Knežević spreman na kompromis: Od afera do predloga za poravnanje sa državom

Iako svjesni visine štete koja je pričinjena Atlas grupi i njenim kompanijama, stav pravnih zastupnika je da se pronađe kompromisno rješenje sa Vladom Crne Gore. Dosad je tri puta upućivan predlog o poravnanju - Vladi Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Predlog će biti upućen i premijeru Milojku Spajiću da se postigne dogovor i nađe rješenje o poravnanju, jer bi bilo nepravedno da građani Crne Gore plaćaju štetu koju je svojim postupcima načinio doskorašnji predsjednik države Milo Đukanović.

Ovo je zvanično saopšteno sredinom aprila iz Kneževićeve Atlas grupe.

Atlas Capital Holding Limited, Meljine Complex Limited i Knežević su pokrenuli arbitražnu parnicu krajem 2020. godine kojom od Crne Gore traže 500 miliona eura obeštećenja, nastalog, kako su kazali, flagrantnim kršenjem crnogorskog i međunarodnog prava.

Pravni tim Kneževića tužbom traži od države Crne Gore da se biznismenu i kompanijama iz Atlas grupe isplati šteta nastala, kako smatraju, “nezakonitim uvođenjem stečaja u dvije banke” od strane Centralne banke Crne Gore. Riječ je o Atlas i IBM banci. Arbitražom je obuhvaćena i šteta nastala, kako tvrdi Atlas grupa, “nezakonitim postupanjem državnih organa” u kompleksu Meljine u Herceg Novom.

“Vijestima” juče nije odgovoreno iz Kabineta premijera koji je stav Spajića u vezi sa zahtjevima za poravnanje, a arbitražni postupak kako su najavili iz Atlas grupe trebalo bi da počne sredinom maja.

Arbitraža

Knežević je javno saopštio da neće odustati od sudskog postupka, ali i da je spreman na poravnanje u kome bi mu se vratila imovina. Njegovoj poslovnoj grupi je kroz stečajne postupke u Atlas i IBM banci, oduzeta ili blokirana velika imovina u više opština na primorju i Podgorici, od koje je dio i prodat.

Na osnovu bilateralnog sporazuma koji su zajednička država Srbija i Crna Gora potpisale sa Kiprom 2005. godine, a budući da su Atlas Capital Holding Limited i Meljine Complex Limited kiparske kompanije, podnijeta je tužba protiv Crne Gore za naknadu štete.

“Crna Gora je u obavezi da štiti strane investicije prema međunarodno preuzetim obavezama, a ponašanje državnih organa ukazuje na ozbiljne propuste i protivpravno djelovanje prema Atlas grupi. Brutalnim upadom u Atlas i IBM banku i urušavanjem stabilnog bankarskog sistema stvaranog decenijama, blokadom poslovanja svih kompanija Atlas grupe, stopiranjem višemilionskog projekta Meljine, otimanjem imovine koje još traje od strane kriminalnog vrha crnogorske vlasti i korumpiranog tužilaštva, uz nemilosrdnu kampanju protiv mene, besramno me optužujući za neka nepostojeća djela, sve s jasnom namjerom da se uruše poslovni kredibilitet i finansijska stabilnost Atlas grupe i kompanija koje posluju u okviru nje, nanijeta je ogromna šteta”, kazao je Knežević “Vijestima” krajem januara 2022. godine.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je novembru 2021. godine pokrenula ispitni postupak protiv tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja i aktuelnog premijera Milojka Spajića za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u vezi sa izborom advokatske kancelarije Four Knights LLC iz Švajcarske da zastupa Crnu Goru u arbitražnom postupku koji je pokrenuo Duško Knežević, Atlas Capital Holding Limited i Meljine Complex Limited. Agencija je tada najavila da će mišljenje poslati Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Od tada nisu poznati detalji povodom ovog pitanja.

Imovina

Duško Knžević je u krupni biznis ušao 1995. godine osnivanjem Atlas banke u Beogradu. Nakon toga uz dobre političke veze, njegova poslovna imperija je samo rasla, a na vrhuncu uspjeha imao je 30 kompanija iz oblasti bankartsva, finansijskih usluga, osiguranja, nekretnina, proizvodnje, trgovine, medija i obrazovanja. Njihova sjedišta bila su u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru i u Rusiji.

U vlasništvu njegovih kompanija bilo je preko pola miliona kvadratnih metara zemljišta na najeskluzivnijim lokacijama duž crnogorskog primorja i u Beogradu, za koje su bili pripremljeni projekti razvoja nekretnina vrijedni više milijardi eura.

