Odović za "Vijesti": Ne očekujem uvođenje stečaja u Institut Igalo

Završena je preliminarno procjena Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu koja je pokazala da je njegova vrijednost između 65 i 70 miliona eura, ali se ona mora dopuniti dodatnih podacima o vrijednosti hotelskog i turističkog kompleksa jer ćemo tada imati mogućnost da formiramo nove cijene i vrijednost akcija i da na osnovu realnih ocjena uđemo u dijalog sa manjinskim akcionarima.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.

“Vjerujem da neće doći do uvođenja stečaja u Institut, imajući u vidu da smo izuzetno posvećeni rješavanju ovog problema i stabilizaciji finansijske situacije”, istakao je Odović.

Ministar je kazao da je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostaljena kompletna dokumentaciju u vezi sa izradom Detaljne studije lokacije (DSL) “Arsenal” u Tivtu i nasipanja mora i namjere izgradnje stambeno-hotelskih objekata u moru.

“Niko nema pravo da radi na nasipanju mora. I svako ko bude radio mimo propisa, a ja budem saznao, biće podnijeta krivična prijava nadležnom tužilaštvu i nadam se najstrože sankcionisan”, poručio je Odović.

On nije precizirao kolika je vrijednost arbitražnog postupka koji je protiv Crne Gore pokrenuo konzorcijum “Northstar i Equest Capital Limited” koji je planirao da gradi luksuzno-turistički kompleks “Montrose” na polustrvu Luštica. Naveo je da će pravnog zastupnika države u ovom sporu za koji je nadležan sud u Londonu izabrati na međunarodnom javnom pozivu.

Odović je kazao da tri nacrta zakona u vezi sa prostornim planiranja koje je pripremila prethodna Vlada nijesu bili usaglašeni sa EU i svjetskim standardima i zakonodavnim okvirima Crne Gore, te da će oni tokom ove godine biti poslati Skupštini na usvajanje.

Kada se može očekivati deblokada računa Instituta Igalo i da li je završena procjena imovine?

Ovlašćeni procjenitelj, odnosno komisija koja je formirana u skladu sa zakonom a koju je formirao ovlašćeni procjenitelj, koja je sačinjena od renomiranih stručnjaka iz različitih oblasti relevantnih za predmet procjene, sačinila je preliminarnu procjenu imovine Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu. Prelimininarna procijenjena vrijednosti iznosi između 65 i 70 miliona eura.U narednom periodu očekuje se izrada podrobnije analize, a po potrebi radiće se i dopuna procjene. Ovaj dodatni rok, predviđen je u cilju dopune procijenjene vrijednosti drugim aspektima, kako bi se procijenili hotelski i turistički kompleks, te utvrdile vrijednosti proširenih kapaciteta Instituta “Dr Simo Milošević”, a sve u cilju dobijanja precizne, sveobuhvatne i konačne procjene Instituta, što je od krucijalne važnosti za planiranje i preduzimanje daljih koraka. S obzirom ne to da se radi o pitanju od velike važnosti, rješavanje svih spornih pitanja u vezi sa Institutom se obavlja sa posebnom pažnjom koja zahtijeva vrijeme. Paket mjera spasavanja Instituta ići će fazno. Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 25. aprila 2024. godine usvojila informaciju o dodjeli jednokratne pomoći zaposlenima u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “dr Simo Milošević”. Cijeneći situaciju u kojoj se nalaze zaposleni i značaj nastavka kontinuiranog pružanja zdravstvenh usluga, kao i potrebu očuvanja ljudskih resursa i potencijala zaposlenih koji su pokazali veliki doprinos i požrtvovanje i pored nastalih okolnosti nastavili sa pružanjem usluga korisnicima Instituta, Vlada je zadužila Ministarstvo rada i socijalnog staranja da uplati reprezentativnoj sindikalnoj organizaciji Instituta iznos od 1.136.000 eura, kao jednokratnu pomoć zaposlenima. Takođe, zadužena je Sindikalna organizacija “dr Simo Milošević” da informiše Vladu o sprovedenim uplatama zaposlenim radnicima u Institutu Igalo.

