nijesu osjećali da imaju kome da se obrate. Jedan ispitanik je istakao da je pokrenuo sudski postupak, dok su dva ispitanika kazala da su tražila pomoć ljudi u okolini", prezentovala je rezultate Dragana Petrović, iz "Alfa centra".
Četvrtina isptanika je kazala da je lično doživjela diskriminaciju, dok je isto toliko njih od osoba koje poznaje čulo da su i oni doživjeli neki vid diskriminacije. Među ispitanicima koji su lično doživjeli diskriminaciju dominantno su isticali da su je doživjeli na radnom mjestu ili u vezi sa radom, a takođe su isticali i diskriminaciju vezanu za nepristupačnost institucijama ili popunjavanja formulara koji nijesu prilagođani OSI.
"Istraživanje je pokazalo da ispitanici smatraju da su osobe sa invaliditetom najviše diskriminisane povodom pristupa objektima i površinama u javnoj upotrebi, radu i zapošljavanju i prilikom korišćenja javnog saobraćaja i javnih usluga. Ispitanici smatraju da su barijere najviše zastupljene u državnim institucijama i postupanju državnih službenika, na ulici, u saobraćaju i u zapošljavanju. Da su osobe sa invaliditetom diskriminisane u društvu smatra 96 odsto ispitanika, a više od polovine smatra da je ta diskriminisanost na svakodnevnom nivou", kazala je Petrović.
Prema njenim riječima, više od polovine ispitanika smatra da su OSI podjednako marginalizovana i ugrožena grupa kao i druge marginalizovane grupe i pojedinci, dok skoro 47 odsto ispitanika navodi da su osobe sa invaliditetom najugroženija i najmarginalizovanija grupa. Dok više od polovine ispitanika smatra da je osobama sa invaliditetom garantovano manje prava nego ostalim građanima, čak 84 odsto ispitanika smatra da OSI u praksi imaju, i mogu ostvariti manje prava nego ostali građani.
"Ispitanici su ocijenili da se same osobe sa invaliditetom, njihove porodice, kao i organizacije osoba sa invaliditetom najviše bore za prava OSI, dok to u najmanjoj mjeri rade državne institucije i političke partije“.
Na pitanje koje institucije bi trebalo da igraju najvažniju ulogu u zaštiti prava OSI, u 60 odsto slučajeva rekli su da bi to trebalo da radi Vlada, polovina ispitanika smatra da je to Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a skoro 47 odsto njih Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Da je uključenost u društveni život Nikšića dobra smatra 41 odsto ispitanika, a devet odsto njih je dalo negativno mišljenje. Skoro tri četvrtine ispitanika se često uključuje u aktivnosti i događaje koji se u Nikšićku organizuju, a među njima osam odsto njih to radi redovno. Više od tri četvrtine ispitanika je informisano o programima i aktivnostima u gradu, a skoro 70 odsto njih redovno (9,3%) ili povremeno (60%) sarađuje i/ili volontira sa lokalnim organizacijama i inicijativama u gradu.
Istraživanje o nivou socijalne uključenosti OSI u Nikšiću je aktivnost u sklopu projekta „Monitoring rada lokalne uprave sa fokusom na socijalnu uključenost OSI za period 2021 - 2023“, koji sprovodi ALFA Centar, a koji je finansijski podržan od strane Juventas, Help - Hilfe zur Selbsthilfe, Centar za monitoring i istraživanje – CeMi, Kvir Montenegro, uz finansijsku podršku Otvorenog centra Bona fide i Delegacije Evropske unije kroz program Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava za Crnu Goru 2022 (EIDHR).
( Svetlana Mandić )