Na njegove firme vodi se oko 300 hiljada kvadrata zemljišta na rtu Mimoza u Boki gdje je planirana izgradnja velikog turističkog naselja od preko 500 miliona eura, preko 50 hiljada kvadrata kompleksa bivše Vojne bolnice u Meljinama gdje je planirarana investicija od 200 miliona, kompleks od 40 hiljada kvadrata na Mogrenu kod Budve, gdje je planirana investicija od 120 miliona...

Kontrolisao je i firme koje su imale oko 15 hiljada kvadrata zemljišta na Jadranskom sajmu u Budvi sa planom investiranja od 90 miliona, 33 hiljade kvadrata na Kamenovu sa projektom investicija od 100 miliona, 25 hiljada kvadrata zemljišta na Topolici u Baru sa projektom izgradnje hotela i nekretnina od 70 miliona,... Vrijedne nekretnine njegove firme posjeduju u Petrovcu, Pržnom, Sutomoru, Podgorici, Novom Beogradu, u centru Beograda, Takovskoj ulici, Bulevaru Vojvode Mišića,...

Stečaj

Centralna banka (CBCG) je u mandatu guvernera Radoja Žugića u decembru 2018. godine uvela najprije privremenu upravu u Atlas banku, a potom u aprilu 2019. godine stečaj. U IBM je stečaj uveden u januaru 2019.

“Rješenja o uvođenju privremene uprave donijeta su na osnovu rezultata kontrola koje su prethodno sprovedene u Atlas i IBM banci, a koji su pokazali da kapital kojim ove banke raspolažu ne odgovara nivou rizika njihovog poslovanja. Uzimajući u obzir utvrđene činjenice, CBCG je, u cilju zaštite interesa deponenata i sprečavanja daljeg pogoršavanja finansijske situacije u Atlas i IBM banci, a postupajući u skladu sa Zakonom o bankama, donijela rješenja o uvođenju privremene uprave u pomenutim bankama”, obrazloženje je CBCG.

Knežević je poručio da je Žugić zajedno sa čelnicima u drugim državnim organima i strukturama koje su “postupale po direktnom nalogu Mila Đukanovića, radio na rušenju Atlas i IBM banke i drugih članica Atlas grupe”.

“Hvaleći sebe, kao pouzdanog čuvara zdravog bankarskog sistema, sve u cilju da se preporuči za novi mandat pošto ga je odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio Skupštini da bude ponovo izabran za guvernera, Žugić je i ne trepnuvši izjavio: “Skoro devet godina sam na ovoj poziciji i bez jedne afere”?! Samo ovlaš je spomenuo “tri nesistemski ranjive banke”. A na direktne optužbe poslanika da je CBCG politizovana i da je svih ovih godina politički projekat DPS-a, zaprijetio je tužbom”, poručio je Knežević u jednom od saopštenja, dodajući da je “samo u slučaju stečaja Atlas banke i IBM banke Žugić više puta prekršio zakon i izvršio krivična djela za koja će morati da odgovara pred sudom”

Međunarodna kompanija “Kroll Associates”, koja se bavi finansijskim savjetovanjem i procjenama rizika, na zahtjev stečajne uprave sprovela je istragu o događajima koji su doveli do stečaja u Atlas banci, ali taj izvještaj nikad javnosti nije prezentovan.

E-comerce

Prije uvođenja stečaja u Atlas banci, na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 2018. godine blokirana su 63 miliona eura koja su bili na računima firmi korisnika e-komerc usluge ove Kneževićeve banke.

SDT na čijem je čelu tada bio nedavno uhapšeni Milivoje Katnić blokiralo je taj novac zbog sumnji u pranje novca i utaju poreza, dok je Knežević kasnije rekao da je ovom blokadom onemogućen rad banke i da je time namjerno i vještački i stvoren razlog za uvođenje stečaja.

“Kao dodatni argument koji je CBCG iskoristila kao razlog za uvođenje stečaja jeste blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura. Blokada je izvršena bez zakonskog osnova i sa namjerom da se banci nanese šteta, što je u konačnom dovelo do stečaja u Atlas banci”, kazao je tada Knežević.

Tadašnji SDT je u slučaju “e-comerc” prvo podiglo optužnicu protiv Kneževića, 107 drugih osoba i 248 kompanija zbog sumnji da su nezakonitim radnjama omogućili utaju poreza od 57 miliona eura.

Ova optužnica je kasnije vraćena na doradu, a drugom, sa početka 2021. godine, kada je Katnić i dalje bio specijalni državni tužilac, podignuta je nova optužnica kojem je obuhvaćen Knežević, još šest osoba i dvije kompanije.

