Igra dobrog i lošeg policajca: Da li će rezolucija o Srebrenici srušiti Vladu

U Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) ima dosta nezadovoljstva zbog najave premijera Milojka Spajića da će Vlada podržati Predlog rezolucije o Srebrenici, a odluka o ostanku u vlasti biće poznata narednih dana.

To je rekao izvor “Vijesti” iz DNP-a, dok iz Socijalističke narodne partije (SNP) nezvanično kažu da su političke tenzije zbog najavljene podrške rezoluciji UN-a počele da splašnjavaju.

Analitičar i građanski aktivista Stefan Đukić ne vjeruje da će DNP izaći iz vlasti i smatra da je to samo priča za birače i “igra dobrog i lošeg policajca”, s obzirom na to da je njihov koalicioni partner Nova srpska demokratija (NSD) najavila da će ostati u vlasti.

“Kakav je kome (Andrija) Mandić i (Milan) Knežević to je već pitanje za posmatrača. Njihov cilj je rekonstrukcija Vlade, oni neće raditi ništa da naškode tom cilju”, rekao je Đukić “Vijestima”.

Suština je, kako je dodao, da nemaju nikakvu konkurenciju koja će da ih napadne u ovom trenutku i kaže “vi niste pravovjerni, vi niste dobri Srbi, ako ostajete u ovoj Vladi”.

Ne vjeruje da će birači kazniti DNP ili NSD, jer “ne živi se od rezolucija, ne zapošljava se preko glasanja i preko amandmana”.

Ako bi DNP uskratio podršku Vladi, ona ne bi “pala”, ali bi je od toga dijelio samo jedan glas. Vladajuća većina ima 46 poslanika, među kojima su četiri DNP-ova. Njihovim eventualnim odlaskom iz vlasti, većina bi se “spustila” na 42 glasa - jedan više nego što je potrebno za izbor Vlade. Međutim, ako bi vlast napustilo i devet poslanika NSD-a i dva SNP-a, Spajićev kabinet bi nesumnjivo bi izgubio većinu, osim ako u suprotnom ne bi uskraćenu podršku nadomjestio glasovima opozicije.

DNP je najavila preispitivanje podrške Vladi nakon što je Spajić u četvrtak u Skupštini na premijerskom satu najavio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici. Lider NSD-a i predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će njegova partija ostati u vlasti i “uskoro će postati dio Vlade”.

“Vijestima” je iz DNP-a nezvanično rečeno da u toj partiji ima dosta nezadovoljstva i poziva da se napusti vlast zbog Spajićeve najave podršci predlogu rezolucije UN-a, ali da se još ne zna šta će o tome reći stranački organi.

“Nemamo definisanu odluku, ali će biti poznata narednih dana”, rekao je izvor iz Kneževićeve partije, dodajući da u stranci nije bilo razgovora o tome da li bi predlaganje, odnosno usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu, što je juče tražio lider DNP-a Milan Knežević, moglo da bude mjera kompomisa da DNP ostane u vlasti.

Sagovornik je rekao da misli da će NSD i SNP Vladimira Jokovića ostati u vlasti, odnosno da joj neće uskratiti podršku zbog rezolucije o Srebrenici.

“Vijestima” iz SNP-a nisu odgovorili hoće li povući podršku Spajićevoj Vladi zbog Srebrenice. Izvor iz te stranke rekao je da misli da su političke tenzije zbog premijerove najave podrške rezoluciji UN-a počele da splašnjavaju, i da očekuje da će se prilike smiriti kad parlamentarna većina ili Vlada predaju u skupštinsku proceduru predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović u četvrtak je u Skupštini rekla da ministri iz SNP-a na sjednici Vlade neće podržati Rezoluciju o Srebrenici.

Međutim, Vlada se juče nije izjašnjavala o tom pitanju.

“Nije se raspravljalo. Nema potrebe za raspravom”, rekao je Spajić juče na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

“Vijestima” je nezvanično objašnjeno da Vlada ne mora nužno odlučivati na sjednici o predlogu rezolucije, osim ako nekome to pitanje bude sporno i ako ne zatraži glasanje, te da je moguće i da se premijer i ministar vanjskih poslova sami dogovore, i da potom ministar proslijedi otpravniku poslova u Njujorku instrukciju kako da glasa.

