Troma država teško će do para - u evropskoj kasi 400 miliona eura namijenih Crnoj Gori, ogroman izazov doći do njih

Vlada mora hitno da ojača administrativne strukture koje će se baviti Planom rasta i Reformskom agendom i da uspostavi intenzivan monitoring nad njihovim sprovođenjem, a imajući u vidu tromost administracije - povlačenje sredstava biće ogroman izazov, a implementiranje projekata još veći.

To je za “Vijesti” ocijenila građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za Poglavlje 23, Dina Bajramspahić, komentarišući to što je 24. aprila Evropski parlament usvojio Plan rasta za Zapadni Balkan (ZB) - instrument koji je vrijedan šest milijardi eura, a kojim je Crna Gora dobila pristup više od 400 miliona eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava za ispunjavanje reformi.

Bajramspahić je ocijenila da će biti potrebna koordinacija i dinamika kakve do sada nije bilo.

“Imajući u vidu tromost administracije, povlačenje sredstava biće ogroman izazov, a implementiranje projekata još veći. Paradoks je da Crna Gora nije bila efikasna u realizaciji ni državnog kapitalnog budžeta, a sada postoji mogućnost da ta sredstva budu značajno veća, što će biti ogroman problem”, kazala je.

Ona je istakla da su odgovorni nosioci ove velike inicijative, koja ima potencijal da promijeni lice Crne Gore - institucije:

“Ali je ovo zadatak za cijelo društvo ako želimo svi da imamo koristi od mogućnosti koja nam je pružena. Mediji, civilno društvo i građani, moraju da prate i pospješuju svaki korak i preveniraju da izgubimo sredstva”.

Bajramspahić je naglasila da je izuzetno važno to što je Plan rasta usvojen sada, dan prije raspuštanja Evropskog parlamenta, jer će da osigura da i nakon izbora u Evropskoj uniji, važna politika prema Zapadnom Balkanu ostane na snazi i ne bude poljuljana novim talasima populizma.

“Sljedeći korak je da odluku Evropskog parlamenta formalno potvrdi Savjet ministara EU na sjednici koja je najavljena za 7. maj. Najavljeno je i da se prve uplate mogu očekivati prije ljetnje pauze, a imajući u vidu da se Plan odnosi na period 2024-2027, odnosno i na ovu godinu. Vlada Crne Gore je građanima obećala da će u istom periodu zatvoriti sva poglavlja i završiti pristupne pregovore, pa ovaj instrument stiže u pravo vrijeme da bude potpora tom državnom cilju”.

Štapovi i šargarepe

Ona je istakla da je Plan rasta podrška “politici proširenja” i rezultat višegodišnjih zalaganja brojnih aktera koji se bave evropskim integracijama, uključujući civilno društvo Zapadnog Balkana, da u procesu proširenja bude više “štapova i šargarepa”.

“To su instrumenti koji mogu pomoći da se zemlje kandidati ozbiljnije fokusiraju na suštinska pitanja. Poželjno je da ukupna javnost prepozna ovu šansu i javnim pritiskom kontinuirano upozorava vlast da se drži zadatog plana i iskoristi jedinstvenu priliku za razvoj zemlje”.

Bajramspahić je naglasila da je, osim toga, Plan rasta hitan odgovor za rješavanje gorućeg problema, a to je činjenica da je jaz između nečlanica i članica EU sve dublji.

“Prije svega ekonomski, socijalni, pravni, ali i svaki drugi, jer se EU mnogo brže razvija nego što države-kandidati prate i zbog toga ostaju sve dalje iza EU. EU namjerava da Planom rasta za Zapadni Balkan udvostruči ekonomiju zemalja regiona u narednih deset godina”, ocijenila je ona.

Istakla je da Plan rasta ima četiri stuba - jačanje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem EU; jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, koje bi omogućilo rast od 10 odsto njihovim ekonomijama i ubrzavanje temeljnih reformi i povećana finansijska pomoć.

“Od trenutka usvajanja pa na dalje, dinamika povlačenja sredstava će zavisiti od nas, naše agilnosti i sposobnosti da sredstva uložimo u rješavanje prioritetnih problema. Iznos sredstava za Crnu Goru je procijenila Evropska komisija, uzimajući u obzir visinu BDP i broj stanovnika Crne Gore”.

Ona je istakla da je dobra vijest da sredstva neće biti plasirana po automatizmu, već su uslovljena ispunjavanjem reformi.

“Snažno podržavam ‘politiku uslovljavanja’ jer nažalost nivo zrelosti političkih elita na Zapadnom Balkanu još nije takav da im reforme budu prioritet i zato su nam potrebni dodatni podsticaji. Najavljeno da je će prva tranša biti oko sedam odsto od ukupno opredijeljenog iznosa, dok će pristup ostalim sredstvima biti omogućen tek nakon ispunjavanja dogovorenih reformi”.

