Građani i privreda duguju oko četiri miliona eura za vodu, kaže direktor "Vodovoda i kanalizacije" Aleksandar Nišavić
Podgorički Vodovod, pet mjeseci nakon velikog istraživanja Televizije Vijesti i dalje pliva u mutnim vodama. Prošlu godinu završio je u minusu od 3,8 miliona eura, a i prvi kvartal ove godine u crvenim je brojevima jer minus iznosi 800 hiljada eura.
"Ućićemo i u proceduru smanjenja broja zaposlenih putem programa koji podrazumijeva saradnju sa i ostalim institucijama, samim tim jer je neophodno obezbijediti i finansijska sredstva i ispuniti određene administrativne procedure. Ono što je, što daje brži efekat na poslovanje društva jeste upravo primjena zakona u dijelu smanjenja zarada od 10 odsto", kaže direktor "Vodovoda i kanalizacije" Aleksandar Nišavić.
Broj zaposlenih u decembru bio je 578, a danas iznosi 549. Rukovodstvo se nada da će taj broj biti umanjen za još dvadesetak radnika. Prije otpuštanja, Vodovod namjerava do početka ljeta da smanji plate i otpočne drastičnu štednju. Pojašnjavaju da je minus sa 900 hiljada eura iz 2022. porastao na gotovo četiri miliona u 2023. zbog niske cijene vode, novog granskog kolektivnog ugovora, tužbi zaposlenih za neisplaćen prevoz, ali i neplaćanja vode.
"Dakle, građani i privreda duguju oko četiri miliona eura za vodu. Ovdje imam podatak da je za prethodnih 15 godina u društvu otpisano oko 17,3 miliona eura po osnovu nenaplaćenih potraživanja od fizičkih i pravnih lica, što je izraženo, da kažem, u 2012. i '16. i '20. godini. Dakle, imamo kontinuitetu od 15 godina kada se vrši otpis potraživanja, a nije ništa urađeno", ističe Nišavić.
Razlog za višemilionske otpise dugovanja je neadekvatan softver koji ne sadrži lične podatke korsnika, pa Vodovod ne može da tuži dužnike. Uvjeravaju nas da uveliko rade na otklanjanju ovih nedostataka, zbog čega su prošle godine otpisali tek 657 hiljada eura, što je znatno manje nego ranijih godina.
Nišavić kaže da će gradnja kolektora uticati na poboljšanje rada preduzeća i da će se svim silama boriti protiv ljudi koji blokiraju izgradnju, a to su mještani Botuna.
"I da ukoliko dođemo u situaciju da se na navedenoj parceli ne omogućava pristup investitoru, a za to su se stekli svi uslovi na koje se oslanjamo, samim planiranjem realizacije projekta, iskoristiće se drugi mehanizmi koji nisu u nadleznosti našeg društva", rekao je on.
Pod drugim mehanizmima Nišavić podrazumjeva i edukaciju građana, ali i asistenciju policije pri izgradnji, kako ne bi došlo do ometanja radova. Kaže i da će Vladi poslati predlog da ovaj projekat pređe u nadležnost države tj. da se proglasi projektom nacionalnog značaja kako bi se izgradnja ubrzala, a opstrukcije svele na minimum.
( Nikola Milosavić Aleksić )