Dakle, volja postoji, novac je opredijeljen, međutim zakonska procedura se mora ispoštovati, jer ova Vlada svoje odluke donosi na osnovu i u skladu sa zakonima ove zemlje, a ne na ad hok osnovi i uz primjese populizma. Kada se riješe tekući problemi u poslovanju, slijedi paket za spasavanje, u okviru kojeg je deset miliona eura zamišljeno za vraćanje dugova Instituta, a sve u cilju deblokade računa i omogućavanja zaposlenima da prime svoje zarade.

Istekao je rok od mjesec koji je dala Agencija za osiguranje depozita Srbije da neće tražiti uvođenje stečaja u Institut zbog naplate dugova. Dokle se stiglo sa regulisanjem ovih odnosa i prijeti li stečaj Institutu?

Vjerujem da neće doći do uvođenja stečaja u Institut, imajući u vidu da smo izuzetno posvećeni riješavanju ovog problema i stabilizaciji finansijske situacije. To uključuje saradnju sa svim relevantnim institucijama, traženje rješenja za dugoročno finansijsko stabilizovanje i podršku za očuvanje vitalne uloge Instituta u zdravstvu i turizmu Crne Gore.

Kad će biti raspisan međunarodni poziv za konsultanta za plan restruktuiranja Instituta Igalo i šta ste se dogovorili sa manjinskim akcionarima? Kada će biti poznat konačan plan za spasavanje Instituta i kada će on početi da se primjenjuje?

Imajući u vidu činejnicu da smo u posjedu preliminarne procjene vrijednosti Instituta, tek kada budemo imali finalnu procjenu vrijednosti zdravstvene ustanove Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu bićemo u mogućnosti da formiramo nove cijene i vrijednost akcija, te da na bazi realnih ocjena uđemo u dijalog sa manjinskim akcionarima. Međutim, svi ovi dalji koraci biće mogući nakon što dobijemo podrobniju analizu i dopunu ove preliminarne procjene.

Vlada Crne Gore je na sjednici od 25.04.2025. godine, odobrila isplatu pomoći zaposlenima u Institutu, kako bi ljudi koji u Institutu rade a koji su u zaista jako teškoj finansijkoj situaciji uspjeli da prežive do okončanja svih procedura o kojima smo govorili. Treba naglasiti, da najveću vrijednost Instituta čine upravo zaposleni različitih profesionalnih kvalifikacija, i koji kao cjelina mogu pružiti uslugu jedinstvenu ne samo za Crnu Goru, već i za čitav ovaj dio jugoistočne Evrope.

Da li je Vaše ministarstvo upoznato sa krivičnim prijavama koje je zbog izrade i usvajanja DSL “Arsenal” iz 2019. godine podnijela grupa građana i da je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo istragu povodom ovog pitanja? Planirate li reviziju ili izmjene ovog DSL, čijim je smjernicama tadašnja Vlada omogućila investitoru da prostor koristi onako kako njemu odgovara?

Ovo je još jedan u nizu naslijeđenih problema koje su izazvale prethodne garniture Vlade i resorni ministri. Naime, Ministarstvo je upoznato sa krivičnom prijavom koja je podnijeta imajući u vidu da je na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva dostavilo tražene informacije, a koje se odnose na period prije nego je izabrana 44. Vlada Crne Gore. Kao ministar za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu, moj prioritet uvijek je bio i biće poštovanje zakona, transparentnost u radu i zaštita javnog interesa. Naša obaveza je da sarađujemo sa nadležnim organima kako bi se svaka sumnja u nepravilnosti adekvatno istražila i eventualno sankcionisala, ukoliko se utvrde nepravilnosti i nezakonitosti. U tom smislu Ministarstvo je stavilo na raspolaganje svu dokumentaciju i to ne samo u ovom već i svim drugim predmetima koji su u fokusu rada nadležnih tužilaštava. Ministarstvo zasada nije planiralo izradu izmjena, odnosno dopuna DSL “Arsenal” - Tivat. Međutim, to ne znači da nismo otvoreni za eventualne promjene ukoliko se ukaže potreba i ukoliko one budu u skladu sa zakonom i, prije svega, javnim interesom Crne Gore.