Iz Specijalnog tužilaštva ranije je objašnjeno da u e-komercu učestvuju kompanije registrovane kao rezidentna pravna lica koja se bave trgovinom i trguju preko vebsajtova. Njihov promet je, navodno, bio 73 miliona eura, 658 miliona dolara, 11 miliona britanskih funti i sedam miliona kanadskih dolara.

SDT je tvrdilo da su te firme nakon obavljenog prometa likvidirane a da nisu platile porez na dobit. Knežević je odgovorio da su te sume bili prometi za trogovačke uslugu preko e-comerc, a ne dobit koja bi bila oporezovana u tom iznosu.

Prvi milion

Knežević je bio jedan od posrednika koji su omogućili bivšem predsjedniku države Milu Đukanoviću da zaradi svoj prvi legalni milion eura, prije 15 godina.

On je, kako je kazao prije dvije godine, imao 2007. godine firmu na Kipru “Comsel limited” kojoj su 2007. godine milion i po eura uplatili biznismeni Željko Mihailović i Dušan Ban. Taj novac je zatim korišćen kao keš kolateral u Pireus banci u Londonu za kredit od milion i po eura, odobren Đukanovićevoj firmi “Capital Invest”.

“Capital invest” tim novcem u avgustu 2007. godine kupuje akcije u Prvoj banci po tada privilegovanoj cijeni od 127 eura. Nakon toga počinje astronomski rast vrijednosti ovih akcija pa Đukanović godinu kasnije prodaje samo petinu kupljenih akcija po cijeni o 610 eura i vraća kredit od milion i po eura. Đukanović je kasnije prodao i preostali dio akcija po nižoj cijeni, ali je na ovoj transakciji ostvario dobit od nešto preko milion eura.

Ban je 2022. godine u izjavi za CIN-CG potvrdio da je sa njegovog i Mihailovićevog računa u inostranstvu na račun Kneževićeve firme na Kipru uplaćeno milion i po eura, kao i da je uz njihovu saglasnost iskorišćen kao kolateral za Đukanovićev kredit. Ban je tada tvrdio da je taj novac bio legalan i da im ga Knežević nije vratio.

Đukanović je 2013. godine u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Mladena Bojanića “o prvom milionu”, kazao da je kredit dobio zahvaljujući svom imenu i ugledu i da nije bilo nikakvog njegovog keš kolaterala.

Na pitanje TV Vijesti kako je došlo do neslaganja sa Đukanovićem, Knežević je 2018. kazao da mu je bio odan prijatelj, ali da je prvi sukob nastao oko kuće na Gorici. Knežević je tada izjavio da se kuća pored vile “Gorica” gradi za Đukanovića, ali da se vodi na njegovog prijatelja Vladana Ivanovića.

“Đukanović mi je ponudio da se na mene vodi kuća koja je na Gorici, kada je trebalo da se gradi, međutim ja sam to odbio i kuća se vodi na Vlada Ivanovića - njegovog druga. Žao mi je što Vlada uvlačim u sve ovo, ali to je jedna realnost i mislim da bi državni organi trebalo odmah da pokrenu istragu i vide kako je ta kuća finansirana i ko stoji iza te kuće formalno”, kazao je tada Knežević.

Đukanović je naknadno negirao da se ta kuća gradi za njega.

Kaspija

Jedna od optužnica podignutih protiv Kneževića odnosi se na slučaj “Kaspija”.

Knežević je, tvrdi SDT, odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom “Kaspija properti”.

U optužnici se navodi da je Knežević 20. maja 2015. sa umišljajem nagovorio Đorđa Đurđića, glavnog izvršnog direktora “Atlas banke”, da potpiše garanciju i ovjeri službenim pečatom garanciju za “Kaspia Properties Holdings Limited” iz Dubaija, na 12,5 miliona eura. Naveo je da je nalogodavac Knežević, a da je korisnik “Kaspia Properti”, i kojom se garantuje da će “Atlas banka” ovoj kompaniji platiti najviše do ovog iznosa od 12,5 miliona eura, na ime kupovine hotela “Princes”.

Vlasnici “Kaspije”, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela “Princes”. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac, aktivirana je garancija Atlas banke.

Iz Atlas banke više puta su tokom suđenja o naplati sporne garancije, saopštili da oni nisu izdali garanciju već njen nacrt što je neobavezujući pravni akt.

Fiesta

Za Kneževića se vezuje i slučaj “Fiesta”. Naime, među četiri kompanije u SAD, za koje se u poravnanju između Dojče Telekoma i američke Komisije za hartije od vrijednosti i berzu navodi da su pružale fiktivne usluge za Crnogorski telekom kao moguću korupciju za njegovu privatizaciju, bila je i firma Fiesta Investments LTD registrovana na Mauricijusu.

