Francuska tražila odlaganje prijema Kosova u Savjet Evrope
Izvor "Vijesti" kazao je da su Francuska i još neke zemlje neformalno tražile odlaganje donošenja odluke o prijemu Kosova, jer još nije osnovana Zajednica srpskih opština (ZSO). Na jučerašnjem pripremnom sastanku ambasadora država članica u Strazburu navodno niko nije pominjao Kosovo
Francuska i još neke države neformalno su tražile odlaganje donošenja odluke o prijemu Kosova u članstvo Savjeta Evrope na predstojećem sastanku Komiteta ministara, a na jučerašnjem pripremnom sastanku ambasadora članica nije bilo govora o tome saznaju "Vijesti".
Sjednica Komiteta zakazana je za 16. i 17. maj, a iz Savjeta Evrope "Vijestima" su potvrdili da Kosovo nije na dnevnom redu.
"Sve što možemo sada reći je da Kosovo nije sada na dnevnom redu sjednice Komiteta ministara", rekli su iz pres službe SE.
Nakon što su Politički komitet PSSE i Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojili pozitivno mišljenje o prijemu Kosova u Savjet Evrope, Komitet ministara treba da donese konačnu odluku. Komitet se obično sastaje jednom godišnje.
Izvor "Vijesti" iz diplomatskih krugova kazao je da su Francuska, i još neke zemlje, tražila odlaganje donošenja odluke o prijemu Kosova, jer tamo još nije osnovana Zajednicu srpskih opština (ZSO), dogovorena prvim Briselskim sporazumom koji su Beograd i Priština potpisali 2013. godine. Rekao je i da na jučerašnjem pripremnom sastanku ambasadora članica SE u Strazburu, "niko nije pominjao Kosovo".
Međutim, nije potpuno isključeno da se ta tačka, ipak, nađe na dnevnom redu ministarskog sastanka sljedeće sedmice.
"Malo vjerovatno, ali moguće", rekao je diplomatski izvor.
"Vijestima" je rečeno da je procjena da dvanaestak zemalja članica podržava mogućnost da se održi vanredna rasprava o Kosovu, ako ono promijeni stav o ZSO, ali da među njima nije nijedna država Kvinte, grupacije koju čine Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija i Sjedinjene Američke Države, koje nisu članica SE.
Izvor "Vijesti" je kazao da je premijer Kosova Aljbin Kurti u ponedjeljak imao neprijatan sastanak sa ambasadorima Kvinte i Evropske unije u Prištini zbog ZSO.
Osim Kurtija, na ovom sastanku su bili prisutni i njegov zamjenik, Besnik Bisljimi, kao i zamjenik kosovske ministarke spoljnih poslova, Krešnik Ahmeti, prenio je portal Kossev.info.
U saopštenju kosovske Vlade sa sastanka stoji da je Kurti podsjetio na to da su do sada važne instance Savjeta Evrope potvrdile da Kosovo ispunjava standarde i kriterijume da bude punopravna članica ove organizacije, te da su uslovi i preduslovi za to jasno naznačeni u izvještaju izvjestiteljke Dore Bakojanis koje Kosovo ispunjava, uključujući i odluku koja se godinama čeka za manastir Dečane.
Kosovo je, kazao je Kurti, "najdemokratskija zemlja na zapadnom Balkanu – sa naprednim ustavom koji nudi zagarantovana i proširena prava za nevećinsku zajednicu koja premašuju čak i međunarodne standarde", a to su, ističe, ocijenili "eminentni pravnici Savjeta Evrope". U saopštenju nije navedeno šta su govorili ambasadori Kvinte i EU.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSSE) usvojila je 16. aprila većinom glasova, Nacrt mišljenja o prijemu Kosova u Savjet Evrope. Za je glasao 131 član PSSE, protiv 29, a uzdržano je bilo 11 od ukupno 171 prisutnog.