Nastavićemo da radimo poštovanjem svih procedura i zakonskih normi, vodeći računa o transparentnosti i odgovornosti u radu, jer je to ključni dio naše odgovornosti prema građanima i budućim generacijama.

Ima li investitor pravo da nastavi nasipanje mora u zoni Porto Montenegra kako bi dobio prostor za izgradnju stambenih i drugih zgrada i prostor za nove pješčane plaže?

Obaveza investitora je da radi u skladu sa važećim planskim dokumentom – Izmjenama i dopunama Državne studije lokacije Arsenal Tivat (Sl. list CG, broj 057/19), koje su donijete od strane Skupštine Crne Gore, odnosno da se pridržava procedure definisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, počev od izdavanja UTU-a pa sve do prijave građenja. Niko nema pravo da radi na nasipanju mora. I svako ko bude radio mimo propisa, a ja budem saznao, protiv njega će biti podnijeta krivična prijava nadležnom tužilaštvu i nadam se najstrože sankcionisan.

Kada su kuvajtski investitori predali zahtjev za arbitražu u vezi sa gradnjom projekta “Montrose” i pred kojim se sudom vodi ovaj postupak?

Ministarstvo postornog planiranja, urbanizma i državne imovine upoznato je sa zahtjevom za pokretanje postupka arbitraže, s obzirom na to da je isti dostavljen preko Kabineta predsjednika Vlade. Naime, pomenuti zahtjev podnijet je od strane ovlašćenog pravnog zastupnika “Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA”, a važno je istaći da je ugovorom o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, za rješavanje spora definisana nadležnost suda u Londonu za međunarodnu arbitražu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu.

Koliki je odštetni zahtjev u ovom postupku i očekujete li da ishod bude u korist države? Koja advokatska kancelarija će državu Crnu Goru zastupati u ovom postupku?

Moram napomenuti da je ovo još jedan od naslijeđenih problema. Zahtjev za pokretanje postupka, podnijet je, kako je navedeno u dostavljenom podnesku, iz razloga kršenja odredbi iz ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, za projekat “Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i konzorcijum “Northstar d.o.o. i Equest Capital Limited”. Upućenoj inicijativi prethodilo je obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 predmetnog ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar” d.o.o. aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture u vezi sa predmetnom lokacijom. U sazivu 42. i 43. Vlade Crne Gore vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije postignuto saglasje.

Kada je zastupanje države Crne Gore u pitanju, očekuje se da će to obaviti advokatska kancelarija sa iskustvom u međunarodnim sporovima i ugovorima, što je ključno za efikasno zastupanje interesa države u sudskom procesu, u skladu sa važećim propisima Crne Gore. Što se tiče zastupanja, u skladu sa dobrom praksom, iako po Zakonu o javnim nabavkama to nije obavezno, kancelariju ćemo izabrati na međunarodnom javnom pozivu.

Ministarstvo zasad nije planiralo izradu izmjena odnosno dopuna DSL “Arsenal” - Tivat. Međutim, to ne znači da nismo otvoreni za eventualne promjene ukoliko se ukaže potreba i ukoliko one budu u skladu sa zakonom i, prije svega, javnim interesom Crne Gore, kazao je Odović

Iz Morskog dobra tvrde da ste obmanuli javnost da će se aneksirati ugovori svim zakupcima u zoni morskog dobra jer značajan broj zakupaca koji su imali potpisane ugovore neće moći da ih produži pošto im je Ministarstvo iz novog programa privremenih objekata izbrisalo lokacije. Jesu li ove tvrdnje tačne i šta da rade stari zakupci kojima su izbrisane lokacije?

