"Sve veća vjerovatnoća izbijanja rata između Izraela i Hezbolaha"

Eli Harel je bio izraelski vojnik u svojim ranim tridesetim kad je poslat u Liban 2006. da se bori protiv boraca iz grupe Hezbolaha, koju podržava Iran u krvavom, uglavnom neubjedljivom, jednomjesečnom ratu.

Sada 50-godišnjak, Harel je spreman da se ponovo pridruži vojsci da bi se borio protiv iste grupe ako se granatiranje duž sjeverne granice Izraela pretvori u potpuni rat sa najmoćnijim regionalnim zastupnikom Irana. Ovaj put će se izraelske snage suočiti sa nekim od najizazovnijih borbenih uslova koje se mogu zamisliti, rekao je on, piše Rojters.

"Svuda ima mina", rekao je Rojtersu. "Ljudi iskaču iz tunela. Morate biti stalno u pripravnosti inače ćete biti mrtvi".

Harel živi u Haifi, trećem po veličini gradu u Izraelu, u dometu Hezbolahovog oružja. Gradonačelnik Haife nedavno je pozvao stanovnike da prave zalihe hrane i ljekova zbog sve većeg rizika od sveopšteg rata.

Izrael i Hezbolah su dio eskalacije svakodnevnih prekograničnih udara u posljednjih šest mjeseci, paralelno sa ratom u Gazi, a njihov sve veći domet i sofisticiranost podstakli su strah od šireg regionalnog sukoba.

Hezbolah je prikupio ogroman arsenal od 2006. godine.

Poput Hamasa, militantne palestinske grupe koja se bori protiv Izraela u Gazi, Hezbolah ima mrežu tunela za kretanje boraca i oružja. Njegovi borci takođe treniraju više od jedne decenije sa snagama sirijskog predsjednika, Bašara el Asada.

Hezbolah je do sada ograničavao svoje napade na dio sjevernog Izraela, nastojeći da odvuče izraelske snage od Gaze. Izrael je rekao da je spreman da odgurne Hezbolah sa granice, ali nije jasno kako.

Prognanici u sopstvenoj zemlji

Oko 60.000 stanovnika moralo je da napusti svoje domove, u prvoj masovnoj evakuaciji sjevernog Izraela, i ne mogu se bezbjedno vratiti, što je izazvalo pojačane pozive u Izraelu na čvršću vojnu akciju protiv Hezbolaha. Preko granice u Libanu, oko 90.000 ljudi je takođe raseljeno zbog izraelskih udara.

Ejal Hulata, bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je da bi Izrael trebalo da objavi datum u narednih nekoliko mjeseci kad će raseljeni izraelski civili moći da se vrate, efektivno izazivajući Hezbolah da smanji granatiranje ili se suoči sa sveopštim ratom.

"Izraelci ne mogu biti u egzilu u sopstvenoj zemlji. To se ne može desiti. Odgovornost je IDF-a (Izraelske odbrambene snage) da brani civile. To je ono što nijesmo uradili 7. oktobra", rekao je on.

Hezbolah nije odgovorio na zahtjev za komentar. Vođa grupe, Sajed Hasan Nasralah, rekao je u februaru da se stanovnici sjevernog Izraela "neće vratiti" svojim domovima.

Izraelska vojska saopštila je ovog mjeseca da je završila još jedan korak u pripremama za mogući rat sa Hezbolahom koji je usredsređen na logistiku, uključujući pripreme za "široku mobilizaciju" rezervista.

Sukob između Izraela i Hezbolaha vjerovatno bi rezultirao masovnim uništenjem u obije zemlje. U ratu 2006. godine ubijeno je 1.200 ljudi u Libanu, a 158 u Izraelu.

Od oktobra, više od 300 ljudi je poginulo u borbama u pograničnom području, uglavnom boraca Hezbolaha.

Ako bi rat izbio, Izrael bi vjerovatno bombardovao mete u južnom Libanu prije nego što vojnici pokušaju da se potisnu najmanje 10 kilometara preko granice. Hezbolah bi vjerovatno iskoristio svoj arsenal, koji se procjenjuje na od preko 150.000 raketa, da gađa izraelske gradove. Grupa je 2006. godine ispalila oko 4.000 projektila na Izrael.

"Ogromna" šteta vjerovatna

Asaf Orion, penzionisani izraelski brigadni general, rekao je za Rojters da postoji sve veća vjerovatnoća izbijanja rata između Izraela i Hezbolaha, uzrokovanog ili neplaniranom eskalacijom sukoba ili gubitkom strpljenja Izraela, jer ljudi ne mogu da se vrate kućama.

Orion je rekao da bi intenzitet bombardovanja u bilo kom ratu mogao biti 10 puta veći nego u Gazi.

"Šteta će biti ogromna", rekao je on. "Gaza će izgledati kao šetnja parkom u poređenju sa tim nivoom borbe".

Haifa, lučki grad izgrađen na padini planine odakle se po vedrim danima vidi granica sa Libanom, gađana je 2006. U najgorem napadu ubijeno je osam ljudi.

Nasralah je rekao 2016. da bi Hezbolah mogao da pogodi rezervoare za skladištenje amonijaka u Haifi, rekavši da bi rezultat bio "kao nuklearna bomba".

Raspoloženje u Haifi je mješavina anksioznosti i fatalizma.

Stotine evakuisanih Izraelaca prešlo je u grad i mnogi su rekli da je još jedan rat možda jedini način da se vrate kući.

Asaf Hesed (35), koji je živio u kibucu dva kilometra od granice, rekao je da vojska ima rok do septembra da prisili Hezbolah nazad ili će se stanovnici preseliti na druga mjesta.

"Moramo uskoro da donesemo odluku o tome gdje živimo, ne možemo još dugo ovako", rekao je on.

( A.O. )