Isplate dvaput godišnje, nakon provjere

Pojasnila je da će se isplate obavljati dva puta godišnje i nakon provjere Komisije da li su ispunjeni relevantni preduslovi i uslovi plaćanja, kao što su makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta:

“U slučaju da se ne ispune uslovi plaćanja, Komisija će suspendovati ili odbiti uplatu. Države regiona će imati jednu do dvije godine da ispune sve uslove, inače će se iznos preraspodijeliti ostalima u narednim godinama”.

Bajramspahić je naglasila da je Vlada usvojila “Reformsku agendu” čije sprovođenje je uslov za povlačenje sredstava iz Plana rasta.

“Proces usvajanja Reformske agende nije bio transparentan ni participativan, nije bilo javne rasprave ni poziva da se dostave prijedlozi mjera i to je šteta jer se ovo ne tiče samo Vlade već cijelog društva”.

Istakla je da su ovim dokumentom predviđene četiri tematske oblasti - poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska/zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala i temeljna prava-vladavina prava.

“Kada je u pitanju oblast kojom se ja bavim, temeljna prava i vladavina prava, vrlo je vidljivo da Reformska agenda u toj oblasti nije pretjerano ambiciozna i da je morala da uključi još niz važnih pitanja”.

Ona je naglasila da je za početak, u podoblasti demokratije, prepoznata samo izborna reforma.

“Naravno, dobra vijest je što je izborna reforma sada dio ovog dokumenta i uslov za povlačenje sredstava, jer je, kao što znamo, već u zastoju, bez pozitivnih naznaka da ide u dobrom pravcu”.

Istakla je da je reforma pravosuđa obuhvatila četiri mjere i uglavnom tekuće reforme koje su već u prelaznim mjerilima.

“Borba protiv korupcije ima samo tri mjere: primjena preporuka iz peer review izvještaja iz 2021. godine, reforma zakonodavstva i bilans rezultata. U domenu ljudskih prava su četiri mjere: nasilje u porodici, sprečavanje mučenja i drugog nehumanog postupanja, medijski zakoni i novo zakonodavstvo u oblasti diskriminacije. Borba protiv organizovanog kriminala ima najviše mjera, osam, ali su većinom već obuhvaćene prelaznim mjerilima. Na kraju, iz Poglavlja 24 je preuzeta vizna politika i obaveza usklađivanja sa EU”.

Pojačan nadzor i rizik korupcije

Istakla je da se novi uslovi mogu pojavljivati prilikom odlučivanja o svakoj tranši i to je poruka vlastima da istinski usvoje vrijednosti vladavine prava i demonstriraju zemljama članicama da se događa stvarna strukturna promjena nabolje.

“To dakle znači mnogo više reformi nego što je predviđeno Reformskom agendom”.

Ona je naglasila da, bez suštinskih reformi u oblasti vladavine prava, ekonomske reforme neće imati očekivano dejstvo i neće dovesti do ravnomjernog društvenog rasta i razvoja, već se nastaviti produbljivanje jaza između društvenih slojeva.

“Evropski revizorski sud je već ukazao na rizike od korupcije pa će nadzor na ovim sredstvima od strane EU biti pojačan”, istakla je.

Saobraćaj i energetika u fokusu

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je na dan kada je EP usvojio Plan rasta za ZB, saopštila da ovim instrumentom pomoći ćemo rast crnogorske ekonomije, ispuniti ciljeve iz reformske agende i time se približiti članstvu u porodici evropskih demokratija.

Prethodne sedmice je u Podgorici održan ministarski sastanak o Planu rasta za ZB, sa koga je poručeno da Inicijativa Evropske komisije predstavlja veliku šansu za ubrzani razvoj država regiona i intenziviranje procesa pristupanja EU.

Poručeno je i da će jasna posvećenost država regiona sprovođenju reformi, praćena spremnošću EU da pomogne u ključnim oblastima i da poveća finansiranje projekata, doprinijeti ostvarivanju dugoročnih i održivih rezultata, daljoj transformaciji i razvoju regiona i ubrzati njegovu integraciju u EU.

Gorčević je na tom sastanku ukazala na značaj kontinuirane pomoći EU u dijelu razvoja infrastrukture, koju, kako je istakla, treba nastaviti i proširiti u okviru Instrumenta za reformu i rast za ZB.

“Namjera Crne Gore je da ubrza razvoj ključne infrastrukture u oblasti saobraćaja i energetike, što će imati pozitivne efekte i na stopu rasta. Sigurna sam da je odluka o listi prioritetnih infrastrukturnih projekata koji se mogu finansirati u okviru Plana rasta, sa prvim prioritetom koji se odnosi na 44 infrastrukturna projekta predložena u oblasti obrazovanja na svim nivoima bila odgovorna i da će pomoći da se poboljšaju uslovi u obrazovnom sistemu, jer je ovo najbolja moguća investicija u budućnost mladih ljudi”, kazala je ministarka.

Crna Gora će sredinom maja biti domaćin regionalnog Samita lidera država ZB i Evropske komisije posvećenog maksimalnoj iskorišćenosti prednosti Plana rasta, s ciljem približavanja ZB jedinstvenom tržištu EU, produbljivanja regionalne ekonomske integracije, ubrzanja temeljnih reformi i povećanja finansijske pomoći.

( Željka Vučinić )