Bajraktari pisao Martinoviću: Nacrtati granice obale i morskog dobra

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari dostavio je 29. aprila ministru turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimiru Martinoviću skoro 30 predloga, sugestija i komentara na Nacrt Prostornog plana Crne Gore (PPCG) do 2040. godine.

Analizom Nacrta PPCG i izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i ostalih pristiglih i analiziranih sugestija, Opština je, pored ostalog, jednoglasno predložila da bi zakonom trebalo utvrditi da se granica prostora obale i morskog dobra definiše prostorno planskim dokumentima.

“Smatramo da je potrebno da se na Sinteza karti ‘Struktura prostornog razvoja Crne Gore- obalna linija granica Morskog dobra”, ucrta planirana granica morskog dobra na osnovu navedenog iz tekstualnog dijela. Naš predlog je da se na toj karti doda planirana granica Morskog dobra, i to korekcija linije od Port Milene do desnog rukavca rijeke Bojane i brisanje dijela granice Morskog dobra od ušća Bojane prema izvoru rijeke”, piše u predlogu Opštine.

U dopisu ministru Martinjoviću, Bajraktari je predložio da je u planu potrebno navesti da je za ulcinjsku solanu proizvodnja soli primarni privredni razvoj a turizam navesti kao prateću djelatnost.

“Smatramo da revitalizacija solane kroz razvoj bilo koje druge grane, bez davanja prioriteta proizvodnji soli, nije pravi put za njen razvoj. To ne samo zbog značaja proizvodnje morske soli, nego prevashodno iz razloga što se bez proizvodnje soli na tom prostoru stvara ogroman ekološki problem, koji može biti i te kako limitirajući faktor za razvoj turizma na Velikoj Plaži, a i ozbiljan zdravstveni problem. Treba navesti da su na teritorije EU, dvije znatno manje solane, i to u Hrvatskoj I Sloveniji, u funkciji, što učvršćuje stav da ovi industrijski objekti mogu biti profitabilni”, naglasio je Bajraktari.

Predložio je i da se planom predvidi razvoj turizma u seoskom području, koje gravitira Vladimiru.

“Posljednjih godina smo svjedoci razvoja ruralnog turizma kroz eko-naselja, što predstavlja veliki potencijal za ovo područje. Ovo bi doprinijelo razvoju turističke ponude Opštine Ulcinj, valorizovao veliki dio zemljišta kao i doprinijelo razvoju vanurbanih cjelina. Na ruralnom dijelu Ulcinja nalazi se Šasko jezero, rijeka Bojana, nestali grad Šas i prelijepe planine. U ruralnom dijelu Ulcinja živi oko 40 odsto stanovnišva”, istakao je Bajraktari.

Naveo je da to područje ima potencijal za razvoj za razvoj ruralnog turizma.

“Ruralni turizam bi zaživio ovo područje i poboljšao životni standard i kvalitet života stanovništva. Kroz ovu ulcinjsko područje prolazi međunarodni put prema Albaniji, takođe u ovom ruralnom području se nalazi i granični prelaz Crna Gora-Albanija, kao i put prema Krajini u Opština Bar, gdje se nalaze prelijepa mjesta pored Skadarskog jezera. Označena mjesta, odnosno sela za razvoj ruralnog turizma bila bi Šas, Vladimir, Mide, Kosići, Bojke, Kravari”, piše u predlogu.

Poručuje se da na Sinteznoj karti nije grafički prikazan planirani granični prelaz Ckla - Zoganje, koji je već označen kao potencijal razvoja i za koji je već početa izrada infrastrukturne mreže. Takođe, na istoj karti, dodaje se, nije grafički prikazan postojeći pomorski granični prelaz na skeli ispod Starog Grada.