Upravo ta firma ostavila je najviše tragova o svom poslovanju u Crnoj Gori i vezama sa Atlas grupacijom. Knežević je 2019. ustvrdio da je u slučaju privatizacije Telekoma korumpiran vrh države, uključujući i porodicu Mila Đukanovića.

Prema američkoj istrazi, zajedno sa firmom Activa Invest LTD, od investitora Mađar telekoma firma Fiesta je dobila ukupno 4,47 miliona eura “za fiktivne konsultantske ugovore”.

Kako je ranije objavljeno, firmi Activi je posredstvom bivše Euromarket banke isplaćeno u kešu 2,32 miliona eura, dok je nikad pouzdano utvrđeni gazda Fieste prihodovao čak 2,15 miliona eura. Ovoj firmi Vlada je plaćala i posredovanje u emitovanju satelitskog signala državne RTCG.

Mađar telekom i njegov vlasnik Dojče telekom su krajem 2011. pristali da plate 95 miliona dolara američkim vlastima kako bi izbjegli suđenje zbog korupcije tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija u Crnoj Gori i Makedoniji. Američka Komisija za hartije od vrijednosti imala je pravo na ovu istragu jer se Dojče telekom kotira na Njujorškoj berzi.

Milatović: Ako je u korist građana, treba postići poravnanje

Predsjednik države Jakov Milatović je ranije izjavio da bi država treba da se dogovori sa Duškom Kneževićem oko arbitraže u Hagu.

“Što se tiče ovog arbitražnog postupka koji je gospodin Duško Knežević pokrenuo protiv države Crne Gore, ne želim da prejudiciram. Znate da je uvijek nezahvalno komentarisati arbitražne postupke, i sa pozicije predsjednika nekako bi se uzdržao od toga… Ali, mislim da je uvijek dobro da dvije strane naprave određeni sporazum i da se na taj način dogovore. Posebno ako je to u interesu građana. Ja nijesam ekspert za arbitražne postupke, ali ukoliko je procjena da je u interesu građana da se napravi određena vrsta međusobnog sporazuma, takve stvari ne treba izbjegavati. I dobro bilo da država napravi neku vrstu dogovora sa gospodinom Kneževićem oko arbitraže!”, ocijenio je Milatović za TV Adria.

Milatović, nekadašnji stependista Atlas fondacije, kazao je da bi Knežević bio dobar svjedok.

“Ako bi on pristao na to, trebalo bi mu takav status i dozvoliti, i da se vrati u Crnu Goru, kako bismo i dodatno i kroz njegovo svjedočenje saznali neke možda važnije stvari za oporavak našeg društva”, istakao je Milatović.

Stav zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović je u mišljenju u vezi sa zahtjevom za poravnanje između Vlade i konzorcijuma “Meljine kompleks” navela da poziv i predlog za poravnjanje sadrži navođenje netačnih podataka i pokušaj da se predstavi pravna situacija koja ide u korist konzorcijumu.

“Punomoćnici konzorcijuma navode da je izvršenje kompletnog pravnog posla bilo onemogućeno usljed određenih propusta Vlade Crne Gore i da su kontinuirano putem incijativa tražili da vlada ispuni obaveze, a što je za posljedicu imalo da konzorcijum ne ispuni svoje obaveze. Predlažu model poravnanja i nude povraćaj imovine nekadašnjeg Centra vojno-medicinskih ustanova Meljine”, navodi, između ostalog, Ćirović, dodajući da konzorcijum predlaže da ga država obešteti za 80 miliona eura, a što je iznos iz tužbenog zahtjeva iz arbitražnog postupka i zauzvrat bi odustali od arbitraže.

Ona navodi da su advokati Konzoricjuma zaboravili (a što je trebalo da im bude poznato) da je Konzorcijum imao sve preduslove da započne investicioni program, da u kompleksu “Meljine” nije bilo nikakvih ulaganja, da je nad imovinom “Meljina2 donesena mjera obezbjeđenja po predlogu SDT-a.

“Ulazak u bilo koju vrstu pregovora o ovom ili sličnom predlogu, a sa privrednim društvom koje za to nije legitimisano, moglo bi značiti potencijanu štetu za državu Crnu Goru u otpočetom arbitražnom postupku. Izlazak sa blagonaklonim izjavama ovim povodom u medijima, takođe, može proizvesti negativne posljedice po državu i njen uspjeh u arbitraži”, ocijenila je Ćirović u mišljenju u koje “Vijesti” imaju uvid.

( Marija Mirjačić, Goran Kapor )