Ispraviću Vas, bivši predsjednik UO JPMD je iznio ove neistinitosti, ne Morsko dobro kao javno preduzeće kojem je povjereno upravljanje morskim dobrom. Shodno zaključku Vlade Crne Gore, sa sjednice od 11. aprila tekuće godine, definisano je da JPMD sačini anekse ugovora o korišćenju, odnosno zakupu plaža, kupališta i lokacija za postavljanje privremenih objekata u zoni morskog dobra sa rokom važenja najduže do kraja decembra 2024. godine, za lokacije koje su do sada bile prepoznate programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2019-2023. godine i njegovim izmjenama i dopunama, a koje su predviđene i programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine. S tim u vezi, JPMD će u narednom periodu sačiniti i potpisati ugovore sa svim korisnicima koji su u skladu sa zakonom i ovim zaključkom. Takođe, kada je riječ o lokacijama koje nisu prepoznate u novom petogodišnjem programu, generalno govorimo o objektima tipa – kiosk, konzervator za sladoled, štand, reklamni panoi u Bokokotorskom zalivu, objektima koje nije bilo moguće postaviti na terenu, lokacijama za koje nisu bili potpisani ugovori o zakupu u proteklom periodu ili o lokacijama koje su svojim izgledom narušavale prostor. Pregledom donijetog programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine, (svaka izmjena – javno je dostupno uporedno staro i novo stanje ko to zatraži), ustanovljeno je da je ovakvih lokacija bilo oko 60, a sve ove lokacije su pretrpjele izmjene shodno zahtjevima upravo JPMD, ali i opština na primorju, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i na zahtjev članova Komisije koja je izvršila terenski obilazak lokacija.

Pri predlaganju novih zakonskih rješenja u vezi sa prostornim planiranjem mora se imati u vidu da je neophodno predložiti održiva rješenja, a ne rješenja koja će, kao do sada, značiti funkcionisanje sistema u prelaznom periodu

Da su nacrti zakona usaglašeni sa EU, odavno bi bili na snazi

Zašto do danas nijesu u parlament stigli predlozi zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji bespravne gradnje? Šta se sa njima dešava i kada očekujete da mogu biti u parlamentarnoj proceduri?

Da su nacrti zakona koje je sačinila 43. Vlada bili u skladu sa EU i svjetskim standardima, ali i usaglašeni sa zakonodavnim okvirima Crne Gore odavno bi bili, ne samo u skupštinskoj proceduri već i uveliko na snazi. Izrada i donošenje seta zakona kojim će se konačno izaći iz začaranog kruga funkcionisanja po prelaznim odredbama trenutno važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata je bilo i ostalo prioritet u radu ovog Ministarstva. Novom politikom planiranja prostora i izgradnje objekata iskazanoj u zakonima koji su u pripremi, a kojim se uređuje planiranje prostora, izgradnja objekata i legalizacija - planiranje prostora odnosno izgradnja objekata treba da se sistemski urede, omogući da se unaprijedi zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti, minimiziraju konflikti u prostoru, prostor sačuva za buduće generacije i značajno unaprijede sprovedbeni instrumenti. Ciljevi u smislu usklađivanja sa EU i svjetskim standardima, te važećim zakonodavstvom Crne Gore, pri izradi navedenih zakona obavezuju Ministarstvo da dodatno sagleda i provjeri sve aspekte odnosno posljedice rješenja sadržanih u postojećim nacrtima i predloži njihove izmjene odnosno dopune, na čemu se aktivno radi. Pri predlaganju novih zakonskih rješenja mora se, svakako, imati u vidu da je neophodno predložiti održiva rješenja, a ne rješenja koja će, kao do sada, značiti funkcionisanje sistema u prelaznom periodu. To, ujedno, obavezuje Ministarstvo, odnosno Vladu da predloži rješenja kojim se obezbjeđuje izvjesnost, stabilnost i sigurnost uspostavljenih procedura, pravila i postupanja, kao neophodnih preduslova za privlačenje investicija, čime će se omogućiti konkurentnost Crne Gore na investicionom tržištu.

Ministarstvo će legislativu u ovim oblastima procesuirati ka Vladi Crne Gore u rokovima koji su predviđeni strateškim dokumentima i programom rada Vlade i očekujemo da svi zakoni budu razmatrani u Skupštini CG i donijeti tokom 2024. godine.

( Marija Mirjačić )