Rezolucijom, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, traži se da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Glasanje u Skupštini Ujedinjenih nacija trebalo je da bude 2. maja, ali je odloženo. Novi termin glasanja još nije utvrđen. Vlada je najavila podnošenje dva amandmana na rezoluciju.

Iako se u rezoluciji ne pominje nijedan narod niti država, Vlada navodno namjerava da amandmanom na preambulu Nacrta rezolucije traži da se uvrsti stav “ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini”. Drugi amandman odnosio bi se na “potvrđivanje nepovredivosti opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama”.

Spajić je u četvrtak u intervjuu TVCG rekao da nema nestabilnosti i da rekonstrukcija Vlade ostaje nakon dobijanja IBAR-a (Izvještaj i procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24).

“Jako je bitno da se proširenje Vlade desi i relaksacija ministarstva koji su pod pritiskom. Poslije pola godine ćemo uraditi internu evaluaciju da vidimo gdje škripi u Vladi i napraviti efikasniju Vladu proširiti je, a političke predstavnike etničkih grupa pojačati i ja podržavam takve inicijative”, naveo je Spajić.

Smatra da nema mimolaženja, naročito ne velikih.

“Potpisali smo koalicioni sporazum koji je njemačkog tipa. Gospodin Mandić nije blokirao odluke i nijesmo imali probleme što se tiče kredibilnog članstva u NATO i dobrosusjedske saradnje”, istakao je Spajić.

Lekić: Ozbiljno proučiti i varijantu uzdržavanja od glasanja

Lider Demosa i dugogodišnji diplomata Miodrag Lekić ocijenio je da niko normalan ne može negirati “užas kukavičkog zločina” u Srebrenici, kao i da je nemoguće negirati da potencijalna rezolucija u UN ima političke funkcije i posljedice u sada složenom međunarodnom kontekstu - sve to govori da je ukupna tema jako osjetljiva.

“Ona je posebno osjetljiva za Crnu Goru, koja pokazuje da se (pre)lako izbacuje iz stabilnosti, posebno uticajima iz regiona”, rekao je Lekić “Vijestima”.

Smatra da je posebno u svjetlu nepoznatih posljedica, rizika i moguće destabilizacije regiona, usvajanje najnovije rezolucije, njenih nedovoljno poznatih političkih motiva u ovom trenutku, kao i zbog očiglednog djelovanja mnogih političkih huškača i trgovaca tragedijom u Srebrenici – crnogorska strana ima razloga da ozbiljno prouči i varijantu uzdržavanja od glasanja u UN.

“Takav mogući stav, s ciljem sprečavanja destabilizacije regiona, bi valjalo ozbiljno prezentovati, argumentovati i konsultovati u EU, imajući u vidu proklamovani evropski prioritet u oblasti spoljne politike Crne Gore”, rekao je.

Lekić kaže da sve države reaguju na međunarodnom planu na bazi svog nacionalnog interesa, što nije slučaj u Crnoj Gori u kojoj postoji više nacionalnih interesa - najmanje četiri, kao posljedica “zapuštenog društva i prilično srušene državne kohezije”.

“Presude međunarodnih sudova koje su činjeničke vrijednosti za sebe i kao takve za poštovanje, ne znači da one automatski opredjeljuju donošenja političkih odluka koje su od velikog značaja za stabilnost zemlje i regiona”, rekao je Lekić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je juče da je “sraman čin” podrška Crne Gore najavljenoj rezoluciji Generalne skupštine UN.

“Što se tiče Crne Gore, naravno da nam nije ugodno, ali nećemo zaboraviti” rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, dodavši da nije očekivao da će Crna Gora “nastaviti tako brutalnu politiku prema Srbima” jer je ranije priznala nezavisnost Kosova i “ima neki odnos prema BiH, ne računajući da je tu i Republika Srpska”.

Doskorašnji šef srpske diplomatije, sada ministar unutrašnjih poslova te države, Ivica Dačić ocijenio je najavu Crne Gore “sramnom i nečuvenom”.