“Takodje smatramo da je potrebno planirati pomorski granični prelaz na lokaciji najbližoj nekadašnjem graničnom prelazu Sveti Nikola- Pulaj u Albaniji, imajući na umu planiranu plovnost rijeke Bojane kojim bi se povezalo Jadransko more i Skadarsko jezero. To bi omogućilo dodatnu vezu sa lukom Bar i mogući razvoj nautičkog turizma, uz uslov da se obezbijedi zaštita životne sredine, kako je i konstatovano u tekstualnom dijelu, čime bi se doprinijelo ubrzanim razvojem ovog predjela”, piše u predlogu.

Bajraktari smatra da je na karti potrebno crtati luku- marinu za nautički turizam ispod Starog Grada a kao potencijalne lokacije i Port Milenu i Bojanu.

“Planom namjena mora je opet izostavljen razvoj grada koji je okružen vodom. U drugim opštinama predviđene su plovne luke nautičkog turizma i to u Tivtu, Kotoru i dvije u Herceg Novom. Drugih vrsta luka, kao važnija privezišta i pristaništa koje su predviđena su u Čanju, Sutomoru, Budvi, Tivtu a po dvije u Kotoru i u Herceg Novom. A velike luke su predviđene Bar, Budvu, Tivat, Kotor, Bijelu i Herceg Novi”, naveo je Bajraktari.

Dodao je da na karti potrebno ucrtati ribarsku luku na lokaciji Port Milena-Rt Đerane, gdje je već u proceduri izrada studije i dalja faza projektovanja.

Imao je primjedbu i na planiranje brze saobraćajnice od Herceg Novog do Ulcinja.

“U tekstu stoji da poslije Bara brza saobraćajnica nastavlja za Ulcinj i Albaniju. To jednostavno nije tačno. Iz priložene karte saobraćaja se vidi da brza saobraćajnica ne nastavlja do Ulcinja nego zaobilazi Ulcinj i ide za Albaniju preko Šasa ili Sukobina. Predlažemo da se u plan ucrta saobraćajnica, nivoa brze ceste koja će povezati planiranu brzu saobraćajnicu sa Ulcinjem. U protivnom, jedina saobraćajna veza Ulcinja ostaće postojeći put iz Bara koji više nije magistralni nego nalik gradskoj ulici i neprikladni put prema Vladimiru”, konstatovao je Bajraktari. Ocijenio je da će saobraćajna izolovanost svakako, vrlo brzo postati smetnja za ozbiljnija ulaganja u turističke kapacitete na Velikoj plaži.

“Predlozi za trasu ove saobraćajnice mogu biti sa južne strane Možure ili da se postojeći magistralni put Vladimirske Krute - Ulcinj planira kao brza saobraćajnica”, smatra Bajraktari.

Ocijenio je da bi planom trebalo uvažiti specifičnost Ulcinja i strukturu njegovog stanovništva i predvidjeti mogućnost razvoja visokog obrazovanja, posebno na albanskom jeziku.

Naftne bušotine na otvorenom moru treba izbrisati

Predloženo je da se u tekstualnom dijelu navede, a u grafičkom ucrta područje Zoganja kao zona za razvoj zdravstvenih ustanova i zdravstvenog turizma. Takođe, smatra da bi trebalo smanjiti zonu planiranu za fotonaponske elektrane između solane i Šaskog jezera.

“Predlažemo brisanje bušotina na otvorenom moru, jer su na istim lokacijama već rađena istraživanja i utvrđeno je da nema nalazišta nafte i gasa čija eksploatacija je ekonomski opravdana. Takođe, naftne bušotine su u koliziji sa razvojem turizma”, stoji pored ostalog u dopisu.

Ističe se da su planu kao nalazišta kvarcnog pijeska navode Pistula, Rt Đerane i Zoganje.

“Moguće je da se radi o tehničkoj omašci pošto na tim lokacijama nema kvarcnog pijeska pa bi u cilju izbjegavanja nepreciznosti, trebalo provjeriti ove podatke”, poručio je Bajraktari i dodao da bi granični prelaz na Sukobinu trebalo tretirati kao putnički, ali i za robni promet.

( Samir Adrović )