Protić na bolovanju, završnu riječ u "državnom udaru" nije mogla da da koleginica na zamjeni

Zbog toga su negodovali branioci i okrivljeni. Smatraju da to nije slučajnost te da se SDT poslužio ovim manevrom da bi se postupak i nakon osam godina suđenja i dalje prolongirao

8696 pregleda6 komentar(a)
Sa jednog od prethodnih ročišta, Foto: Luka Zeković

U Višem sudu u Podgorici danas je izvođenjem dokaza nastavljeno ponovljeno suđenje u predmetu „državni udar“. Iako je bilo planirano da nakon okončanog dokaznog postupka, specijalni tužilac, odbrana i okrivljeni daju završne riječi, to se nije dogodilo jer se specijalna tužilteljka Jelena Protić nalazi na bolovanju.

Specijalna tužiteljka Marija Raspopović, koja je danas na glavnom pretresu zamijenila koleginicu, rekla je da ona ne može dati završnu riječ.

Zbog toga su negodovali branioci i okrivljeni. Smatraju da to nije slučajnost te da se SDT poslužio ovim manevrom da bi se postupak i nakon osam godina suđenja i dalje prolongirao. Okrivljeni Milan Knežević i Andrija Mandić, koji su odlukom suda od ranije bili udaljeni sa ročišta do kraja dokaznog postupka, danas su došli na ročište glavnog pretresa, očekujući završne riječi.

Tužiteljka Raspopović je kazala da će za tražiti odlaganje davanja završnih riječi.

Knežević je naveo da je u pitanju skandal i klasična opstrukcija SDT-a te da je nemoguće i nedopustivo da tužilaštvo čini ovaj korak nakon više od 200 održanih ročišta i promjene pet postupajućih tužilaca. Izrazio je sumnju da postupak tužilaštva ima i političku pozadinu i dodao da je postupanje bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i Saše Čađenovića bilo poštenije od ovih sad, jer nijesu krili svoje namjere da žele da ih drže u zatvoru. Dodao je da je popio šaku tableta da bi se danas odazvao sudu.

Advokat Nikola Medojević smatra da je SDT za danas trebalo da ima pripremljenu završnu riječ, jer se ona očekivala. Advokat Miroje Jovanović je izrazio sumnju da se ova situacija nije dogodila slučajno i da završne riječi možda neće biti ni u junu, ukoliko SDT odluči da opet promijeni tužioca. Prihvatajući žalbe advokata odbrane.

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo prvostepenu presudu u ovom predmetu.

“Vijeće je ukinulo prvostepenu presudu jer su u postupku njenog donošenja i u samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti ni činjenični ni pravni zaključci u prvostepenoj presudi, kako u odnosu na postojanje krivičnih djela za koje su optuženi oglašeni krivim, tako i u odnosu na postojanje njihove krivice za ta djela”, navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.

Oni su tada pojasnili da su, odlučujući u drugostepenom postupku o izjavljenim žalbama protiv presude specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, uvažili žalbe branilaca optuženih i žalbu optuženog Bratislava Dikića, u dijelu kojom su optuženi oglašeni krivim da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju...

Ukinutom presudom lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine.

Organizatori te grupe - Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.

Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.

Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.

Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora. U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede DF i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi. Kriminalna organizacija, navodi se, planirala je da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera, a aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.