Čiji su naši stećci - sumnja se da je dio nacionalnog blaga Crne Gore završio u Zemaljskom muzeju BiH
U Sarajevu tvrde da posjeduju dokumentaciju za svaki eksponat i da cijela kolekcija potiče sa lokaliteta u Bosni i Hercegovini
Nevladina organizacija Breznica iz Pljevalja uputiće Ministarstvu kulture Crne Gore inicijativu da se obrate svojim kolegama u Bosni i Hercegovini “kako bi se riješila dilema da li su neki od stećaka ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu odnijeti iz Pljevalja krajem 19. vijeka”. U Sarajevu ističu da za svaki stećak imaju dokumentaciju iz koje se vidi sa kojih su lokaliteta doneseni u Muzej.
Usred unutarcrnogorske polemike o stećcima iz Pljevalja koji su prije dvanaest godina odnijeti iz te opštine u Cetinje, o čemu su Vijesti već pisale, Milorad Mitrović, izvršni direktor NVO Breznica, je kazao da postoji i “dilema da li su neki od stećaka ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu odnijeti iz Pljevalja krajem 19. vijeka”.
“Još 1878. godine, nakon Berlinskog kongresa, pa sve do 1908. kada se Austrougarska povukla sa prostora pljevaljskog kraja, dakle u periodu od 30 godina, odnijela je brojne i izuzetno vrijedne stećke, koji se i danas nalaze pred Zemaljeskim muzejom u Sarajevu. Danas se oni tamo predstavljaju kao kulturno-istorijski spomenici Bosne i Hercegovine, odnosno grada Sarajeva. Nikada niko nije ni tražio da se oni vrate zajednici kojoj to i pripada i zajednici od koje su oni poharani i odneseni. Postavlja se pitanje ko stoji iza ovoga i ko želi da uništi i utre znamenite tragove istorije sa ovih prostora, ili ko stvara novu - lažnu istoriju Crne Gore”, naveo je Mitrović.
Zbog toga će NVO Breznica, kako kaže njen izvršni direktor, uputiti inicijativu Ministarstvu kulture ne bi li sa svojim kolegama u BiH razjasnili poreklo stećaka koji se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH (ZMBiH), u Sarajevu.
Lejla Bečar Genjac, kustoskinja za ranoosmanski period Zemaljskog muzeja BiH, kaže da su stećci koji se nalaze u posjedu ZMBiH uglavnom postavljeni ispred muzeja, te u Botaničkoj bašti. Dio su kolekcije, objašnjava Bečar Genjac, koja je osnovana 1913. godine, kada je Muzej i otvoren na današnjoj lokaciji. Kolekcija je posljednji put dopunjena osamdesetih godina prošlog vijeka.
“Kustosi ZMBiH koji su radili na pomenutoj kolekciji su vodili dokumentaciju o svakom spomeniku pojedinačno, tako da mi, danas, imamo informacije o svim stećcima koji pripadaju ZMBiH. Niti jedan od tih stećaka nije pronađen, odnosno donesen sa lokaliteta van Bosne i Hercegovine.
“Problem dislokacije stećaka je, nažalost, i dalje prisutan i inicijative da se oni vrate, zaštite i čuvaju na mjestu porijekla, ukoliko ima uslova za to, su vrlo pohvalne. Iskreno se nadam da će Crna Gora pokazati odgovornost i zaštititi svoje spomenike kulture, bolje nego što to radimo mi”, kazala je Bečar Genjac.
Ona dodaje da su svi stećci u vlasništvu Zemaljskog muzeja doneseni sa lokaliteta sa područja BiH, najjužnije sa lokaliteta Bileće (Radimilovića Dubrave) i Neuma (Vranjevo selo).
“Zemaljski muzej BiH je na ovoj lokaciji od 1913. godine, znači četiri godine, kako kaže Mitrović, nakon što Austo-Ugarska povukla sa pljevaljskog kraja. Mislim da te stećke treba tražiti negdje drugo”, poručuje visa kustoskinja ZMBiH.
Bečar Genjac je kazala da zvaničan upit od crnogorskog Ministarstva kulture nisu dobili još uvijek i, ukoliko ga dobiju, da će vrlo rado izaći u susret i ponuditi njihovu dokumentaciju na uvid kako bi se utvrdilo porijeklo i riješile nedoumice.
Predsjednik NVO Breznica Milorad Mitrović pozvao je premijera Milojka Spajića i ministarsku kulture Tamaru Vujović da preduzmu odgovarajuće mjere i vrate u Pljevlja stećke, koje je Narodni muzej Crne Gore 2012. odnio iz sela u okolini Pljevalja. Stećci su izloženi u dvorištu Biljarde na Cetinju.
Tvrdi da je “ukradeno” ukupno pet stećaka starih nekoliko vjekova - dva iz sela Mataruga i Marine šume, a jedan iz Potkrajaca.
Kazao je da su odustali od podnošenja inicijative za vraćanje stećaka koji su iz Pljevalja sa više lokacija odnijetih 2012. godine i izloženih ispred biljarde na Cetinju, jer je u saznanju da je takvu inicijativu podnijela Opština Pljevlja.
Nakon izmještanja stećaka u septembru 2012. na optužbe je odgovorio Pavle Pejović, tadašnji direktor Narodnog muzeja iz Cetinja.
“Kulturno blago, ma gdje se nalazilo, je vlasništvo države, ničije drugo. Ako država procijeni da je nešto od interesa za njeno kulturno blago, ima pravo da uradi ovo što je uradila. A ja sam sve ovo organizovao na osnovu ovlašćenja Ministarstva kulture, tj. države Crne Gore”, rekao je Pejović.
Iz Ministarstva kulture su rekli da će nakon dobijanja zvanične inicijative “postupiti u skladu sa zakonom”.
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, kojih u Crnoj Gori ima na više od sto lokaliteta a tri, na Grčkom groblju i Bari Žugića na Žabljaku, kao i na Grčkom groblju u Plužinama, od 2016. godine su pod zaštitom UNESKO.
U prvobitnom tekstu, umjesto Lejli Bečar Genjac, kustosu za ranoosmanski period, citirane izjave iz Zemaljskog muzeja BiH pripisane su Adisi Letić, višoj kustoskinji.
Izvinjavam se čitaocima i gospođama Bečar Genjac i Letić.
Vukašin Obradović
Hvala!
( Goran Malidžan, Vukašin Obradović )