Delegacija Crne Gore u PSSE različito je glasala o Nacrtu mišljenja o prijemu Kosova u Savjet Evrope. Šefica Delegacije Maja Vukićević (Demokratska narodna partija) glasala je protiv, član Delegacije Boris Mugoša (Socijaldemokrate) glasao je za, dok je uzdržan bio Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad).
Čarapić je prethodno na Političkom komitetu PSSE podržao amandman sedam predstavnika Italije i jednog člana delegacije Mađarske koji podrazumijeva prvo ispunjenje uslova oko zajednice srpskih opština, pa tek nakon toga prijem Kosova u Savjet Evrope. Taj amandman, međutim, nije usvojen.
Vukićević je na sjednici kazala da iako je Crna Gora priznala Kosovo, svi imaju pravo na svoje mišljenje.
"Glasaću u ime onih koji su mi dali glas", poručila je Vukićević i ukazala na značaj Kosova za sve Srbe, "bez obzira gdje žive".
Ponovila je da aplikaciju Kosova za članstvo u SE vidi problematičnom iz više razloga, a prvi je "što se radi o teritoriji koja je još sporna", jer je ne priznaje više od polovine zemalja članica Ujedinjenih nacija, a takođe ni nekoliko zemalja EU, poput Grčke, Španije, Kipra, Rumunije i Slovačke.
Vukićević je glasala protiv i na sjednici Komiteta za politička pitanja i demokratiju PSSE, krajem marta.
Vlada se još nije izjasnila kako će glasati na sjednici Komiteta ministara koji donosi konačnu odluku, a gdje Crnu Goru predstavlja ministar vanjskih poslova Filip Ivanović.
On je, sredinom aprila, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini, kazao da kad pitanje članstva Kosova dođe na dnevni red Komiteta ministara, Crna Gora će, "slijedeći svoje vanjskopolitičke principe, uz razmatranje ishoda glasanja PSSE, zauzeti svoj stav".
Prethodno je, krajem marta, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla u Prištini da će Podgorica podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope kada o tome bude odlučivao Komitet ministara te organizacije.
"Crna Gora će u maju na sjednici Komiteta ministara podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope. Na taj način ćemo definitivno podržati Kosovo po svim važnim pitanjima u oblasti evropskih integracija", rekla je Gorčević na konferenciji za novinare sa zamjenikom premijera Kosova Besnikom Bisljimijem.
To je izazvalo oštru reakciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
"Vidio sam ovu ministarku iz Crne Gore, koja je sva ustreptala, kako se zove, Gorčević. Sram ih bilo sve zajedno. Pošto oni misle da imaju pravo i da je normalno da se hvale time kako nam otimaju teritoriju i kako imaju pravo da se tako bahato ponašaju ne bi li se izvinili Amerikancima ili nekome što je jedna časna žena u Savjetu Evrope, Maja Vukićević glasala protiv njihovog prijema, pa sad otišli brže bolje u Prištinu da im se izvinjavaju naglavačke", rekao je Vučić na konferenciji za medije.
Na tu izjavu nije bilo javnih reakcija iz crnogorske Vlade.
Na dnevnom redu mjere protiv Rusije, Deklaracija iz Rejkjavika...
Na dnevnom redu sjednice Komiteta ministara 16. i 17. maja biće razmatrane mjere koje Savjet Evrope preduzima kao odgovor na punu agresiju Rusije na Ukrajinu, kao i sprovođenje Deklaracije iz Rejkjavika o teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, Moldavije i Gruzije, usvojene na Samitu šefova država i vlada prošle godine.
Ministri će, kako je navedeno u Nacrtu dnevnog reda, razmatrati Okvirnu konvencije o vještačkoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, zatim saradnju SE sa EU, rad Savjeta Evrope u oblastima poput ljudskih prava, izvještaj generalne sekretarke SE, dok će na kraju sjednice Lihtenštajn predati predsjedavanje Komitetom Litvaniji.
Ministri spoljnih poslova će se dogovoriti i terminu novog sastanka, a 16. maja učestvovaće na svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja Savjeta Evrope.
( Biljana Matijašević )