DW: Zašto je Harkov strateški značajan?

Cilj nove ruske ofanzive je drugi po veličini ukrajinski grad Harkov. Borbe za njega mogle bi da budu krvavije nego one za Donjeck ili Marijupolj.

Dvije godine poslije propalog pokušaja da zauzme Harkov, Rusija je opet krenula na taj grad. Donedavno su stručnjaci bili sigurni da su operacije u blizini Harkova dio ruske propagandne kampanje, jer Rusija nema dovoljno trupa da osvoji grad.

Ali, ruska vojska je početkom maja brzo zauzela nekoliko sela na sjeveru Harkovske oblasti, pa se zabrinutost za sudbinu Harkova povećala. Za Kijev nisu u igri samo dodatni teritorijalni gubici, za Ukrajinu je Harkov višestruko ključan grad. To je ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se odbrani od ruske invazije.

Šta mora da se zna o Harkovu

Još u carskoj Rusiji Harkov je bio veliki grad. Od 1919. do 1934. bio je prvi glavni grad sovjetske Ukrajine. Mada je stanovništvo grada kasnije pretežno govorilo ruski, tamo je dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka procvjetala ukrajinska kultura, čiji su istaknuti predstavnici postali žrtve Staljinovog terora. Imena mnogih pisaca i pjesnika te generacije „pogubljenog preporoda“ postala su poznata tek u nezavisnoj Ukrajini.

U sovjetskoj eri, Harkov je bio saobraćajni, industrijski i naučni centar. Iz sovjetskog vremena Harkov je sačuvao visokotehnološko nasleđe i važne fakultete kao što su Karasin, pravni i radioelektronski fakultet, kao i jedini ukrajinski institut za vazduhoplovstvo. U jednom naučnom institutu u Harkovu tridesetih godina prošlog vijeka prvi put je postignuto cijepanje atomskog jezgra.

Harkov je udaljen 40 kilometara od granice sa Rusijom. Na raskršću je važnih saobraćajnica koje vode od zapada ka istoku i od sjevera ka jugu, uključujući i pravac od Moskve, preko Rostova na Donu, do Krima.

Donedavno su u gradu proizvodili djelove za hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane, ali i komponente za avione, traktore i tenkove. Osim toga, u centru se nalazi najveća ukrajinska pijaca – Barabašovo.

Harkov – mesto Putinovog poraza

Usljed pojačane paljbe s ruske strane i nestanaka električne energije, mnoga preduzeća ne mogu da rade u punom obimu. Malo je vjerovatno da bi Ukrajina mogla da ih sve prebaci na bezbjednije mjesto. Za to su potrebni novac, teretni vozovi i dosta vremena – a vlada nestašica svih tih resursa. Neka manja preduzeća preselila su se u zapadnu Ukrajinu još 2022. U aprilu su ukrajinski mediji javili da su dva industrijska giganta iz Harkova, koji su se uoči ruskog napada spojili, odlučila da osnuju svoja predstavništva na zapadu zemlje.

Rusija nije krila da želi da osvoji Harkov. Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev otvoreno je najavio da će Harkovska oblast u jesen 2022. biti peti region Ukrajine koji će Rusija anektirati. Uspješna kontraofanziva ukrajinske vojske spriječila je te planove. Iz Harkovske oblasti je ruska armija doslovno pobjegla, ostavljajući za sobom oružje, opremu i municiju.

Analitičari ne sumnjaju u želju Rusije da se osveti za taj poraz. Gubitak Harkovske oblasti bio bi za Ukrajinu težak udarac u pogledu energetske bezbjednosti. Ekonomske posljedice bile bi veće nego kod gubitka Donjecka i Marijupolja. Prema državnim statistikama, Harkov i istoimena oblast bili su 2019. treći po doprinosu bruto domaćem proizvodu (6,3 odsto), iza Kijeva i Dnjepropetrovska. Harkovska oblast posjeduje najveće rezerve gasa u zemlji, koje bi skoro u potpunosti mogle da podmire ukrajinske potrebe.

Logističko čvorište ukrajinske vojske

Bitka za Harkov mogla bi da bude najkrvavija do sada. Grad se prostire na 350 kvadratnih kilometara na kojima, prema aktuelnim, zvaničnim procjenama, živi oko 1,3 miliona ljudi. To je otprilike veličina Minhena. U gradu dakle živi isti broj ljudi kao i prije ruskog napada na Ukrajinu. Doduše, brojni stanovnici otišli su iz grada, ali je mnogo njih došlo iz ratom zahvaćenih područja u Donbasu i drugih regiona.

Kada su 2014. proruski aktivisti uz diskretnu pomoć ruskih tajnih službi pokušali da preuzmu vlast u gradovima istočne Ukrajine, to im je pošlo za rukom u Donjecku i Lugansku. U Harkovu su ih brzo otjerali iz zgrade regionalne uprave.

Kada je iste godine počeo rat u Donbasu, Harkov je postao logističko čvorište ukrajinske vojske, ali i centar dobrovoljačkog pokreta. U gradu se opravlja vojna oprema i oružje, njeguju se ranjenici. Harkovska oblast zadržala je brojne vojne objekte iz sovjetske ere. Među njima su skladišta oružja i vojni aerodrom.

Ruska ofanziva u toj oblasti nije iznenadila Ukrajinu. Oko grada Harkova napravljeno je nekoliko odbrambenih linija, ali one ne obuhvataju i širi teren. Osim toga, Rusija ima veliku stratešku prednost, jer može da gađa Harkov sa svoje teritorije. Ukrajina smije da odgovori samo svojim oružjem manjeg dometa, ali ne i zapadnim projektilima većeg dometa. To ne dozvoljavaju ugovorni uslovi pod kojima Zapad isporučuje oružje.

Velika Britanija nedavno je izrazila spremnost da to promjeni. Za većinu drugih zapadnih zemalja to je tabu – ne žele da Ukrajina gađa rusku teritoriju njihovim oružjem.

( Deutsche Welle )