“Rezolucije na rezolucije”

Komentarišući zahtjev Milana Kneževića da Vlada predloži rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Stefan Đukić navodi da Crna Gora tri, četiri godine ima “rezolucije na rezolucije”.

“Podsjetimo se kada je bila isto tako odjednom Rezolucija o Srebrenici u Skupštini 2021. da su onda Demokrate, kako bi imali komunikaciju (sa biračima), predložile rezolucije o Velici i Pivi. Da li je to pokazatelj da mi živimo u nekom zdravom društvu? Nije, čim je stalna potreba da se vraća, da se govori čije su žrtve veće, čiji su zločinci suroviji i slično. Dakle, jedan primitivan način vođenja politike, u kojem nema zdravog aktera, svi su podjednako u krivi”, kazao je.

Smatra da samo pitanje kada će ko da “upali dugme” kada mora preko neke rezolucije da dokazuje svoju pravovjernost prema ovoj ili onoj naciji, prema ovoj ili onim saveznicima, itd.

Milan Knežević je juče pozvao Spajića da do petka dostavi predlog rezolucije o Jasenovcu, kako bi po skraćenoj proceduri u Skupštini osudili “genocid nad srpskim, jevrejskim i romskim narodom”.

Spajić je na konferenciji za novinare rekao da je to politička rezolucija, više nego tehnička i da je “svojstvenije da se to desi u Skupštini i da parlamentarna većina napravi neki predlog rezolucije”.

“Mi kao Vlada ne bježimo od odgovornosti i posla, tako da - dogovorićemo se”, rekao je Spajić.

Iz DNP su u četvrtak, nakon premijerskog sata, saopštili da je grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima.

To je juče na sjednici Skupštine ponovio poslanik DNP-a Milun Zogović, navodeći da u tom sporazumu piše da se “potpisnici obavezuju da neće podržavati akte koji mogu narušiti koheziju društva, ili izazivati nepotrebne tenzije”.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, odgovarajući Zogoviću, rekla je da se Crna Gora već u prethodnom periodu odnijela po pitanju Srebrenice i da je to pitanje koje ne bi trebalo koristiti u političke svrhe.

"Složena stvar sa poimanjem genocida na međunarodnom planu"

Lekić je kazao da je nakon usvajanja više rezolucija o zločinima i genocidima na teritoriji Crne Gore kroz istoriju u Skupštini, bilo primjedbi da to degradira značaj Rezolucije o Srebrenici.

Podsjeća da se mogu čuti glasovi iz Izraela da proglašavanje genocida u Srebrenici umanjuje težinu i značaj, po njima "pravog" genocida holokausta.

"Ova argumentacija dobija na težini kada se sjetimo da istrebljenju 6 miliona Jevreja u njemačkim logorima nije prethodio građanski rat u kojem bi Jevreji ratovali protiv nacista", kazao je.

Ukazije da je na međunarodnom planu stvar složena sa poimanjem, proglašenjem, (ne)priznavanjem genocida.

Navodi primjer Francuske koja je 2012. godina donijela Zakon o genocidu nad Jermenima 1915 – 1917. u Turskoj, koji podrazmijeva krivičnu odgovornost građana ukoliko negiraju zakonski član o tom genocidu.

"Turska, čije su formacije počinile takav čin, oštro i dosljedno, od Ataturka do Erdogana negira postojanje navedenog genocida na svojoj teritoriji. S druge strane, upravo turski predsjednik javno saopštava da je Izrael posljednjih mjeseci počinio genocid u Gazi gdje je do sada, prema zvaničnim podacima, ubijeno oko 50 hiljada Palestinaca", navodi Lekić.

Prosrpski mediji i organizacije zovu SPC i stranke na proteste

Portal IN4S pozvao je građane, prosrpske stranke i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori na “organizovani otpor” i masovne proteste zbog najave premijera da će Vlada podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Poziv IN4S prihvatili su Miholjski zbor i Stupovi, pravoslavna bratstva bliska SPC, zatim Savez Srba iz Crne Gore sa sjedištem u Beogradu i NVO Serdar.

NSD, DNP i SNP nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će podržati ove proteste.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )