Predsezona dobra, Martinović tvrdi da Crna Gora spremno čeka turiste
Na sjednici Odbora za turizam saslušan ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović
U crnogorskim hotelima boravi oko 23 odsto više gostiju nego lani, pripremama smo pristupili ozbiljno i očekujemo da će rezultati ove ljetnje turističke sezone biti dobri.
To je na kontrolnom saslušanju pred Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kazao ministar turizma Vladimir Martinović. On je saslušavan na temu, da li je Crna Gora spremna za ljetnju turističku sezonu.
Osim njega, planirano je da se sasluša i direktor Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom Mladen Mikijelj, ali on nije prisustvovao sjedinici.
Poslanici vlasti i opozicije su između ostalog pitali Martinovića, kada sezona počinje, da li je Budva spremna za turiste, jesu li gradilišta zaustavljena, da li će biti nestašica u snabdijevanju vodom, šta će se uraditi sa dugogodišnjim problemima radne snage i aviodostupnošću, koliko je gostiju u hotelima...
Martinović je naveo da na dio pitanja ne može dati odgovore, jer nisu u nadležnosti tog resora.
Istakao je da je sezona počela 1. maja te da očekuju dobre rezultate. Kako je kazao, po podacima Nacionalne turističke organizacije sa presjekom na 9. maj, u državi je bilo gotovo 42 hiljade turista. On je kazao da je to 8,2 odsto više nego prošle godine. Kako je naveo, hoteli sa 4 i 5 zvjezdica čine više od polovine ukupnog broja, pa je onih sa četiri oko 215 hotela, a onih sa pet zvjezdica 37.
"U hotelima je više od 22 hiljade gostiju , odnosno 23,16 odsto više nego prošle godine. Registrovanih hotela je 500, a njima ima oko 50.000 ležajeva. Mogu konstatovati da se pripremi sezone pristupilo ozbiljno i da je za očekivati i da će rezultati biti na zadovoljavajućem nivou, gdje će veliku korist imati i država, i građani i privreda", naveo je on.
Dugogodišnje pitanje manjka radne snage u toku ljeta kaže Martinović, rješavaju i kroz projekat "Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi", koji finansira Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ). Ovim projektom se stvaraju uslovi za lakše zaposlenje sezonskih radnika i razvija web portal za prijavu i odjavu radnika,
Martinović je dodao da bilježe porast broja domaćinstava u ruralnim područjima te da imaju i 600 hiljada eura, da pomognu razvijanje ruralnog turizma. Kako kaže, Podgorica će ovog ljeta imati avio-povezanost sa 45 destinacija, dok će Tivat imati linije ka 40. Istakao je da je let ka Minhenu otkazan radi globalnih političkih razloga jer je iznajmljivanje aviona, bilo povezano sa letovima do Izraela.
"To Montenegro je imao u planu letove ka Minhenu i Tel Avivu, ali su otkazani radi političke situacije i rentabilnosti", kazao je Martinović. ,
Olakšati i Uzbekistancima
Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović je naveo da se izazovi u turizmu mogu riješiti samo strateški, partnerski i sinhronizovanim radom privrede i institucija.
Naveo je da je Vlada krajem aprila donijela odluku o o privremenom oslobađanju od pribavljanja viza za državljane Saudijske Arabije, Egipta, Jermenije, Kazakstana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), pa apeluje da se isto uradi za državljane Uzbekistana.
"Ukoliko se na vrijeme usvoji odluka, tokom ljetnje turističke sezone možemo očekivati značajan broj dolazaka sa tržišta Uzbekistana, što bi doprinijelo boljoj popunjenosti kapaciteta, ali imalo i dodatne multiplikativne efekte po crnogorsku ekonomiju jer se radi o visokoplatežnim gostima koji borave u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica", naveo je Jovović.
Istakao je da Crna Gora i dalje u turizmi ima brojne izazove, siva ekonomija, buka na otvorenom u blizini smještaja , nedostatak stručne radne snage i zapošljavanje stranaca, komunalna i saobraćajna infrastruktura, građevinski radovi u sezoni, gužbe na granicama...
"Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima turističke privrede usljed: neregistrovanja obavljanja djelatnosti, na tržištu rada, kao posljedica nepravilnog obračuna zarada ili neprijavljivanja zaposlenih, kod obračuna ili izbjegavanja registrovanja prihoda... U cilju uvođenja privatnog smještaja u legalne tokove, treba sagledati mogućnost pojednostavljenja procedura i paušalno plaćanje obaveza za izdavaoce do 15 kreveta", kazao je Jovović.
Jovović vjeruje da opštine sa komunalnim preduzećima, moraju spremiti Plan za čišćenje i uklanjanje otpada, a Morsko dobro da da sedmično izvještava o čistoći i stanju na plažama, te da treba sagledati mogućnost nastavka projekta "Neka bude čisto". Istakao je da se može pojaviti i siva zona radi primjene različitih stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u restoranima i hotelima na pojedine usluge, kao i da treba uvesti srednju stopu PDV-a, jedinstvenu za sve kategorije i usluge.
Dodao je da treba uvesti korišćenje mobilnih čitača putnih isprava, postići dogovor sa Dubrovnikom oko preusmjeravanja putnika iz preko prelaza Ilino brdo i Vraćenovići…
Sezonu prati Koordinaciono tijelo
Predsjednik Odbora za turizam i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović naveo je da bi trebalo formirati Krizni štab, u kojem bi Martinović, ministar saobraćaja Filip Radulović i predsjednici opština, odmah mogli da donose rješenja za probleme u toku sezone.
Martinović je naglasio da nemaju Krizni štab ali da je već imao sastanke sa svima koji imaju obaveze u toku sezone. Naknadno je istakao da već postoji Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona, koje čine svi resori i institucije i u kome se razmatraju sva pitanja. Naglasio je da je već imao sastanke sa svim nadležnim koji utiču na sezonu.
Đurovićev poslanički kolega Slaven Radunović pitao je Martinovića, da li taj resor radi na uvođenju tranzitnih taksi (vinjeta) za one koji privremeno koriste crnogorske drumove. Radunović je dodao da smatra da ne treba vršiti zakonske izmjene te da sve može da uradi Vlada.
Martinović je naveo da je riječ o međuresornom pitanju ali da rade na pravnom okviru, kako bi utvrdili ko je nadležan. Naveo je da se mora zakonski sagledati to pitanje, jer se tiče i Ustava, granica, putovanja...
Nema problema sa vodom
Martinović je naglasio da ove sezone neće biti problema sa vodosnabdijevanjem primorja, koje radi Regionalni vodovod Crnogorsko primorje.
Poslanica Evrope sad Nađa Laković ga je pitala da li se radi na faznoj izgradnji postrojenja za vodu za ove potrebe, i da li će biti završeno i pušteno do 15. juna.
Martinović je naveo da je prvi tender za to postrojenje ponovljen jer nije bilo ponuđača.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović pitala je kada će biti urađen Atlas plaža.
Martinović je naveo da će se to pitanje riješiti tenderom u trećem kvartalu, odnosno u periodu jul-septembar, a naglasio je da je veliki dio pitanja o radu na projektimau rukama opština. Naglasio je da se ubrzano radi na završavanju projekata.
Zamjenik predsjednika Odbora za turizam i poslanik DPS-a Oskar Huter istakao je da je za saslušanja kasno, jer je sezona kako je kazao Martinović, već počela. On je dodao da su mu poziv uputili mnogo ranije te da nije bio odgovor, da li je Budva spremna za sezonu, da li je Martinović u taj grad išao i da li je rad na gradilištima obustavljen.
Martinović je naglasio da je Crna Gora spremna za sezonu te da u Budvu nije išao, da se njegov odlazak ne bi tretirao kao dio političke kampanje zbog lokalnih izbora.
Mijenjaju zakone za turizam
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović pitala je za status izmjena Zakona o radu, kako bi nezaposleni mogli da dobiju sezonske poslove i uvođenje kategorije stalni sezonski radnik.
Martinović je naveo da se Zakon o turizmu i ugostiteljstvu očekuje do kraja trećeg kvartala, da je završena javna rasprava i da preostaju manje intervencije. Naglasio je da do kraja godine očekuju završetak izmjena na više zakona u ovom sektoru.
Na pitanje poslanika Demokrata Momčila Lekovića o značaju među resorske saradnje za pripremu ljetnje sezone, posebno radi dugogodišnjih problema koje Crna Gora ima, Martinović je kazao da je svaka institucija važna za turizam. On je istakao i važnost i sinergijskog djelovanja.
( Mirko Kotlaš )