Pravnici o šavničkoj izbornoj krizi: I Ustavni sud rješenje, ali ako brzo reaguje

Formalno - rezultata izbora u Šavniku nema, ali je u širem smislu rezultat blokiran izborni proces, kaže jedan od sagovornika “Vijesti”. Ako sudije ne ponište izbore, problem se samo prolongira, upozorava drugi sagovornik

25028 pregleda8 komentar(a)
Sjednica Ustavnog suda Crne Gore na kojoj je razmatrana žalba Svetosavske srpske liste za regularnost lokalnih izbora u Podgorici, Foto: BORIS PEJOVIC

Ustavni sud može riješiti izbornu krizu u Šavniku, ako hitno reaguje, smatraju sagovornici “Vijesti” koji ističu da ovaj problem nije pravni, već politički i da bi najbolje bilo da se političari dogovore.

“Vijesti” su neformalno razgovarale sa više uglednih pravnika o predlogu Centra za demokratsku tranziciju (CDT) da partije učesnice na tim izborima treba da upute Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor, koji će ona da odbije zbog nenadležnosti, pa bi onda o tome odlučivao Ustavni sud. Prema informacijama “Vijesti”, prigovor DIK-u još niko nije podnio.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu, postupak odlučivanja o povredi prava u toku izbora poslanika i odbornika “pokreće se podnošenjem žalbe na rješenje nadležne izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora, odnosno opštinske izborne komisije”.

“Ako je nepravilnost koja je utvrđena u izbornom postupku imala bitan uticaj na izborni rezultat, Ustavni sud odlukom poništava cio izborni postupak ili djelove tog postupka, koji se moraju tačno navesti, odnosno pojedine radnje u postupku koje se moraju tačno označiti”, piše u članu 101 Zakona.

Jedan od sagovornika “Vijesti” objašnjava da formalno - rezultata izbora u Šavniku nema, jer izbori nisu završeni.

“Ali u širem smislu rezultat je to da imamo blokiran izborni proces”, kazao je.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, kada su održani u još 13 opština, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju jer su, tvrde, prepisani da bi podržali Demokratsku partiju socijalista (DPS), koja je tamo na vlasti. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, gdje pravo glasa ima 541 birač, građani su izlazili devet puta, posljednji put 18. decembra 2022, kad su izbori opet prekinuti, nakon čega Opštinska izborna komisija (OIK) ne može da se dogovori o tome da ih ponovi.

Drugi sagovornik “Vijesti” zabrinut je ipak da bi se, ako slučaj dođe do Ustavnog suda, problem samo prolongirao.

Podsjeća da Ustavni sud nema rok u kojem se mora izjasniti, a osim toga pitanje je hoće li poništiti izbore.

“Šta ako ih ne poništi? Mislim da je najbolje rješenje da se političari dogovore i završe početi izborni proces”, kazao je.

Političke partije pokušaće kroz parlamentarni dijalog, koji je počeo u ponedjeljak, da riješe krizu u Šavniku.

Na prvom sastanku predloženo je više rješenja, ali se, zasada, opozicija zalaže za to da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast da se raspišu novi.

Iz opozicije su, kako su “Vijesti” juče objavile, nezvanično rekli da ni oni nijesu za to da nakon ponavljanja izbora na dva biračka mjesta u Šavniku pobjednik vlada četiri godine, ali se završetkom početog izbornog procesa “stvaraju uslovi za postizanje dogovora o održavanju vanrednih izbora”.

Smatraju da je rješenje da partije na vlasti pozovu svoje pristalice u Šavniku da ne lome kutije i omoguće ponavljanje izbora na dva biračka mjesta. Izvor iz opozicije kaže da su sve partije imale novoupisane birače u Šavniku, “ali da njihovi nijesu lomili kutije”.

Do sada je pred pravosudnim organima procesuirano više desetina ljudi zbog dešavanja u vezi sa izborima u Šavniku, koja su uključivala brojne incidente, pa i fizičke sukobe.

Opozicija je juče na sastanku tražila da Vlada povuče odluku o uvođenju prinudne uprave koju je donijela krajem marta, ali je odložila slanje odbora povjerenika u Šavnik zbog najave parlamentarnog dijaloga.

Vlada je odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku donijela nekoliko dana nakon što je DPS zaprijetio izlaskom iz skupštinskog Odbora za izbornu reformu ako povjerenici budu poslati u durmitorsku opštinu. Istu mogućnost nagovijestile su i Socijaldemokrate (SD), koje sa DPS-om vladaju u Šavniku.

Predsjednik države Jakov Milatović nakon toga je odbio da raspiše nove izbore u Šavniku jer, kako je obrazložio, raspuštanje SO Odlukom Vlade nakon isteka vremena na koje je birana, ne može ishodovati raspisivanjem novih izbora u opštini Šavnik.

Iz Vlade su “Vijestima” u ponedjeljak nezvanično rekli da o povlačenju odluke o prinudnoj upravi još nijesu diskutovali.

Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da su na sastanku razmatrali i predlog CDT-a da se podnese prigovor Ustavnom sudu.

“To je razmatrano i niko ništa nema protiv. Ukoliko Ustavni sud bude proaktivan, oni mogu da riješe ovaj problem”, dodao je Čarapić.

Ta NVO je predložila da se zbog povrede biračkog prava, brojnih propusta i nepravilnosti koji imaju bitan uticaj na zakonitost izbornog procesa i izborni rezultat poništi cio izborni postupak u Šavniku.

“Prema članu 103 stav 1 Zakona o izboru odbornika i poslanika ponovni izbori morali su biti sprovedeni najkasnije u roku od sedam dana od dana poništenja izbora, a nijesu sprovedeni do danas. Zakonodavac je određenjem ‘najkasnije’ odredio decidan rok koji podrazumijeva da je propuštanje takvog roka samo po sebi nezakonitost i nepravilnost”, objasnili su iz CDT-a.

Jasno je da je, kako su naveli, biračima koji su iskoristili svoje biračko pravo 23. 10. 2022. godine povrijeđeno biračko pravo jer izborni postupak do danas nije okončan i njihova izborna volja nije efektuirana kroz određeni izborni rezultat.

“Ustavni sud je morao sam da reaguje”

Jedan od uglednih pravnika sa kojim su “Vijesti” razgovarale, smatra da je Ustavni sud u slučaju Šavnika morao da reaguje po službenoj dužnosti:

“Neaktivnost Ustavnog suda u tom smislu zabrinjava. Imali su dovoljno vremena da isprate situaciju u pogledu izbornih prava”.

Prema Ustavu Crne Gore, građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.

“Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima”, piše u Ustavu.