Spajić: I korisnici srazmjernih penzija će primati minimalnu penziju od 450 eura, najkasnije od 2025.
Spajić pojasnio da bi razliku do 450 eura plaćala država, ministarka Nišić jerekla da je 3.500 do 4.000 penzionera za koje bi morao da se doplaćuje taj iznos
Predsjednik Vlade Milojko Spajić rekao je da će najkasnije od iduće godine i korisnici koji primaju srazmjerne penzije imati iznos minimalne penzije od 450 eura.
On je to rekao na pres konferenciji nakon sjednice Vlade. Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišićje rekla da je, prema procjenama, 3.500 do 4.000 penzionera za koje će država doplaćivati iznos.
Spajić je naveo da su Nišić ovlastili da potpiše sporazum sa Bosnom i Hercegovinom, kako bi se zaokružila razmjena podataka o penzionerima iz ove zemlje.
"Na taj način ćemo imati informacije kolike naši građani primaju penzije iz tih područja a razliku bi plaćala Crna Gora do 450 eura. Ta inicijativa će ići prema Skupštini najkasnije od sljedeće godine. Svi koji primaju srazmjerne penzije u Crnoj Gori, koje su bile mizerne će dobiti dostojanstven tretman od države", istakao je Spajić.
Spajić je pojasnio da Crna Gora nije imala sve podatke radi nepotpisanih sporazuma sa zemljama regiona, zbog čega oni sa srazmjernim penzijama nisu prvobitno uključeni u povećanje.
Srazmjerni penzioneri su pravo na penziju stekli objedinjujući radni staž koji su imali iz dvije ili više bivših jugoslovenskih republika, na osnovu međudržavnih ugovora. Penzioni fond svake države je izračunao iznos penzija koji treba da im isplaćuje za radni staž koji su imali na njenoj teritoriji.
Za ove penzionere ne važi granica minimalne penzije, pa većina prima znatno niže iznose. Oni većinom nisu primali ni jednokratne pomoći koje je proteklih godina dijelila Vlada.
Nišić je kazala da je srazmjernih penzionera ukupno 13 do 14.000 eura, ali da se neće doplate vršiti u svim slučajevima, jer neki imaju penzije više od 450 eura. Istakla je da do sada nisu imali dovoljne baze podataka za zemlje regiona, ali i kada se saberu dvije ili tri penzije iz bivše Jugoslavije, one su bile ispod 200 eura.
"Da bi se to efikasno sprovelo, morali smo da imamo stalnu razmjenu podataka i potpišemo i određene sporazume. U skupštinskoj proceduri je sporazum sa Albanijom, danas je usvojen izvještaj o svim prethodnim pregovorima sa BiH a vrlo brzo će sporazum biti potpisan, naći će se u skupštinskoj proceduri. Od 1. juna počinje da se primjenjuje i sa Rumunijom i sa Albanijom, dok sa svim ostalima imamo razmjenu podataka", kazala je ona i naglasila da je proces sa BiH tekao sporo, jer je započet tokom 2011. godine.
Dodala je da su pregovori sa BiH stali tokom 2015. a da su nastavljeni na jesen 2023.. Pojasnila je da su sporazumi važni jer važe za prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i maternistva, za slučeajeve povreda na radu, nezaposlenosti...
( Mirko Kotlaš )