Klimatske promjene prijete zdravlju ljudi više nego što mislimo

Opšte je uvjerenje da su klimatske promjene najveća prijetnja ljudskom zdravlju. Globalni porast temperature od 2°C, prag koji će vjerovatno biti premašen do kraja vijeka, mogao bi da odnese čak milijardu života. Uzrok tome biće ekstremni vremenski uslovi, periodi ekstremnih vrućina, suše, poplave, izbijanja zaraznih bolesti i nestašica hrane. Ali, situacija bi u stvarnosti mogla biti daleko gora jer trenutne prognoze ne uzimaju u obzir neizbježno povećanje antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno otpornost patogena na antimikrobne ljekove.

Klimatske promjene bi mogle imati veliki uticaj na AMR, jer je sve više dokaza da nepovoljne vremenske prilike i rastuće temperature olakšavaju pojavu i širenje patogena otpornih na ljekove. Međutim, povećani rizik od rezistencije na ljekove ne ignorišu samo modeli koji mjere uticaj klimatskih promjena na javno zdravlje već i politike za borbu protiv globalnog zagrijevanja. Ovo je ogroman previd koji će ometati našu sposobnost da liječimo infekcije i štitimo javno zdravlje.

Uprkos tome što postoji vjerovatnoća da izumre 11.000 vrsta, sve toplija planeta zapravo bi mogla da poboljša uslove za bakterije i gljivice. Više temperature obično su povezane sa povećanim rastom bakterija i stopama infekcije. Pored toga, zagrijevanje može izvršiti i selektivni pritisak na mikrobe da mutiraju i razviju otpornost na antibiotike. Nedavna studija u Kini otkrila je da je povećanje temperature vazduha za 1°C povezano sa porastom infekcija bakterijom Klebsiella pneumoniae za 14% i povećanjem infekcije bakterijom Pseudomonas aeruginosa za 6%; obje bakterije su otporne na ljekove.

Slično tome, ekstremne vremenske prilike, posebno poplave i suše, doprinijeće širenju zaraznih bolesti koje se prenose vodom, poput kolere i tifusa, kao i povećanju otpornosti na ljekove. Takve vremenske prilike obično ometaju pristup vodi za piće i kanalizaciji, što otežava kontrolu infekcije i prevenciju. Uz to, velika gustina naseljenosti u gradovima obično ubrzava prenošenje patogena. Prema nekim procjenama, klimatska kriza bi do 2050. mogla da raseli 1,2 milijarde ljudi, a to bi vjerovatno rezultiralo još većom prenaseljenošću gradova.

Antimikrobna rezistencija se već smatra globalnom krizom koja eskalira. Tokom 2019. godine, skoro pet miliona smrtnih slučajeva povezano je sa AMR-om, što je otpornost na ljekove učinilo jednim od najvećih svjetskih ubica. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi AMR kao jednu od deset najvećih prijetnji globalnom zdravlju, zajedno sa klimatskim promjenama, a svjetski lideri su ozbiljni u pogledu rješavanja ovog problema: sastanak na visokom nivou o AMR biće održan u septembru na marginama Generalne skupštine UN-a.

Mnogi, međutim, i dalje vjeruju da problem AMR-a nije direktno povezan sa globalnim zagrijevanjem. Na primjer, najnoviji Lancet Countdown report o javnom zdravlju i klimatskim promjenama ne pominje AMR, otpornost na ljekove ili antibiotike. Slično tome, Quadripartite Secretariat for One Health - koji čine Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a, Program UN-a za životnu sredinu, SZO i Svjetska organizacija za zdravlje životinja - nije proučio vezu između globalnog zagrijevanja i AMR-a, a nije ni procjenjivao uticaj AMR-a na zdravstvene rizike od klimatskih promjena.

Međunarodna zajednica ozbiljno potcjenjuje uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi i našu sposobnost da ih liječimo. Da bismo se pripremili za rastuću AMR krizu, moramo više ojačati prevenciju i kontrolu infekcija i, što je još važnije, obezbijediti razumnu upotrebu efikasnih antibiotika. Pored toga, biće potrebno razviti nove antibiotike, što je često neprivlačno za farmaceutske kompanije, a moraće se donijeti i prave investicione odluke i podsticaji kako bi se osiguralo da postojeći antibiotici stignu do onih kojima su potrebni.

U tom cilju, neke organizacije, poput moje Globalno partnerstvo za istraživanje i razvoj antibiotika (GARDP), podstiču otkrivanje novih ljekova i rade na poboljšanju pristupa ključnim antibioticima koji su već na tržištu, posebno za one koji žive u zemljama sa nižim prihodima. Pravedna upotreba i distribucija antibiotika postaće sve važnija jer i AMR, kao i klimatske promjene, obično najteže pogađa najsiromašnije grupe ljudi.

Ovi koraci, međutim, nisu dovoljni. Kreatori globalnih politika moraju značajno povećati finansiranje istraživanja AMR-a kako bi bili sigurni da su spremni da odgovore na nove oblike rezistencije na ljekove uzrokovane, direktno ili indirektno, globalnim zagrijevanjem. Za to će, biti potrebno da bude AMR uključen u nepredviđene situacije povezane sa klimatskim promjenama i, još važnije, da se otpornost na ljekove i porast temperature posmatraju kao međusobno povezani a ne odvojeni problemi (počevši od sastanka o AMR-u na visokom nivou u UN septembru i ovogodišnje Konferencije UN o klimatskim promjenama (COP29) u Bakuu). U suprotnom, efikasnost postojećih ljekova će oslabiti baš u trenutku kada su najpotrebniji.

Autor je izvršni direktor Globalnog partnerstva za istraživanje i razvoj antibiotika (GARDP)

Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N.R.)

( Dr Manica Balasegaram )