Direktori ispraćeni sa 734.000 eura - lokalna preduzeća široke ruke za otpremnine i naknade u posljednjih 15-ak godina

Lokalna preduzeća i turističke organizacije bivšim direktorima su za otpremnine i naknade po prestanku radnog odnosa u posljednjih 15-ak godina isplatili više od 734 hiljade eura - pokazuju podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

CDT je, preko aplikacije “Pitajte institucije” Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tražio na 140 adresa podatke o otpremninama koje su isplaćene izvršnim direktorima po prestanku funkcije, u skladu sa zaključenim ugovorom o radu.

Preduzeća i turističke organizacije, njih 24, iz Bara, Budve, Cetinja, Herceg Novog, Igala, Kolašina, Kotora, Nikšića, Pljevalja, Podgorice, Rožaja, Tivta i Žabljaka su odgovorili da su isplaćivali otpremnine.

Najviše otpremnina isplaćeno je od 2020. do ove godine, jer je smjena nekoliko vlasti izazavala i promjene “po dubini”, odnosno - razriješeni su dužnosti i direktori državnih i lokalnih preduzeća i institucija.

Najviše iznose otpremnina, od ukupno 96.800 eura, isplatilo je preduzeće Regionalna deponija “Možura” iz Bara, i to 2020. i 2021. godine. “Možura” Bar je isplatila otpremnine dvojici direktora zbog prijevremenog prestanka funkcije - Draganu Simoviću 51.358 eura i Zoranu Pajoviću 45.442 eura.

Podatke je dostavila i Turistička organizacija (TO) Bar, koja je bivšoj direktorici Nedi Ivanović 2018. isplatila 18.962 eura na ime otpremnine, a bivšem direktoru Emilu Kukalju 20.590 eura 2021.

U Budvi je najviše dobio bivši izvršni direktor Otpadnih voda Goran Pejović, koji je od marta 2021. do marta 2022. primao mjesečnu naknadu u visini zarade koju je primao prije prestanka funkcije, što je ukupno iznosilo 23.671 euro.

Bivša vršiteljka dužnoti (v. d.) izvršne direktorice Mediteran reklame Budva Ljubica Strugar, primila je 2015. na ime otpremnine 19.980 eura.

Bivši v. d. direktor Radio Televizije Budva Dragan Klarić primio je 16.877 eura otpremnine. To mu je, prema podacima dostavljenim CDT-u, isplaćeno u ratama tokom 2017. i 2018.

Na Cetinju je bivša izvršna direktorica Vodovoda i kanalizacije Cetinje Njegosava Vujanović primila otpremninu od 28.800 eura. Ona je otpremninu naplatila 2016, nakon odluke suda kojem je podnijela tužbu zbog naplate otpremine.

Cetinjski Vodovod je bivšem direktoru Miloradu Musi Mrđenoviću 2010. isplatio otpremninu od 18.840 eura, dok je bivši direktor Miloš Ražnatović ostvario pravo po osnovu prestanka funkcije direktora da mu se 20 mjeseci (od marta 2018) isplaćuje mjesečna naknada u visini od 1.200 eura - ukupno 24.000 eura.

Bivšem v. d. direktoru TO Cetinje Oskaru Huteru, aktuelnom poslaniku DPS-a, isplaćena je otpremnina od 20.984 eura 2022. Bivšoj v. d. direktorici TO Cetinje Ani Ivanović 2021. je odobreno da godinu po prestanku funkcije prima naknadu u visini zarade koju je primila u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, što ukupno iznosi 13.527 eura.

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog je bivšem direktoru Slobodanu Popoviću 2015. godine isplatila otpremninu od 22.521 euro.

Bivšim direktorima TO Herceg Novi isplaćena je naknada po prestanku funkcije, i to Bojani Blagojević 9.632 eura (2016/17), Pavlu Obradoviću 16.330 eura (2022/23) i Bogdanu Kočetanoviću 15.047 eura (2017).

Po prestanku funkcije v. d. izvršnog direktora Sportskog centra Igalo Zoran Odalović ostvario je 2017. pravo da mu se šest mjeseci isplaćuje naknada u visini mjesečne zarade prije prestanka funkcije, što je ukupno iznosilo 5.300 eura.

Bivši direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović je po prestanku funkcije ostvario pravo da godinu prima naknadu u visini mjesečne zarade koju je imao, odnosno 930,28 eura, što je ukupno 8.372 eura. On je to pravo koristio devet mjeseci.

Bivši direktori Komunalnog preduzeća Kotor su po prestanku funkcije ostvarili pravo da im se 12 mjeseci isplaćuje naknada u visini mjesečne zarada koju su primili - Zoran Mrdak je je po tom osnovu tokom 2019. i 2020. primio ukupno 22.039 eura, a Mladen Lučić ukupno 22.216 eura u periodu 2017/18.

I dvojica nekadašnjih direktora Vodovoda i kanalizacije Nikšić zaključili su sporazume o prestanku radnog odnosa i po tom osnovu im je isplaćena otpremnina - Momčilu Abramoviću 33.081 euro 2016. i Velizaru Vojinoviću 30.607 eura 2021.

Bivšem direktoru Komunalnog Nikšić Miloradu Milunoviću isplaćena je otpremninu od 23.106 eura 2011.

Bivšem direktoru direktoru RTV Nikšić Milutinu Stijepoviću prestao je radni odnos 2021. uz isplatu otpremnine od 30.564 eura.

Bivši direktori TO Nikšić primili su naknadu po prestanku funkcije - Dragica Popović 13.681 eura 2019, a Boris Muratović 12.545 eura 2021.

U Pljevljima je bivši direktor RTV Pljevlja Dejan Miličić po prestanku funkcije ostvario pravo da mu se 12 mjeseci (2023/24) isplaćuje naknada u visini mjesečne zarade, odnosno 1.255 eura, što je ukupno 15.063 eura.

“Iz TO Pljevlja su nas obavijestili da do sada nijesu isplaćivali otpremnine po prestanku funkcije direktora, ali da je u toku sudski postupak po tužbi za isplatu otpremnine bivše v. d. direktorice Vanje Vukojičić”, rekli su “Vijestima” iz CDT-a.

Od lokalnih preduzeća u Podgorici, najveću otpremninu odobrili su Plodovi Crne Gore. Oni bivšem izvršnom direktoru Vojislavu Đuroviću isplaćuju (u 12 rata, isplata počela 2023) otpremninu u iznosu od 47.653 eura.

Za bivšeg izvršnog direktora Parking servisa Podgorica Nusreta Camovića prošle godine je donijeta odluka o isplati otpremnine od 25.785 eura. Isplata otpremnine u 12 rata počela je u septembru 2023.

Bivši izvršni direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada Dragutin Đeković prošle godine je primio otpremninu od 18.124 eura.

“Iz Deponije Podgorica su nas obavijestili da do sada nisu isplaćivali otpremnine svojim direktorima, ali da je bivši direktor Arsenije Boljević ove godine podnio tužbu za poništenje odluke odbora direktora kojom je odbijen njegov zahtjev za isplatu otpremnine”, naveli su iz CDT-a.

U Rožajama je 2016. bivšem izvršnom direktoru tamošnjeg preduzeća Vodovod i kanalizacija Safetu Redžoviću isplaćena otpremnina u iznosu od 21.000 eura.

Bivši direktor Komunalnog Rožaje Huzeir Nurković primao je, shodno odluci iz 2018, naknadu u visini zarade koju je ostvario u posljednjem mjesecu mandata, što je ukupno iznosilo 14.328 eura.

Bivši direktor Parking servisa Tivat Slaviša Ognjanović po prestanku funkcije je ostvario pravo da mu se 12 mjeseci isplaćuje naknada u visini mjesečne zarade, odnosno 1.556 eura, što je ukupno 18.677. Isplata naknade počela je u julu 2023.

“TO Tivat je navela da niti jedna od prethodnih direktorica nije dobila otpremninu, ali jeste naknadu u vidu mjesečnih primanja u trajanju od godinu nakon prestanka funkcije”, kazali su iz CDT-a.

Bivši v. d. direktor TO Žabljak Borislav Nikolić primio je 2016. otpremninu u iznosu od 5.444 eura.

Na zahtjev za slobodan pristup informacijama nisu odgovorili Agencija za izgradnju i razvoj Berane, Agencija za izgradnju i razvoj Ulcinja, Društvo za upravljanje sanitarnom deponijom “Lovanja” Kotor, Fudbalski klub Budućnost Podgorica, JP za uzgoj i zaštitu divljači Ulcinj, JP za uzgoj, zaštitu i lov divljači “Dr Zoran Kesler” Nikišić, Komunalno Danilovgrad, Pomorsko-turistička agencija “KotorMar”, TO Budva, TO Plužine.

Gvozdenović: Lokalni direktori imaju veća prava od državnih funkcionera

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović, rekla je “Vijestima” da se iz dostavljenih podataka može zaključiti da su zbog zakonske neuređenosti pitanja otpremnina mnogi direktori preduzeća po osnovu prestanka funkcije ostvarili ista ili veća prava od najviših državnih funkcionera.

U nizu slučajeva se, kaže, vidi da je osnov za isplatu otpremnine bio sporazum o prestanku radnog odnosa, bez prethodne odluke o prestanku funkcije po bilo kom osnovu, što je, prema njenim riječima, s pravnog stanovništva više nego problematično, a s ekonomskog - neisplativo.

“...Ovo očigledno i dalje nije povod da se politika otpremnine precizno uredi zakonom. Bez jasnih zakonskih određenja, način na koji je regulisano pitanje otpremnine u ugovorima o radu je isključivo ostavljeno na volju i dogovor između izvršnih direktora i odbora direktora. Tako imamo širok raspon praksi - da se otpremnine ugovaraju u iznosima od 12 ili 24 mjesečne rate bruto ili neto zarada ili prosječne plate u preduzeću”.

Sagovornica objašnjava da visina zarade i drugih naknada direktora, kao i visina njegove otpremnine u slučaju prestanka funkcije, faktički i isključivo zavisi od odbora. Oni su tu, kaže, “da ponude, a direktor da to prihvati ili ne”.

“S obzirom na već ustaljenu praksu da direktori društva čiji je osnivač lokalna samouprava imaju veću zaradu nego najviši lokalni funkcioneri, a pokazalo se u nekim slučajevima i veću naknadu po prestanku funkcije, izvjesno je da je ova pitanja neophodno precizno zakonom urediti, i to što je moguće kraćem roku. I to kako po pitanju preciznih uslova pod kojima se pravo na otpremninu ostvaruje, tako i po pitanju visine otpremnine”.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )